Agrokor

ENCIKLOPEDIJA AGROKORA

by

HRCIN, 11.4.2018.

                                 update: 5.11.2018. Ugovori HBOR-a i Rješenje Visokog upravnog suda

 A BRAKADABRA   ADRIS     AEM  AGROKOR  AGRAM  AGROKOR   ALAGUŠIĆ,MARIJAN ALIX PARTNERS  AUTOGRAF    ALVAREZ, ANTONIO   AVIVA, POLIKLINIKA    AZIMOV, SARVAROVIČ  ANVAR  AZTN

B AKER TILLY  BALENT,HRVOJE  BALENT,IVA   BAN, NINA   BANDIĆ,MILAN  BEGOVIĆ,VITOMIR   BELJE   BENKO,MARIJAN   BERIĆ,STANKICA   BILIĆ,STJEPAN   BOŠNJAK,VLADIMIR    BRKIĆ,MILIJAN      BUDIN, DAVORIN BUTKOVIĆ,DAVOR 

C ANJUGA,  PIRUŠKA      CIGLANE NEKRETNINE  CIŠPER,IGOR      COLIĆ,VIOLETA    CRKVA   CRKVENAC,DINKO   CRNJAC,IVAN   CSÁNY,SÁNDOR   CVETOJEVIĆ,SAŠA   CVITAN,DINKO    CVITAN,LUKA    CVITAN,VEDRAN 

ČOGURIĆ,RAJKO  ČOVIĆ,VLADO 

DALIĆ,MARTINA   DISCORDIA,OLIVIO  DOLIČKI,TIN  DUHOVIĆ,DANKO 

FAKTORING FGS  FERENČAK,SREĆKO  FRENKEL,MAJA RUTH BRINAR 

GARJEVICA, GALIĆ,MIRKO  GALIĆ,MISLAV  GAZDA   GLAVIĆ,MIHO  GRABAR,KITAROVIĆ KOLINDA  GRČIĆ,BRANKO  GREF OSKRAOVIĆ,HERMAN  GREGANIĆ,MATO  GREGURIĆ,FRANJO

HBOR  HDZ  HNS  HRSTIĆ,SANJA  HRT  HULJEV,ANTE  HVIDRA

 INTERKAPITAL  INVESTCO  IPO   ISTRAŽNO POVJERENSTVO(ŽITO)  ISTRAŽNO POVJERENSTVO(AGROKOR) 

JAGODIĆ,DRAGICA   JANA   JANKOVIĆ,ZORAN  JASTREBARSKO  JELENEC,DOMAGOJ  JELIĆ,BRIGITA  JERKOVIĆ,ANA   JUSIĆ,DUBRAVKA  

KAIĆ,KARLA   KAIĆ,LUKA  KINCL,BRANKO  KNEZ,DARKO   KNEŽEVIĆ,ANA  KNIGHTHEAD CAPITAL KOCIJAN,DRAŽEN  KONZUM  KONSUMO  KRAJAČIĆ,OGNJEN  KRAUS,OGNJEN  KRISTE,TONČI  KRKLEC,DUBRAVKA   KRNJIĆ,KAZIMIR   KRSTAJIĆ,LJUBIŠA    KULMER,BARBARA   KULMEROVI DVORI   KUSIĆ,ZVONKO   KUŠTRAK,DAMIR   KUTEROVAC,KREŠIMIR 

 LAJTMAN,HIDO   LEDIĆ,SLAVKO   LEKO,ANĐELKO   LESIĆ,MARKO   LEX AGROKOR   LINIĆ,ANJA   LINIĆ,SLAVKO  LUBURIĆ,ZORAN   LUČIĆ,TOMISLAV   LUKOVIĆ,FRANJO   LUŠIĆ,ANTE 

 LJUBIČIĆ,SANI  LJUBIČIĆ,SLOBODAN 

 MAČEK,RATKO   MALETIĆ,ČEDO   MAMIĆ,ANKICA   MANDIĆ,NIKOLA   MANOLA,MAJA  MARIĆ,ZDRAVKO   MARIĆ,ZLATKO   MARŽIĆ,DARKO   MATANA,MAROJE  MATIĆ,MATE   MATIJEVIĆ,DENIS  MATOVINA,IVANA   MAZALIN,IVICA  MEDIJI   MERCATOR   MIKŠA,BRANKO  MIKULIĆ,RUDO  MILANOVIĆ,ZORAN MIRTL,BRUNO   MITRESKI,ZORAN   MLAKAR,DAVORIN   MLINARIĆ,IVANA   MOODYS  MUNJIZA,DRAGO 

 NEXUS   NOBILO,ANTE  NOVAK,JASNA 

 OFF SHORE   OLUJIĆ,FRAN  OSTOJIĆ,VELJKO 

 PANDŽIĆ,ALOJZIJE   PAPARELLA,SAŠA   PASECKY,BRANIMIR   PAVASOVIĆ VISKOVIĆ,LJUBO   PAVIĆ,NINOSLAV  PAVKOVIĆ,PETAR   PEROVIĆ,DUBRAVKO   PERUSKO,FABRIS   PET-PROM   PETRIŠ,DAVOR   PETROVIĆ,JOSIP   PLANINIĆ,LJILJANA   PLENKOVIĆ, ANDREJ  PLITVIČKA JEZERA PREGLEJ,GORDAN   PRODANOVIĆ,ČEDO   PROTIĆ ŽANIĆ,JASNA   POKUPEC,ŽELJKA   POLITIČKE STRANKE   POZAJMICE  PROJEKTGRADNJA   PRKA,MLADEN   PULJIĆ,LJERKA   PWC  

RADIN,GORDAN  RADOŠ,JURE  RAMLJAK,ANTE   ROKSANDIĆ,ALJOŠA   ROHATINSKI,ŽELJKO   ROLL UP KREDIT   ROMAH   RTL 

 SAMODOL,ANTE   SANADER,IVO   SBERBANK  SERTIĆ,IVICA   SESSA,ĐURO  SIUC,VERA   SOA  SOJARA  SLOKOVIĆ,JADRANKA   SPEVEC   STANIĆ,IVAN   STANIĆ,SVJETLAN   SVIĆ,VIKTORIJA   SUPERKONZUM 

 ŠAJBER,SLAVKO   ŠANTORIĆ,IVAN   ŠAVORIĆ   ŠEKS,VLADIMIR  ŠKEGRO,BORISLAV   ŠUMANOVAC,ANDREA

  TALENT STUDIO   TEDESCI,EMIL   TEXO MANAGEMENT    TODORIĆ  ANTE   TODORIĆ,IVAN   TODORIĆ, IVICA   JADRANKA   TODORIĆ,MARTINA   TODORIĆ,VESNA   TOMLJENOVIĆ,IVICA   TOWER PROPERTY FUND LIMITED   TUĐMAN,FRANJO   TUĐMAN,NEVENKA

 VALENTIĆ,NIKICA  VALENTIĆ,IRIS  VALIĆ,KATICA  VALKOVIĆ,LAURA  VEDRIŠ,MLADEN  VIDAKOVIĆ,MARICA VIZEK,MARUŠKA  VLAHOVIĆ,ANTE  VUJČIĆ,TEO

  WEBER,IRENA   W.P.CAREY

 ZAHER,JOSIP

 ŽIVČIĆ,VLASTA

              Creative Commons: Imenovanje 4.0 međunarodna (CC BY 4.0)

[ Permalink ]

Povjerenstvo za Agrokor – stanje: 11.4.2018.

ABRAKADABRA

1.Trgovinska online platforma pokrenuta početkom 2016. Bila je neinovativna i konzervativna po sadržaju, cijenama i pristupu, te nije doživjela osobit uspjeh.

2. Marketinška agencija koja je prodala ime i internetske domene u Hrvatskoj i Srbiji Agrokoru za online platformu Abrakadabra. Vlasnica agencije Manuela Šola promjenila je ime agencije Abrakadabra u Komunikacijski laboratorij. Na upite u veljači 2016. o promjeni imena Šola daje mudroslovne izjave:

Promjena imena isključivo je vezana uz interne razloge i planove za budućnost. Što se tiče Agrokorove platforme, svjesni smo nagađanja o njenom imenu, ali nismo upućeni u činjenicu hoće li se ista tako formalno zvati niti smo zbog toga ušli u promjenu imena. Ako nam se tvrtka Agrokor obrati za PR usluge vezano za platformu rado ćemo se uključiti u projekt jer smatramo kako ne postoji nitko tko bi mogao pružiti bolju uslugu mogućoj novoj Abrakadabri od bivše Abrakadabre, tj. Komunikacijskog laboratorija.

Poslovni dnevnik, veljača, 2016.

                                                                                                                 POVRATAK NA IZBORNIK

ADRIS

Pojedinačno najveći ne-bankovni kreditor Agrokora s 967 milijuna kuna, a od svih dobavljača Agrokora najveći dobavljač bio je TDR koji čini gotovo tri posto obaveza prema dobavljačima. Sam Adris ovako javnosti objašnjava dug Agrokora:

Adrisova potraživanja spadaju među najbolje osigurana potraživanja. Osigurana su, uz ostalo, zalogom na dionicama Jamnice i Konzuma, kao i izdanim zadužnicama od strane Agrokora, Konzuma i Jamnice. Dug je nastao u vrijeme poslovne suradnje TDR-a i Agrokora, a ta je suradnja, kao što godinama pokazuju naši poslovni rezultati, ugrađena u Adrisov poslovni uspjeh.

 O stvaranju konzorcija koji bi zajedno s Atlanticom preuzeo Agrokor:

Adris ne komentira medijske napise. Ali, ako budu stvoreni uvjeti za to, Adris je spreman zajedno s uspješnim hrvatskim tvrtkama tražiti cjelovito rješenje za Agrokor, to vise sto je riječ o tvrtkama koje imaju poslovnu vjerodostojnost i investicijski potencijal. Uvjereni smo da bi to bilo korisno ne samo za te tvrtke nego i za hrvatsko gospodarstvo u cjelini, kazali su iz Adrisa za N1, 16.9.2017

Korporacija Adris nastala je na monopolskom položaju Tvornice duhana Rovinj (TDR) koju je štitila država i pomagala u borbi protiv konkurencije poglavito megakorporacije British American Tobacco (BAT).  Agencija za tržišno natjecanje (AZTN) redovito je dobivala sporove protiv TDR-a koji su se vodili u Zagrebu, a gubila sporove koji su se vodili u Istri.  TDR je devedesetih htio preuzeti i legendarni HDZ-ov poduzetnik Miroslav Kutle. Kutle je između 1995.-98. držao Tisak, a cigarete su činile 50% dobiti Tiska.  Dečki iz TDR-a tada su zamolili Franju Gregurića da posreduje kod predsjednika Franje Tuđmana i spriječi Kutlina stremljenja. Kako je funkcionirao TDR govori i nekadašnji djelatnik Carine Robert Matijević:

U svibnju 2002. moja Služba pronašla je u prostorijama TDR-a – u jednom hodniku njihova skladišta – oko 2 milijuna komada poreznih kartica Crne Gore koje su, međutim, imale, od prve do zadnje, potpuno isti serijski broj: B000001. Uz markice je pronađena dokumentacija poduzeća Gitanes iz Nikšića te tvrtki MP Marketing i Erbes, obiju iz Podgorice. Potpuno sigurno, markice su bile prokrijumčarene na carinsko područje Republike Hrvatske.

 Tvornica duhana Rovinj prodana je neprijateljskom BAT-u za 505 milijuna eura.  Adris je ugledan član poslovne zajednice i mnogo ulaže u Zakladu Adris, a značajne novce ulaže u oglašavanje dobitnika stipendija Zaklade. Na sam dan dodjele stipendija Zaklade Adris zakupe nekoliko lead stranica u dnevnim novinama, jumbo i city light plakate po cijelom Zagrebu. Iznos za oglašavanje dobitnika i reklamiranje proglašenja dobitnika sredstava Zaklade vjerojatno dostiže iznos utrošen na stipendije i donacije.

                                                                                                         POVRATAK NA IZBORNIK

AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE

Agrokor je godinama nelegalno držao udio u agenciji UNEX i RTL-u, a AZTN nije 5 godinama reagirao. Sve do 2011.:

Zakonom o elektronskim medijima propisuje se da suvlasnik medija ne može baviti i oglašavanjem (ili imati udjel u marketinškoj agenciji veći od 10%)
Iako je Agrokor suvlasnik RTL-a od početka njegovog poslovanja u Hrvatskoj (2004. godina), a udjel u Unexu ima već 5 godina, nejasno je zašto u ovom slučaju Agencija nije postupila po dužnosti, nego je čekala prigovor koji joj je zbog ovog slučaja uputila HURA (Udruženje društava za tržišno komuniciranje).
U Agenciji nam je pojašnjeno kako dosad nisu mogli reagirati jer se još uvijek “uhodavaju i tehnički i kadrovski te stvaraju datoteke.”     

 Novi list, 2011.

                                                                                                                         POVRATAK NA IZBORNIK

AGRAM

Koncern Agram, na čijem je čelu kontroverzni Dubravko Grgić, od Agrokora ukupno potražuje 296 milijuna kuna. Za taj novac, odnosno putem REPO ugovora, Grgić je stekao astronomske udjele: 21,45 posto dionica Konzuma, 51 posto dionica Agrolagune i manje udjele u Belju, Vupiku i PIK-u Vinkovci. Povjerenik Ramljak je na Trgovačkom sudu u Zagrebu pokrenuo pobijanje tih ugovora koji su sklapani prije nego što je Ivica Todorić zatražio pokretanje postupka izvanredne uprave.  Agrokor i Agram repo aranžmane sklapali su od 2012.,ali nije poznato čije je sve dionice i u koliko njih Agrokor za to vrijeme repo aranžmanima prodao društvima iz koncerna Agram. Jeftina kupovina Agrokorovih dionica slavila se šampanjcem u Grgićevoj vikendici. Nakon sloma Agrokora uslijedio je bolno otrežnjenje i suočavanje s mogućnošću posvemašnjeg gubitka. Predstavnici Sberbanke, koji žele zagospodariti Agrokorom,  susrete s predstavnicima Agrama opisuju nelaskavim riječima.  Agram je preko Miće Jurjevića jedan od inicijatora i kormilara UDRUGE MANJINSKIH DIONIČARA KONCERNA AGROKOR Grgićev sin Marko, pravnik i stručni savjetnik u koncernu Agram, poznat je po traženju golišavih fotografija uz CV. Krajem ožujka 2018. prema zgradi Agrama u Banja Luci upućen je projektil zolja.

                                                                                                                   POVRATAK NA IZBORNIK

AGROKOR  

  1. Tvrtka registrirana 1989. na Trgovačkom sudu u Zagrebu u većinskom vlasništvu Ivice Todorića.

Struga Nartska, prvo sjedište Agrokora

  1. Dvadesetprvostoljetni pojam za rođački kapitalizam, ekonomsko, političko i medijsko čudovište.

PDF: Prijavljene tražbine 2017

PDF: Utvrđene tražbine 2018.

Agrokor o Agrokoru:

Općenito, Agrokor je skloniji njemačkom modelu komunikacija koji je stroži, manje humorističan, oprezniji u pristupu.            Agrokor, Izvješće o održivosti, 2009

 Poduzetnici o Agrokoru:

Zašto kažete da postoji vrijeme prije i poslije Agrokora? – Agrokor nije bio obična tvrtka, nego više od toga. Jednostavno, teško ste mogli dobiti neki posao ako je Agrokor aplicirao na njega. Tako je bilo čak i u turističkoj industriji. Onda ta povezanost s političkim elitama.                Ivica Pivac u intervjuu Privrednom vjesniku, 2017.

 Tko vam je došao s tim prijedlogom (op.u.financiranje putem regresnih mjenica)?  To su bili Agrokorovi menadžeri, najbliži suradnici Ivice Todorića, njegov sin Ivan, koji je vodio tu ekipu, i Tomislav Lučić. Smatram da oni, zajedno s dijelom državnih institucija, čine jednu dobro organiziranu kriminalnu skupinu kojom bi se pravosuđe zasigurno trebalo ozbiljno pozabaviti. Došli su k meni s detaljnom krvnom slikom mog poslovanja, s podacima koje nitko nije mogao znati ako nema izravan uvid u porezni i bankarski sustav. Odgovorno tvrdim da se to dogodilo i ostalim dobavljačima.      Zlatko Marić u intervju Večernjem listu, 2017

Ekonomski analitičar Bošković o Agrokoru:

GAZDA, MAGNAT I BOG IVICA TODORIĆ
Todorić svoj Agrokor naziva koncernom, no u biti je to njegov osobni investicijski fond koji je u pretvorbi pokupovao najviše hrvatskih tvrtki kreditima koje je dobio od Zagrebačke banke.
Todoriću su i dalje draži dugovi, više voli plaćati kamatu britanskim, njemačkim ili talijanskim štedišama, nego uzeti za partnere hrvatske građane. On sluti da bi iznošenje dionica na burzu mogla biti njegova moralna obveza, njegov moralni dug za način na koji je povlaštenim kreditima stekao svoje bogatstvo koje je 1990. bilo općenarodno, ali ipak mu je draže biti gazda ili tajkun, nego partner i menadžer. Financial Times je taj fenomen nedavno objasnio vrlo jednostavno: ljudi poput Ivice Todorića, gazde i magnati, žele u svojim tvrtkama biti bogovi. O životu i radu svojih namještenika i naroda žele odlučivati sami jer vjeruju da su za to najsposobniji i da je to njihovo poslanstvo i sudbina. Ne žele suvlasnike i partnere jer se ne žele izložiti opasnosti da ostanu bez te moći.      Jutarnji list, Ratko Bošković, 2000.

 

KRONOLOGIJA 2017. (preneseno uz dozvolu HINA-e)

2. siječnja – Agencija Moody’s snizila je rejting Agrokora s B2 na B3, a vjerojatnost od bankrota s B1-PD na B3-PD. “Mišljenja smo da Agrokor vjerojatno neće zadržati kreditne omjere u skladu s našim prijašnjim zahtjevima za B2 rejting u svjetlu pogoršanja operativne izvedbe do koje je došlo u prvih devet mjeseci 2016.”, objasnio je Moody’s. No, zadržao je stabilne izglede za rejting jer, poručio je, odražavaju očekivanja da će Agrokor stabilizirati svoju zaradu u idućih 12 mjeseci.

16. siječnja – Četiri tvrtke iz sastava Agrokora – Jamnica, Zvijezda, Ledo i PIK Vrbovec – objavljuju da su dobile 48,3 milijuna eura kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvitak radi pripreme izvoza. Tek je tog dana javnost upoznata s tim ugovorima o kreditu koje je HBOR odobrio u prosincu 2016.

18. siječnja – Agrokor je otkazao sindicirani zajam u koji su bile uključene banke BNP Paribas, Credit Suisse, Goldman Sachs i JP Morgan. O tome su javnost obavijestili tek tjedan dana kasnije, nakon medijskih napisa da Agrokorove obveznice na tržištu počinju gubiti na vrijednosti.

25. siječnja – Agrokor u vezi sindiciranog zajma poručuje da je kompanija stabilna i da “po svojoj snazi može odgovoriti svim financijskim obvezama koje se nalaze pred njom. U priopćenju ističu kako su “odgovorna kompanija koja uredno servisira svoje obveze te su tako i obveze koje dospijevaju uspješno refinancirali u posljednjem kvartalu prošle godine i s te osnove u ovom trenutku nemaju potrebu za dodatnim refinanciranjem”. “Iako je postojao interes od strane postojećih i novih kreditora u dostatnom iznosu, radi boljih strateških opcija koje razmatramo odlučili smo ne zaključiti spomenutu transakciju”, poručili su iz Agrokora. No, Agrokorov pokušaj smirivanja javnosti nije uspio, pa su već idućega dana zaredala pitanja novinara predstavnicima vlasti i špekulacije o bankrotu.

26. siječnja – Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je upoznat sa situacijom u Agrokoru, da ne vjeruje u bankrot jer je to po njemu i dalje dobra kompanija, no “sigurno da je i činjenica o smanjivanju kreditnog rejtinga imala određene reperkusije”. Premijer Andrej Plenković kazao je, pak, kako je Agrokor najveća hrvatska kompanija, važna za gospodarstvo, i da vjeruje da ljudi koji upravljaju koncernom vode računa o svim aspektima učinkovitog, racionalnog poslovanja te da će iznaći rješenja koja se tiču financiranja kompanije.

Na upit novinara je li Vlada uključena u iznalaženje rješenja, Plenković je kazao: “U ovom trenutku ne vidim da bih ja kao predsjednik Vlade trebao bilo što tome dodati, a naravno da ćemo pratiti i nastojati imati dobar uvid u sve što se s ključnim hrvatskim kompanijama zbiva”. A u veljači su se mogle pratiti špekulacije o mogućem preuzimanju Agrokora od strane ruskih banaka, pa i intervenciji države, analize o utjecaju krize na cijelo gospodarstvo, a uslijedio je i novi udarac Agrokoru iz Moody’sa.

10. veljače – Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov poručio je kako Rusija očekuje da će Agrokor ispuniti sve svoje obveze prema ruskim bankama. Kazao je, također, da se ne razmatra odobravanje novog kredita kompaniji, ali ako ona to zatraži, tada će to biti razmotreno “u kontekstu financijskih poteškoća u kojima se nalazi”. Ruske državne banke Sberbank i VTB drže oko 1,4 milijarde eura Agokorovih dugova. Istoga dana Agrokor je reagirao poručivši kako ima intenzivnu suradnju sa svim investitorima, pa tako i onima iz Rusije, a trenutačno nema nikakvih zahtjeva za novu izloženost ruskih banaka prema Agrokoru.

13. veljače – Kako su mediji pojačano pisali o krizi u Agrokoru, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva i poduzetništva Martina Dalić kazala je kako “prosudbu o stanju u kompaniji i poslovanju kompanije ne treba i nije dobro donositi na razini medijskih spekulacija”. “Vlada očekuje od Agrokora da njezin menadžment pravodobno i kvalitetno upravlja svim poslovnim izazovima, pa tako i u ovom slučaju”, rekla je Dalić. No, to nije smirilo tržište, pa je na Zagrebačkoj burzi nastavljen pad Crobex indeksa, ponajviše zbog pada cijena dionica tvrtki iz sastava Agrokora – dionice Jamnice, Leda i Zvijezde pojeftinile su samo toga dana između 5 i 11 posto.

15. veljače – Ministar financija Z. Marić izjavio je da je Agrokor prevelika kompanija da država na nju ne bi obratila pažnju: “U ovom trenutku mi nismo u nikakvim kontaktima s Agrokorom, odnosno menadžment i sama kompanija nisu nam se obratili. Pratimo razvoj događaja. To je najveća hrvatska privatna kompanija, zapošljava samo u Hrvatskoj gotovo 40.000 ljudi. To je sigurno, kao u svakoj drugoj zemlji, za svaku vladu, za državu nešto na što uvijek trebate obratiti pažnju”.

Na upit novinara o mogućoj intervenciji države, Marić je kazao: “Siguran sam da će samo vodstvo kompanije iznaći načine kako da izađe iz ove situacije”. Istaknuo je i da će se, ako do toga dođe, izuzeti iz odlučivanja vezanih uz Agrokor, s obzirom na to da je nekad radio u tom koncernu. Istoga dana Moody’s objavljuje detaljniju ocjenu zašto je početkom godine smanjio rejting Agrokoru. Pojasnio je da, zahvaljujući refinanciranju koje je obavljeno krajem 2016., koncern nema značajnije otplate obveznica ili bankovnih kredita sve do 2018. Međutim, poručuje da je otkazivanje sindiciranog zajma u siječnju s kreditnog aspekta negativno, jer Agrokor ostaje ovisan o ograničenom brojku ruskih banaka.

Ta agencija ključnim ističe jasan plan kako bi se riješila isplata PIK zajmova (Payment In Kind – specifičan financijski instrument kojim se dužniku posuđuje novac na temelju imovine, a otplata se vrši na kraju ugovorenog razdoblja), koje je uzeo Agrokorov holding Adria kako bi financirao akviziciju Mercatora.

24. veljače – Moody’s smanjuje izglede za rejting Agrokora iz stabilnih u negativne. Posljedica je to, poručuje, neizvjesnosti koje pritišću Agrokorov kreditni profil koji je ograničen još težim pristupom kreditnim tržištima, a treba stabilizirati svoju operativnu izvedbu i zaduženost u vrijeme kada Adria treba riješiti otplatu svojih PIK zajmova. Neuspjeh u refinanciranju PIK-ova potencijalno bi mogao voditi povećanju dugova grupe ili 8. ožujka 2018. ili 8. lipnja 2018. kada PIK-ovi dospijevaju na naplatu, što bi moglo izazvati promjenu kontrole. Moody’s, nadalje, smatra da su Agrokorove obveze prema dobavljačima visoke za tu industriju, dosežu 16,2 milijarde kuna. U ožujku je uslijedila bura na političkoj sceni nakon vijesti o sastanku premijera Plenkovića i Ivice Todorića, dok su cijene dionica Agrokorovih kompanija oštro pale nakon optužbi iz ruske VTB banke za nepravilnosti u poslovnim knjigama.

14. ožujka – Nakon niza medijskih napisa, Vlada je priopćila da je nedavno održan sastanak predstavnika vlasti i Agrokora: “Vlada prati situaciju u Agrokoru zbog njegove važnosti za hrvatsko gospodarstvo. Upoznati smo sa snižavanjem kreditnog rejtinga Agrokora i u više smo navrata naglasili odgovornost vlasnika i uprave za sveukupno poslovanje kompanije. U tom kontekstu održan je i sastanak predstavnika Vlade, Hrvatskog sabora i Agrokora. Informirani smo da tvrtka poduzima napore i razmatra različite opcije za stabilizaciju svog poslovanja. Želimo da u tome uspiju i pratit ćemo situaciju pozorno i dalje”. Na sastanku su bili vlasnik Agrokora Ivica Todorić i šef financija Ivan Crnjac, premijer Plenković, predsjednik Sabora Božo Petrov, te ministri Zdravko Marić i Martina Dalić.

5. ožujka – Vijest o sastanku u Vladi o Agrokoru izazvala je niz reakcija na političkoj sceni. Predsjednik Sabora Petrov izjavio je da je Ivica Todorić odgovoran za stanje u Agrokoru, pa od njega očekuje da povuče racionalne poteze: “Država neće spašavati Todorića, već će braniti gospodarski sustav i štititi po potrebi interese Hrvatske, jer Agrokor je po broju svojih tvrtki i onih koje posluju s njim strateška kompanija za gospodarstvo”. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić ustvrdio je “kad se ljulja Agrokor, ljulja se i cijela Hrvatska” i poručio: “SDP će podržati svako dobro rješenje u interesu prije svega 40 tisuća onih koji rade u Agrokoru i ne smiju završiti na ulici te još toliko koji rade za dobavljače”.

Osvrnuvši se na to treba li se Z. Marić, bivši zaposlenik u Agrokoru, izuzeti iz odlučivanja o Agrokoru, Bernardić je rekao da je Marić kao ministar financija prvi pozvan da sudjeluje u procesu. “Svatko dolazi od nekud, svi na javnim dužnostima i prije su negdje radili i to ne smije biti ograničavajuća ili diskriminirajuća okolnost. Ali, sasvim sigurno, kad odlučuješ o poduzeću u kojem si još jučer bio zaposlen, tada si pod povećalom”, zaključio je.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak izjavio je, pak, kako se Z. Marić treba izuzeti iz slučaja: “Mislim da se sigurno mora izuzeti iz ove priče, ali sa svojim znanjima i spoznajama i iskustvima iz vremena rada u Agrokoru treba dati informacije što se događa i kako je do toga došlo”.

Premijer Plenković pozvao je, pak, na smirivanje: “Apeliram na sve da malo smire loptu. Dakle to što mi danas raspravljamo o sastancima koji su se odvili prije nekoliko tjedana nije nikakav razlog za bilo kakvu dramu niti bilo kakvu uznemirenost”. Ponovio je kako su za vođenje Agrokora odgovorni prije svega vlasnik i Uprava i dodao: “Ono što je interes mene kao predsjednika Vlade i interes države je da sve što je vezano uz Agrokor nema negativnih reperkusija na stabilnost gospodarstva i financijskog sustava”.

Ministar financija Z. Marić također je dao izjavu, s obzirom na špekulacije da Agrokorov porezni dug doseže 6 milijardi kuna. “Po pitanju poreznih odnosa zasad nisu uočeni nikakvi pojavni oblici koji bi ukazivali na nekakvo izvanredno stanje, odnosno da sežu u sferu toga da treba alarmantno djelovati”, izjavio je ministar, istaknuvši da su svi porezni propisi jednaki za sve porezne obveznike i da “spekulacije koje su se pojavile po pitanju iznosa poreznog duga svakako treba demantirati”.

A nakon što je navečer održana sjednica Predsjedništva SDP-a, njegov član Siniša Hajdaš Dončić kazao je kako SDP traži da se Vlada aktivno uključi i zaštiti zaposlenike Agrokora i dobavljače. “Stav je SDP-a da je problem Agrokora postao hrvatski problem jer direktno zapošljava oko 2 posto ukupne radne snage u Hrvatskoj, a indirektno, s dobavljačima, 5 ili 6 posto. On izravno utječe na 2 do 3 posto BDP-a. Tražimo da Vlada posebnu pozornost posveti onim dobavljačima koji se ne mogu snaći i koji će bolan proces restruktuiriranja najviše udariti”, rekao je Hajdaš Dončić. Poručio je i da SDP ne zanima pitanje vlasništva i obitelji Todorić jer se, kako je istaknuo, “bogati uvijek za sebe sami pobrinu”.

15. ožujka – Nakon burnih reakcija na političkoj sceni i oštrog pada cijena dionica kompanija iz sastava Agrokora, koncern je priopćio “kako zajedno sa svojim partnerima analizira sve moguće opcije stabilizacije poslovanja društva, posebno vodeći računa o zaposlenicima, dobavljačima, investitorima, potrošačima i ostalim partnerima. Imamo izrazitu podršku naših investitora koji aktivno sudjeluju u procesu i javnost ćemo pravodobno izvijestiti o postignutim rezultatima”. Bloomberg je, pak, objavio kako Agrokor razgovara sa Sberbankom o financiranju od 300 milijuna eura te da je 100 milijuna već osigurano.

17. ožujka – Iz Agrokora su izvijestili da koncern “godišnje hrvatskoj državi plaća 3 milijarde kuna poreza, od čega više od polovine ide na PDV, nakon toga veći dio na doprinose, dok je ostatak porez na dobit. Konstrukcije da je Agrokor dužan 6 milijardi kuna značile bi da 2 godine nije platio porez državi, a istina je da na današnji dan Agrokor nema dospjelih obveza što se tiče poreza prema državi“.

18. ožujka – Bloomberg je objavio razgovor s prvim zamjenikom direktora Sberbanke Maksimom Poletaevom koji je kazao da banka, kao najveći vjerovnik, ne želi preuzeti Agrokor nego priprema tromjesečni plan likvidnosti koji bi trebao ubrzo biti odobren. Poletaev je rekao kako još ne mogu procijeniti koliko je dodatnog financiranja potrebno. Unajmili su, kaže, stručnjake jer žele razumjeti zašto se tvrtka sa stabilnim poslovanjem suočila s krizom likvidnosti, a nakon što se ta glavna kriza riješi, Sberbanka će razmišljati o mogućnosti dugoročnog restrukturiranja duga Agrokora. “Vjerojatno će imati smisla da prodamo neke dijelove tvrtke koji nisu bitni za temeljno poslovanje, kao i da potražimo investitore s ogromnim iskustvom u toj industriji”, rekao je Poletaev.

19. ožujka – Agrokor je uputio izjavu za javnost zbog, kako ističe, raznih informacija, među kojima je velik broj nepotpunih i netočnih: “Želimo ponoviti da je Agrokor najveća hrvatska i regionalna kompanija, koja ima snažne brendove, jaku tržišnu poziciju i kvalitetne zaposlenike … Pozicija i opstojnost Agrokora i njegovih kompanija nije upitna. Menadžment kompanije, zajedno s ključnim investitorima, radi na repozicioniranju sustava i novom poslovnom modelu kojim će zaštititi interese svih svojih dionika … Odabrani model uskoro će biti prezentiran svim ključnim partnerima i zaposlenima”.

20. ožujka – Predsjednik Sabora Božo Petrov izjavio je da će Vlada braniti Agrokor kao gospodarski sustav, a ne njegova vlasnika Todorića, za što postoji nekoliko modela, a među njima nije nacionalizacija o čemu se špekuliralo. Naveo je jedan. “To je klasični ‘in and out’ potez. U trenutku kada vam se ruši kompletan gospodarski sustav ulazite, stabilizirate, konsolidirate tvrtku i nakon toga je dijelite, prodajete. A kada to napravite, hrvatske tvrtke mogu biti konkurentne i ono što se može dogoditi je da upravo to ostane u hrvatskim rukama”, rekao je Petrov. Kazao je i da je, nakon svega što su banke odradile u zadnjih 20 godina u Hrvatskoj, “blago sumnjičav da one imaju prosocijalnu, pronatalitetnu politiku, da ih je briga za male poljoprivrednike”.

A predstavnici nekih od najvećih dobavljača Agrokora održali su prvi sastanak kako bi definirali zajedničke pozicije dok se rješava problem nelikvidnosti u Agrokoru. Obratili su se i Vladi koja je poručila da ih podržava u želji za otvorenijom i jasnijom komunikacijom s kompanijom i bankama, kao i u očekivanjima da budu upoznati i sudjeluju u procesima i planu restrukturiranja.

23. ožujka – Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zaprimilo je tri prijave protiv ministra financija Z. Marića u kojima se problematizira da je prije stupanja na ministarsku dužnost bio zaposlenik koncerna Agrokor. Povjerenstvo je dužno odlučiti o tim prijavama nakon što prikupi sve podatke, kazala je predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković.

24. ožujka – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić najavila je kako će Vlada uskoro donijeti poseban zakon koji bi se primjenjivao samo na ‘sistemski važne kompanije’, koje imaju najmanje 8.000 zaposlenika i najmanje milijardu eura duga koji kompanija sama više ne može servisirati, a u cilju zaštite gospodarstva kada se takva kompanija suoči s poteškoćama koje ne može sama riješiti. “Osnovni je cilj specijalnog zakona stvoriti uvjete za isplatu dobavljača i normalno poslovanje kompanije dok traje poslovno, vlasničko i drugo restrukturiranje. Voljela bih da se ovaj zakon nikada ne primijeni ni na jednu kompaniju”, rekla je Dalić.

27. ožujka – Predsjednik Agrokora Ivica Todorić sastao se s predstavnicima 30-tak dobavljača koje je informirao o trenutnim aktivnostima i planovima u procesu stabilizacije koncerna. “Potvrđeno je i da će se menadžment kompanije u potpunosti založiti da rokovi plaćanja budu u skladu s ugovorenima. Vezano uz proces restrukturiranja koncerna, a kojem su dobavljači dali značajan doprinos, učinit će se sve na zaštiti njihove izloženosti prema koncernu. Potvrđen je obostrani interes za nastavak poslovne suradnje s ciljem zajedničkog rasta. Dobavljači su istaknuli da je Agrokor jedan od njihovih najznačajnijih partnera te su spremni i dalje dati snažnu podršku u restrukturiranju kompanije, ali isto tako očekuju da će se u tom procesu maksimalno štititi njihovi interesi”, priopćeno je iz Agokora. Dobavljači Agrokora poručili su, pak, kako očekuju u kratkom roku jasan i transparentni plan servisiranja dugova prema njima te jasan stav financijskih vjerovnika kakav prioritet daju dobavljačima u naplati.

29. ožujka – Prvi zamjenik izvršnog direktora ruske banke VTB Jurij Solovjev kazao je za Reuters da skupina kreditora Agrokora namjerava ovog tjedna potpisati ‘standstill’ sporazum o mirovanju obveza. “Razdoblje mirovanja bit će u početku relativno kratko… trajat će tjedan ili mjesec dana”, kazao je Solovjev, istaknuvši kako je oformljena skupina kreditora kojom predsjeda Sberbank i da kreditori očekuju izradu plana restrukturiranja, a razmotrit će i opciju prodaje dijela Agrokorova poslovanja radi smanjenja duga. Po njegovim riječima, problemi u kompaniji nastali su zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga za što su odgovorni vlasnici i menadžment.

Na prve reakcije nije trebalo dugo čekati. Saborski zastupnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić kazao je da SDP poziva nadležne institucije – Poreznu upravu, DORH i HANFA-u – da istraže postoje li kakve financijske makinacije oko Agrokorovih bilanci. Točku na ‘i’ toga je dana stavila agencija Moody’s, smanjivši kreditni rejting Agrokora drugi put od početka godine, s prijašnjih B3 na Caa1, a vjerojatnost bankrota na Caa1-PD s B3-PD. „Naše je stajalište da kompanija više nije u stanju održavati visoku razinu obveza prema dobavljačima, što može ograničiti njezinu likvidnost. Kompanija ima ograničena sredstva za dodatne izvore likvidnosti zbog svog ograničenog pristupa kreditnim tržištima i oslanjanja na ograničeni broj banaka“, navodi u izvješću Moody’s.

30. ožujka – Sumnje VTB banke u nepravilnosti u financijskim izvješćima izazvale su oštar pad cijena dionica Agrokorovih kompanija, pa je Crobex indeks na Zagrebačkoj burzi potonuo više od 3 posto, a uzburkala se i politička scena. Predsjednik Sabora Božo Petrov podnio je kao fizička osoba kaznenu prijavu protiv Uprave Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem zbog navodnog lažiranja financijskih izvještaja. “Što se tiče gospodina Todorića, mislim da je ono što je izašlo u medijima sigurno nešto što pobuđuje sumnju’, kazao je Petrov i pozvao institucije da rade svoj posao.

Zastupnik Živog zida Ivan Pernar prozvao je, pak, ministra financija Z. Marića da je kao bivši direktor u Agrokoru znao za stanje u koncernu, a ipak je, kao predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, dopustio da ta banka Agrokorovim tvrtkama u prosincu 2016. dade kredit. “Hineći da nema veze s tim, izuzeo je sebe iz odluke, a znao je da je Agrokor pred bankrotom, čime je zapravo HBOR oštećen za milijune kuna koje nikad neće biti vraćene”, izjavio je Pernar. Referirao se i na izjave ruskih investitora kako su financijska izvješća vjerojatno bila “frizirana”: “Ako je Marić znao da su izvješća lažirana, zašto je dao kredit Agrokoru preko HBOR-a. S druge strane, ako nije znao da su izvješća lažirana, pitanje je kakve su njegove kompetencije kao ministra ako u vlastitoj firmi ne zna kako posluje”.

31. ožujka – Vlada je Saboru uputila prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja. Po popularno nazvanom “lex Agrokoru”, Vlada bi predložila izvanrednog povjerenika kojeg onda odobrava Trgovački sud u Zagrebu, i to ili na zahtjev samog dužnika ili na zahtjev vjerovnika, ali uz suglasnost dužnika. “Ne radi se o nikakvoj nacionalizaciji ili bilo kakvom državnom intervencionizmu koji bi bez privole ugrozio bilo čije vlasništvo. Ovaj zakon poštuje Ustav, nepovredivost prava vlasništva, kao i slobodnu poduzetništva”, istaknuo je premijer Plenković.

Izvanredni povjerenik ima zadatak osigurati redovito poslovanje kompanije, omogućiti svježu likvidnost i krenuti u proces restrukturiranja u cilju održivosti tvrtke i očuvanja radnih mjesta. Institut prinudne uprave mogao bi trajati najviše 15 mjeseci, a ako postupak stabilizacije i restrukturiranja ne uspije kompanija bi išla u stečaj.

I dok je Vlada usvajala ‘lex Agrokor’, SDP-ov zastupnik Gordan Maras pozvao je u Saboru Klub Mosta da kaže uživa li ministar financija Z. Marić povjerenje Mosta. Maras smatra da Most, koji je prijavio Upravu Agrokora, očito ima informacije koja su se kaznena djela događala u tvrtki. “Ne može povjerenje Mosta i Sabora imati osoba koja je do prije godinu dana usko surađivala s Upravom, po Mostu, osumnjičenom za kaznena djela”, kazao je Maras.

Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida ne spori Petrovljevu prijavu protiv Todorića, no pita gdje je prijava protiv ministra Z. Marića i pet drugih ministara koji sjede u HBOR-u koji je, kaže, odobrio “božićni kredit” Todoriću znajući za stanje u Agrokoru i da se kredit neće moći vratiti.

Ministar financija Z. Marić kazao je, pak, kako ne osjeća pritisak da podnese ostavku, da su prozivke političke oporbe neutemeljene i da u njegovoj odgovornosti, dok je bio u Agrokoru, nije bila izrada financijskih izvješća.

Gospodarsku je scenu, pak, pokušao smiriti guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić koji je u intervjuu kazao da će sistemski rizici za hrvatsko gospodarstvo zbog Agrokora prvenstveno ovisiti o tome na koji će se način restrukturirati njegovi dugovi i kompanija, dok je bankarski sustav stabilan.

A rizici po Agrokor su porasli jer su se toga dana računi Agrokora, Leda, Belja, Jamnice, Tiska i PIK Vrbovca našli u blokadi, nakon što su neki od Agrokorovih dobavljača pokrenuli postupke prisilne naplate svojih potraživanja. Bura na političkoj sceni u ožujku prerasla je u travnju u uragan nakon što se raspala vladajuća koalicija između HDZ-a i Mosta zbog sukoba oko ministra financija Z. Marića, dok je dio vjerovnika pokušao provesti svoj plan o kontroli nad Agrokorom, a Todorić ‘spremao kofere’.

2. travnja – Na snagu stupa ‘standstill’ aranžman, odnosno moratorij na postojeće bankarske obveze Agrokora, poručile su banke iz odbora financijskih vjerovnika. Predsjednik Uprave Sberbank Hrvatska Mario Henjak je istaknuo kako imaju “jasan plan, jasne korake što sve treba napraviti u sljedećim danima – od usuglašenosti s postojećim vlasnicima i menadžmentom Agrokora, promjene menadžmenta, preko ubrizgavanja dodatnih novčanih sredstava u kompaniju i aktivno restrukturiranje kompanije”.

3. travnja – Nakon sastanka 50-ak dobavljača Agrokora, član Uprave Francka Josip Budimir istaknuo je da su dobavljači jedinstveni u svojim zahtjevima prema bankama i da imaju više uvjeta za pristup ‘standstill’ aranžmanu. Premijer Plenković kazao je, pak, nakon sastanka s dobavljačima, kako “Vlada intenzivno radi na smirivanju ukupnog političkog i ozračja u javnosti glede situacije u kompaniji. Vodimo dijalog i s kompanijom i s dobavljačima i s predstavnicima kreditora”. Smirivanju situacije pridonio je i predsjednik Sabora i Mosta Božo Petrov koji je kazao da ministar financija u ovom trenutku uživa podršku Mosta, ali da bi “volio da se ispitaju apsolutno sve okolnosti oko gospodina Marića, pa ako se pokaže nešto, onda će Most djelovati po tom pitanju”.

4. travnja – U Zagreb je stigao Antonio Alvarez III, glavni direktor za restrukturiranje u Europi u konzultantskoj kući Alvarez&Marsal i kazao da je situacija u Agrokoru vrlo zahtjevna, da je bitno vrijeme te da nema jamstava da će se uspjeti. “Ovo je jedna od najizazovnijih situacija s kojom ćemo se suočiti”, kazao je Alvarez i istaknuo da ne radi za nikoga, osim za tvrtku i sve njezine dionike. Da će Antonio Alvarez III doći na mjesto čelnika za restrukturiranje u Agrokoru neslužbeno je najavljeno u medijima, kao i da je ruski Sberbank angažirao Alvarez&Marsal za pronalazak izlazne strategije u Agrokoru.

5. travnja – Premijer Plenković poručio je da “lex Agrokor” nije zakon za Ivicu Todorića, već zakon kojim država i Vlada štite interese financijskog sustava, gospodarstva, radnika i zaposlenika Agrokora, OPG-a, dobavljača i svih dionika koji su trenutno uključeni u procese povezane s tim koncernom.”Scenarij A”, kaže Plenković, odvija se trenutno: “Vlasnik i Uprava kroz dijalog sa zainteresiranim dionicima nastoje pronaći rješenje, a ono podrazumijeva svježu likvidnost. Svježi novac treba poslužiti za poslovanje, plaće radnika, namirenje poreznih obveza i isplate dospjelih obveza prema dobavljačima, svima koji su oslonjeni na poslovanje naše najveće kompanije”.

Zakon je, kazao je, pisan na temelju sličnih situacija u drugim državama EU-a koje su posezale za posebnim pravnim režimima i nastojale riješiti problem u najboljem interesu države i općeg dobra. “Okolnosti su izvanredne i zahtijevaju izvanredno djelovanje”, izjavio je Plenković u Saboru nakon što je zastupnicima predstavio “lex Agrokor”, pojasnivši da je to ‘plan B’, ako ne uspije ‘plan A’, odnosno ako u Agrokoru kreditori, dobavljači, uprava i vlasnik ne pronađu rješenje za probleme.

Istu večer Plenković se u Banskim dvorima sastaje s Antoniom Alvarezom III i poručuje: “Mislim da je najbitnija poruka hrvatskoj javnosti, medijima i za sve aktere u ovoj cijeloj situaciji da se u ovom trenutku i zakonskim okvirom i signalom prema potencijalnim kreditorima pošalje poruka povjerenja, restrukturiranja, dugoročne održivosti poslovanja kompanije i stabilnosti gospodarstva”. No, raspoloženje je pokvarila agencija Standard & Poor’s koja je tu večer snizila dugoročni i kratkoročni rejting Agrokoru sa’B-/B’ na ‘CC’. Taj potez objašnjava stajalištem da će Agrokor vjerojatno morati proći kreditno restrukturiranje pod nepovoljnim uvjetima, što bi se izjednačilo sa stečajem po kriterijima S&P-a.

6. travnja – Agrokorovi dobavljači dali su rok od 24 sata da se riješe njihovi problemi, a onda kreću obustave isporuka robe, poručio je predsjednik Uprave Dukata Alen Fontana nakon sastanka dobavljača. “Dobavljači žele riješiti svoj egzistencijalni problem, jedino oni upumpavaju svježi novac u Agrokor. To nije održivo, govorim o 24 sata, onda kreću obustave”, rekao je Fontana. Na pitanje je li rješenje “lex Agrokor”, kazao je da su sve kombinacije otvorene i da će podržati svaku opciju u smjeru rješavanja problema jer, “ovo nije pitanje jedne kompanije, nego lanca od 100.000 ljudi koji ovise o raspletu ovog problema”. Istoga dana Sabor je većinom glasova donio “lex Agrokor”. Od 131 prisutnog zastupnika, za zakon su glasovala 83 zastupnika, 46 ih je bilo protiv, a dva suzdržana. Ravnateljstvo policije potvrdilo je, pak, da policija temeljem naloga Državnog odvjetništva “provodi izvide” u Agrokoru.

7. travnja – Uprava Agrokora podnijela je zahtjev za aktivaciju “lex Agrokora”, a u priopćenju koncerna prenosi se i izjava Ivice Todorića: “Odluku donosim u uvjerenju kako je to u najboljem interesu za svakog pojedinog zaposlenika, partnera, dobavljača, svih drugih dionika te cjelokupnog gospodarstva … Još jednom pozivam sve one koji mogu doprinijeti da Agrokor nesmetano nastavi s radom, da se sačuvaju radna mjesta i da se omogući daljnji razvoj, da učine sve u svojoj moći da se to i ostvari. Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi”.

Istoga dana koordinacija proizvođača i dobavljača Agrokora izvijestila je kako od subote kreće obustava isporuke roba tom koncernu: “Od sutra kreće obustava isporuke roba, osim svježeg kruha, koja će trajati do dogovora s bankama”. Dobavljači su poručili i da su voljni održati funkcioniranje sustava, ali da istodobno banke nad njima rade ovrhe. Napominju i da je kreiran ‘monstrum’ od faktoring tržišta, što je trajalo dugi niz godina, a rađeno je za Agrokor.

8. travnja – Tih dana sastanci dobavljača bili su redovna pojava jer je kriza bila na vrhuncu, a interesi dobavljača, banaka i ostalih sudionika nisu bili usuglašeni. Nakon novog sastanka predstavnici Koordinacije proizvođača i dobavljača Agrokora kazali su da već u ponedjeljak očekuju poziv na sastanak s budućim povjerenikom u Agrokoru, kojemu će iznijeti svoje osnovne zahtjeve kako bi nastavili isporuke robe Konzumu. Marica Vidaković, prokuristica Kraša, ocijenila je da se radi o najvećoj krizi od Domovinskog rata i pozvala političare da riješe problem, a ne da skupljaju poene jer su, kazala je, “dobavljači u posljednja dva mjeseca upućivali apele svim političkim elitama, a oni ih nisu čuli”.

Istoga je dana Miro Bulj, saborski zastupnik Mosta, najavio da će podnijeti kaznenu prijavu protiv Hrvatske narodne banke, guvernera Borisa Vujčića, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i svih koji su Todoriću omogućili da aktivira mjenice bez pokrića od 10 milijardi kuna i tako zadire u monetarni sustav. Poručio je i da očekuje kako će se nekadašnjem čelnom čovjeku Agrokora oduzeti imovina i da će uskoro biti na putu za Remetinec. Rekao je i da ministar Z. Marić nema njegovu potporu te da država nema ministra financija.

10. travnja – Vlada je donijela odluku da za izvanrednog povjerenika u Agrokoru predloži Antu Ramljaka. Potom ga je Trgovački sud u Zagrebu imenovao povjerenikom te zabranio pokretanje i vođenje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja i dr. protiv Agrokora i njegova 24 povezana i ovisna društva u Hrvatskoj, a čime se omogućuje deblokada računa koncerna i njegovih tvrtki. “Današnji dan je početak sustavnog, temeljitog rješavanja krize i prije svega prva faza procesa restrukturiranja Agrokora. Ključno je da dođe do svježe likvidnosti, dakle novih sredstava koje su vjerovnici, banke spremne dati Agokoru. Na taj način, do Uskrsa osigurat će se i isplate plaće zaposlenicima”, poručio je Plenković. Ante Ramljak kazao je, pak, kako slijedi “bitka za Agrokor, zaposlenike Agrokora, dobavljače, vjerovnike… i pred nama je bitka da se ovaj poslovni problem u Agrokoru ne prelije na cijelo gospodarstvo”.

Istoga dana premijer je, nakon sastanka s bankarima, kazao da predstavnici vjerovnika podržavaju zakonski i institucionalni okvir za Agrokor te će osigurati prvu tranšu likvidnosti za taj koncern. Osvrnuvši se na problem mjenica, Plenković je kazao da su banke izrazile razumijevanje za posebnost toga problema: “Iskoristit ćemo sve mehanizme da se nađe rješenje u kojem bi onaj koji je bio krajnji korisnik tih sredstva, na kraju ta sredstva i vratio”.

Istoga dana, samo četiri dana od donošenja “lex Agrokora”, Ustavnom sudu poslan je i prvi prijedlog za ocjenu ustavnosti tog zakona koji je podnio doktor pravnih znanosti i medijski analitičar Goran Vojković jer je taj zakon, po njegovu mišljenju, suprotan s člankom Ustava koji poduzetničku i tržišnu slobodu opisuje kao temelj gospodarskog ustroja i propisuje da država svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Vojković ističe i da bi se zakoni trebali pisati za “opće i buduće situacije, a ne za neko konkretno poduzeće”.

11. travnja – Izvanredni povjerenik Ramljak je najavio da će svim radnicima Agrokora plaće biti isplaćene ovih dana, no ne može reći točno stanje obveza Agrokora jer se “ne može pouzdati ni u jednu brojku” iz zadnjeg financijskog izvješća. Poručio je, međutim, kako se vode pregovori s klubom banaka o financiranju u iznosu do 150 milijuna eura.

Istoga dana Hrvatska narodna banka (HNB) priopćila je da je od 2012. do 2016. provela 27 nadzora izloženosti banaka sustavu Agrokor u kojima su u 16 banaka utvrđene nepravilnosti i naložene mjere te adekvatna ograničenja, kojima je izloženost banaka Agrokoru smanjena za više milijardi kuna. “Time je pravovremeno spriječeno da trenutna situacija u sustavu Agrokora aktivira sistemski rizik u bankovnom sektoru sa svim negativnim posljedicama za gospodarstvo, građane i proračun”, navodi se u priopćenju, koje je HNB objavio potaknut medijskim upitima o tome što je poduzeo u vezi izloženosti banaka Agrokoru.

Navečer je, pak, agencija Moody’s već treći put od početka godine smanjila rejting Agrokora, za jedan stupanj, sa Caa1 na Caa2 te podigla vjerojatnost njegova stečaja sa Caa1-PD na CA-PD. “Naša odluka da snizimo Agrokorov rejting odražava njegovu prijavu za restrukturiranje sukladno hrvatskom zakonu, što po našem mišljenju čini stečaj visoko vjerojatnim. Ona isto tako uzima u obzir neizvjesnosti oko samog procesa restrukturiranja, budući da sposobnost kreditora da vrate svoj novac ovisi o brojnim faktorima koji će se vidjeti tijekom vremena”, poručio je Moody’s.

12. travnja – Sberbank je spreman Agrokoru odobriti novo financiranje radi spašavanja kompanije pod uvjetom da stabilizacijski kredit od 100 milijuna eura, koji je odobrio Agrokoru ranije ove godine, bude tretiran kao najstarija tražbina, rekao je Bloombergu prvi zamjenik predsjednika Sberbanka Maksim Poletaev. “Da nije bilo našega kredita, situacija bi u ovom trenutku bila puno teža i već bi nastupio kolaps. Ako naš uvjet ne bude prihvaćen, naše sudjelovanje bit će neznatno”, rekao je Poletaev.

Predsjednik Uprave Sberbank Hrvatska Mario Henjak pojasnio je kako je od tog kredita 75 milijuna eura išlo za plaćanje dobavljača, 21 milijun eura za plaćanje poreznih obveza i 4 milijuna za plaće zaposlenika. A na prozivke s političke i gospodarske scene da je središnja banka sukrivac za sadašnju situaciju u Agrokoru, guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je u intervjuu: “… danas pričati da se nije znalo što se događa oko koncerna Agrokor… Tko u to vjeruje? Ta kolektivna amnezija je vrlo zanimljiva”. Na pitanje novinara želi li reći da su svi sve znali, da Agrokor raste na nerealnim osnovama, a sad se svi prave nevini, Vujčić je odgovorio: “Agrokor, dobavljači, banke, faktorinzi… Tko nije znao?”

13. travnja – Ante Ramljak izvijestio je da je s četiri hrvatske banke potpisan ugovor o kreditu u iznosu od 80 milijuna eura: “Mislim da smo napravili veliku stvar. Isto tako, sve plaće su isplaćene. Dodao je da će se razgovori sa Sberbankom oko daljnjeg kreditiranja Agrokora nastaviti. U ugovorenom kreditnom aranžmanu, naime, ne sudjeluju ruske Sberbank i VTB banka.

20. travnja – Sberbank planira izdvojiti rezervacije za kredite Agrokoru u razmjeru od 50 posto, izjavio je čelnik te banke Herman Gref za ruske medije: “Trenutno pregovaramo s vladom i klubom kreditora o tome kakvo je restrukturiranje potrebno i što ćemo raditi dalje. Zasad je rano bilo što drugo komentirati”.

21. travnja – SDP je u saborsku proceduru uputio prijedlog odluke o osnivanju istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica koje su dovele do krize u Agrokoru, pri čemu je predsjednik SDP-a Bernardić kazao kako treba utvrditi okolnosti tijekom proteklih 27 godina koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Iz HDZ-a su poručili da nemaju problema ni sa jednim povjerenstvom, pa tako ni s povjerenstvom za Agrokor.

27. travnja – Agrokor Grupa je, u suradnji sa savjetnicima, utvrdila da bi moglo biti potencijalnih pogrešaka u financijskim izvješćima Grupe, a namjerava imenovati PricewaterhouseCoopers (PwC) revizorom za 2016., priopćeno je. Slijedom toga, Grupa moli da se dionici ne oslanjaju na njena financijska izvješća iz prošlosti dok provjere ne budu dovršene, a situacija razjašnjena. Zbog toga je istoga dana Zagrebačka burza obustavila trgovanje dionicama osam Agrokorovih tvrtki – Leda, Belja PIK Vinkovci, Tiska, Vupika, Zvijezde, Žitnjaka i Jamnice. Time je zaustavljena agonija na burzi, s obzirom da su od početka godine cijene dionica Jamnice, Leda, Belja, Vupika i Zvijezde potonule oko 60 posto. Toga dana drama se nije odvijala samo na burzi, nego i na političkoj sceni, s obzirom da je započeo raspad koalicije HDZ-a i Mosta.

27. travnja – Premijer Plenković je na sjednici Vlade naložio da se pripreme odluke o razrješenju trojice Mostovih ministara – Vlahe Orepića, Slavena Dobrovića i Ante Šprlje – jer su glasovali protiv prijedloga da Vlada odbije zahtjev SDP-a za pokretanjem povjerenja ministru financija Z. Mariću. Premijer Plenković je prije glasovanja naglasio kako je Vladin stav da odbaci navode iz SDP-ova prijedloga, no prilikom glasovanja protiv je bilo troje Mostovih ministara, pa je Plenković zatražio njihovo razrješenje. Objašnjavajući kasnije zašto je glasao protiv, ministar pravosuđa Ante Šprlje iz Mosta kazao je: “Odgovornost za nastalu situaciju moraju snositi ljudi koji su bili odgovorni za tu situaciju. Republika Hrvatska je putem HBOR-a dala kredit (Agrokoru), a netko nas je uvjeravao da je to u redu i da nema problema. Netko za to mora snositi odgovornost”.

Plenkovićeva neočekivana odluka izazvala je pomutnju na političkoj sceni. Nakon početnog šoka, predsjednik Sabora i Mosta Božo Petrov idućega je dana kazao da će svi članovi Vlade iz Mosta podnijeti ostavke. „Mi više nismo dio ove Vlade“, kazao je Petrov i poručio da će se Most uvijek boriti protiv kriminala koji se odvija u Agrokoru a koji, tvrdi, ovom potezom štite i Plenković i Z. Marić. Plenković je, pak, idućih dana ponavljao kako su članovi Mosta „prvi koji su bez rasprave i argumenata digli ruke protiv Marića, a to nije moglo proći bez reakcije i odgovora”.

Uslijedio je burni tjedan u kojemu su svi prebacivali krivnju na one druge, raspravljalo se o saborskim procedurama – hoće li se prvo smijeniti Petrova s čela Sabora ili će se prije raspravljati o povjerenju ministru Z. Mariću, pitanju koje su pokrenuli oporbeni parlamentarni zastupnici. Napokon, nakon napetog pojedinačnog glasanja u Saboru 4. svibnja, oporbi je nedostajao jedan glas za smjenu Marića. Tako je Marić ostao ministar, a u raspletu političke situacije čelnik Mosta Petrov ostao je bez mjesta predsjednika Sabora. Na njegovo mjesto došao je Gordan Jandroković iz HDZ-a, dok je nakon dugih i neizvjesnih pregovora u lipnju u vladajuću koaliciju ušao okrnjeni HNS, kojega je zbog koaliranja s HDZ-om napustilo nekoliko istaknutih saborskih zastupnika. I dok je svibanj obilježila kriza Vlade, u pozadini su se odvijali pregovori o novom kreditu Agrokoru i rješavanju problema dobavljača, a Ramljak je izvijestio da su dugovi Agrokora premašili 40 milijardi kuna.

8. svibnja – Agencija Standard & Poor’s snizila je kreditni rejting Agrokora sa CC/negativno/C na SD/–/SD, zbog tog što koncern 1. svibnja nije platio kupon na svoju 300 milijuna eura vrijednu obveznicu. Ta rejting agencija navela je da je Hrvatska donijela “lex Agrokor” koji ograničava koncernu plaćanje kamata ili glavnice po njegovim dugovima tijekom idućih 12 mjeseci. Ističe i da je, prema ‘standstill’ sporazumu Agrokora s najvećim kreditorima, plaćanje bankovnih dugova trenutno zamrznuto. “Prema našim kriterijima, smatramo da je sve ovo navedeno jednako stečaju”, poručio je S&P.

11. svibnja – Europska komisija smanjila je u proljetnim prognozama procjenu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2017. s prethodnih 3,1 na 2,9 posto. U izvješću navodi kako su u prvom kvartalu maloprodaja i turizam imali snažne rezultate, a povjerenje je bilo na rekordnoj razini. No, industrijska se proizvodnja blago smanjila. Komisija navodi da je to vjerojatno povezano s krizom u Agrokoru: “Problemi koji su se pojavili u prvom dijelu godine mogli bi usporiti potrošnju i posebno investicije te utjecati na povjerenje. Unatoč tim poteškoćama, pozitivni trendovi iz 2016. trebali bi se nastaviti”.

Istoga je dana Vlada na zahtjev Državnog odvjetništva iz proračunskih zaliha odobrila 5 milijuna kuna za podmirenje troškova DORH-a vezanih uz utvrđivanje mogućih nepravilnosti u Agrokoru. “Ovime jasno pokazujemo da je Vladi u interesu na zakonit i institucionalan način pomoći nadležnim institucijama da do kraja rasvijetle sva zbivanja u Agrokoru te, ako je to potrebno, pokrenu i odgovarajuće kaznene postupke”, istaknuo je premijer Plenković.

Agrokor je, pak, izvijestio da su krajem ožujka dugovanja koncerna iznosila 40,4 milijarde kuna, pri čemu je najveći dug prema financijskim vjerovnicima, 24,5 milijardi kuna. Dugovanja po mjenicama su 7,37 milijardi kuna, zajmovi dobavljača 6,24 milijarde kuna, ostali zajmovi 1,56 milijardi kuna, a odgođena porezna obveza i ostalo 435 milijuna kuna. Dospjele kamate iznose 406 milijuna kuna.

16. svibnja – Prvi put od izbijanja krize u Agrokoru, Ivica Todorić komentirao je stanje u koncernu te u izjavi za tjednik Nacional kazao kako bi glavni cilj trebao biti spasiti Agrokor i sva radna mjesta te riješiti problem s dobavljačima. “O poslovanju Agrokora tjednima se plasiraju neistine. U koncernu nema nepokrivenih zaduženja, može se dokumentirati ulaz i izlaz svake kune, a ukupna zaduženost i vrijednost koncerna su u balansu”, kazao je, među ostalim, Todorić svojim osobnim savjetnicima, piše Nacional. Premijer Plenković kazao je, pak, da će o svemu sud dati revizija: “Jedna od četiri svjetske top kompanije koje se bave revizijom pregledat će knjige i nakon toga ćemo detaljnije vidjeti o čemu se ovdje radi. Nitko od nas nema detaljan uvid u njihove financijske knjige, pa stoga ne možemo donositi apriorne sudove”.

23. svibnja – Izvanredni povjerenik Ramljak podnio je Trgovačkom sudu u Zagrebu tužbene zahtjeve za pobijanje aneksa ugovora o radu trojice članova bivše Uprave Agrokora, Ivice i Ante Todorića te Ivana Crnjca, zbog potencijalnog štetnog utjecaja ovih aneksa na buduće poslovanje kompanije. U priopćenju je pojašnjeno da je taj aneks ugovora potpisan deset dana prije otvaranja procesa izvanredne uprave u Agrokoru, a mogao bi kompaniji nanijeti veliku materijalnu štetu jer je njime ugovoreno da će Agrokor snositi svu štetu koja bi bivšim članovima Uprave mogla nastati zbog eventualnih sudskih, upravnih, arbitražnih i drugih postupaka usmjerenih prema njima zbog radnji i/ili propuštanja koje su oni kao menadžeri činili u svojstvu članova Uprave Agrokora.

29. svibnja – Premijer Plenković razgovarao je u Vladi s prvim zamjenikom predsjednika uprave Sberbanke Maksimom Poletaevom, koji je nakon razgovora novinarima kazao da bi se trebalo naći rješenje oko Agrokora te da će nastavak financiranja koncerna ovisiti o “razini suradnje”. Plenković je, pak, kazao kako u razgovoru nije bilo ni riječi o tome da bi država preuzela teret dugova Agrokora, te je naglasio kako je interes Sberbanke u vezi Agrokora bio isključivo poslovnog, odnosno komercijanlog karaktera te “nema nikakvog dodatnog elementa koji bi trebao stvarati ozračje širih geopolitičkih i geostrateških interesa”.

Ante Ramljak ocijenio je da je s predstavnicima Sberbanka imao otvoren i konstruktivni razgovor, da su razgovarali i o novom modelu financiranja koncerna u kojem je ruskoj banci ponuđeno da sudjeluje. Pojasnio je i shemu kreditiranja s ‘roll-up’ mogućnošću, što znači da će se za jednu kunu uloženu u novi dug priznati jedna kuna ili manje starog duga kojeg će se moći prenijeti u prvenstvo naplate, kao senior financiranje.

30. svibnja – Objavljeno je mjesečno izvješće o gospodarskom i financijskom stanju u kojem se ocjenjuje da Agrokor nije imao poslovni plan za 2017. te je bio u krizi upravljanja. U izvješću se navodi da je izvanredna uprava zatekla stanje neisporuka kupcima, osobito u veleprodaji, u nekim su tvrtkama kasnile plaće, a otežan kontinuitet proizvodnje bio je u Jamnici, Ledu, Zvijezdi i PIK-u Vrbovec. Utvrđeno je i da u Agrokoru ne postoji adekvatno ustrojen sustav financijskog izvještavanja i kontrolinga za sustav takve veličine.

Prema podacima iz izvješća, zaključno s 31. ožujka 2017., pojedinačno najveći nebankovni kreditor bila je Adris Grupa s 967 milijuna kuna, a najveći neosigurani bankovni zajmodavac Sberbank s 8,16 milijardi kuna. Koji dan kasnije Adris grupa priopćila je da su njezina potraživanja od Agrokora među najbolje osiguranima, među ostalim i zalogom na dionicama Jamnice i Konzuma, kao i zadužnicama koje su izdali Agrokor, Konzum i Jamnica.

31. svibnja – Predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi ustvrdio je kako je vrlo vjerojatno da će Agrokorovi vjerovnici morati otpisati dio svojih potraživanja prema koncernu. Tedeschi je poručio da “svi moramo shvatiti da se ovo događa prvi put i da nismo do sada imali ovakvu korporativnu krizu”. No, istaknuo je i da vjeruje “da ćemo svjedočiti rješenju koje će biti bolno za sve sudionike, ali ne toliko bolno da ne bi svjedočili rađanju nove kvalitete”. Početak lipnja obilježila je ofenziva ruskih banaka koje su upozoravale na ulazak špekulativnih fondova u Agrokora, na političkoj sceni pokrenuto je pitanje gubitaka mirovinskih fondova, dok je Vlada ustvrdila da se situacija u Agrokoru stabilizira.

1. lipnja – Sberbank neće sudjelovati u novom financiranju Agrokora jer smatra da uvjeti nisu pošteni, s obzirom da se jednaki uvjeti sudjelovanja u novom kreditu za Agrokor predlažu i bankama i špekulativnim fondovima, izjavio je za Bloomberg prvi zamjenik predsjednika Uprave Sberbanka Maksim Poletaev.

Izvanredni povjerenik Ramljak predložio je kreditorima novu shemu financiranja kompanije, tzv. roll-up, po kojoj bi im za iznos novog kreditiranja bio priznat povlašteni status i za ranije odobrene kredite. “Kada smo mi molili takav status za naše tražbine od 100 milijuna eura, odbili su nas pozivajući se da to nije u skladu s ‘lex Agrokorom’, a sada te uvjete predlažu svima, uključujući fondove koji su kupili dug na tržištu za 30 do 35 posto njegove vrijednosti. Ne razumijemo tu logiku”, rekao je Poletaev.

Idućega dana predsjednik Uprave Sberbanka Herman Gref ocijenio je da će investicijska klima u Hrvatskoj pasti ne postigne li se dogovor s hrvatskom vladom o kreditiranju Agrokora.”Sberbank je obavio pregovore s Agrokorovim kreditorima, razgovori s Vladom će se nastaviti i ne bude li pronađen kompromis, investicijska privlačnost Hrvatske će pasti”, rekao je Gref. Ruskim medijima kazao je i da pitanje što će se dogoditi a Agrokorom treba postaviti Vladi, a on ocjenjuje da Vlada “provodi aktivnosti koje potkopavaju prava kreditora i dogovore s njima”.

3. lipnja – Agencija Moody’s Investors Service smanjila je rejting Agrokora po četvrti put od početka godine, i to s prijašnjih Caa2 na Ca, zadržavši negativne izglede, te podigla vjerojatnost stečaja sa Ca-PD na D-PD jer koncern nije 1. svibnja platio kupon na svoju 300 milijuna eura vrijednu obveznicu. “Moody’s vidi rizik da bi neki vjerovnici, poput lokalnih dobavljača, mogli biti plaćeni prije međunarodnih vjerovnika. Nadalje, izdavanje dodatnog super višeg duga povrh 80 milijuna eura posuđenih 14. travnja 2017. povećalo bi podređenost postojećih dugova”, navodi agencija. U takvim okolnostima, Moody’s smatra da bi vjerojatnost korporativnog povrata mogla pasti prema nižem kraju raspona od 35 do 65 posto, a da će izgledi za povrat viših neosiguranih izdanja vjerojatno biti manji od 35 posto.

6. lipnja – VTB banka predložit će promjenu dioničarske strukture Agrokora u okviru plana restrukturiranja duga koji pripremaju kreditori, izjavio je za Reuters zamjenik izvršnog direktora te ruske banke Jurij Solovjev. “Kada smo donosili odluku o kreditu, financijska metrika kompanije bila je puno bolja, dug je bio znatno manji. Naknadno smo u poslovnim knjigama otkrili određene netočnosti, koje su, nakon mojih javnih istupa u ožujku, potaknule interne istrage u Agrokoru”, kazao je Solovjev. Upitan hoće li banka razmotriti mogućnost zamjene duga za vlasnički udio u Agrokoru, Solovjev je odgovorio: “To je otvoreno pitanje, no u ovom trenutku ne. Sastav dioničara trenutno je nepromijenjen i to bi se, naravno, trebalo promijeniti tijekom restrukturiranja”.

8. lipnja – Saborski zastupnik Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) kazao je u Saboru kako su “obvezni mirovinski fondovi zbog ulaganja u dionice Agrokora ostvarili ogromne gubitke, a o tome se šuti”. Naveo je primjer Leda. “U prosincu 2012. sva četiri mirovinska fonda su uložila u kupnju 63.900 dionica Leda i platila 510 milijuna kuna, dakle svaku dionicu čak osam tisuća kuna. Danas je cijena te dionice više nego prepolovljena… Zašto su obvezni mirovinski fondovi financirali ove kompanije, po kakvim aranžmanima”, zapitao je Lovrinović.

I dok fondovi nisu baš pokazali volju da o tome informiraju javnost, istoga je dana grupa dioničara Leda i Jamnice u pismu izvanrednom povjereniku Agrokora izrazila zabrinutost glede jamstava koje su te kompanije preuzele oko obveznica koncerna te predlaže da se te kompanije oslobode tih jamstava i svih drugih neobjavljenih potencijalnih obveza grupe. U pismu se navodi da ta jamstva i ostale potencijalne obveze nisu prijavljeni u godišnjim izvješćima ili revizorskim izvješćima Leda ili Jamnice, nisu odobreni od strane dioničara tih kompanija na godišnjoj glavnoj skupštini i nisu dana u zamjenu za bilo kakvu mjerljivu korist Ledu ili Jamnici. Potpisnici pisma, a radi se o nekoliko domaćih mirovinskih fondova, kao i nekoliko stranih, mišljenja su da bi “prodaja Jamnice, Leda, ili neke druge podružnice bila najbrže rješenje za financiranje potraživanja i smirivanje tržišta”. Inače, Ledo je izvijestio da je krajem 2016. godine izdao jamstva u korist Agrokora u iznosu od 18,9 milijardi kuna.

8. lipnja – Privremeno vjerovničko vijeće Agrokora dalo je suglasnost izvanrednoj upravi za potpisivanje ugovora o financijskom aranžmanu od 480 milijuna eura, u koje je uključeno 80 milijuna eura kredita koji su Agrokoru odobrile domaće banke u travnju.
ovi kredit Agrokora od 480 milijuna eura osigurat će imatelji obveznica predvođeni fondom Knighthead Capital Management. Povrh tog iznosa, za dobavljače je posebno predviđeno i dodatnih 50 milijuna eura potencijalnog robnog kredita s refinanciranjem, tako da je ukupni osigurani iznos od 530 milijuna eura. Novim se financiranjem osigurava opstanak tekućeg poslovanja Agrokora i njegovih kompanija te će se iznosom od 150 milijuna eura pokriti stari dug dobavljačima.

Istoga dana Sberbank je izvijestila da je Trgovačkom sudu u Zagrebu podnijela prijedlog za izricanje zabrane Agrokoru i izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku za sklapanje novih ugovora o financiranju koji uključuju roll-up model jer je taj model, smatraju, u suprotnosti s ‘lex Agrokorom’. Trgovački je sud kasnije odbio prijedlog te banke.

12. lipnja – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala je da se dovršava najosjetljivija faza u stabilizaciji Agrokora u kojoj je potpuni fokus bio na likvidnosti, stabiliziranju poslovanja i sprečavanju da se problemi Agrokora preliju na ostatak ekonomije. Istaknula je i kako je pred Agrokorom vrlo težak i kompliciran proces postizanja nagodbe, restrukturiranja, u kojem će sigurno biti potrebno donijeti mnogo teških odluka.

Samo koji sat kasnije saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras zatražio je da Sabor što prije raspravi SDP-ov prijedlog zakona o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor jer će se, tvrdi, dugovi prelomiti na poreznim obveznicima. “HDZ, odnosno Republika Hrvatska omogućila je da fond rizičnog kapitala uloži 200 – 300 milijuna eura te da u godinu i pol koliko će trajati izvanredna uprava zarade 60 posto prinosa na svoj ulog, a ako Agrokor ne bude mogao to platiti, platit će Republika Hrvatska”, rekao je Maras.

Dodao je da je roll-up zaduženje trebalo biti obrađeno u ‘lex Agrokoru’, a kako nije, prijete nam potencijalne tužbe.”Nije dobro da smo stimulirali rizične fondove koji su već otkupili dugovanja Agrokora po 30-40 posto nominalne vrijednosti i tako ušli u vjerovničko vijeće te ih stimuliramo da daju još novca kako bi ‘kunu za kunu’ platitili stare dugove kao prioritet, a novi novac koji će dati, bit će im priznat kao prioritet u budućem plaćanju”, rekao je Maras.

14. lipnja – Kompanije iz sastava Agrokora izvijestile su da će revizorsko izvješće za 2016. biti gotovo do 31. srpnja, a financijska izvješća za prvi i drugi kvartal ove godine najkasnije do 31. kolovoza. Pokazalo se, međutim, da revizorsko izvješće neće biti dovršeno ni do kraja rujna.

16. lipnja – Thomas Wagner, suosnivač američkog fonda Knighead Capital Managment, velikog vlasnika Agrokorovih obveznica, kazao je kako imaju pozitivan pogled na Agrokorovo poslovanje u budućnosti te kako smatraju da je to fantastična kompanija koja treba zadržati svoje ključne sastavnice. Wagner je istaknuo kako je Knighead sa Zagrebačkom bankom osigurao financiranje Agrokora u iznosu od 400 milijuna eura s konačnim rokom dospijeća za više od tri godine te očekuju da će bar toliko dugo trajati i njihovo investiranje. Vezano uz detalje roll-up kredita koji su dali Agrokoru, kazao je kako je razlog čestog korištenja takvog financiranja u Europi i Americi taj što on najčešće omogućuje najniži trošak financiranja.

20. lipnja – Nastavlja se detaljna analiza temeljnog poslovanja Agrokora, a određena imovina bit će prodana tijekom ove godine, navela je izvanredna uprava koncerna u drugom mjesečnom izvješću, u kojem iznosi i podatak da Agrokor grupa drži udjele u 143 trgovačka društva. U srpnju je izvanredni povjerenik Agrokora Ramljak poručio da je stečaj izbjegnut, a postignut je i dogovor da će malim dobavljačima biti isplaćena sva stara dugovanja, dok se ministar financija Z. Marić ponovno našao na udaru zbog HBOR-ovog kredita Agrokorovim kompanijama.

5. srpnja – Izvanredni povjerenik Ramljak izjavio je kako u novom kreditu Agrokoru od 480 milijuna eura sudjeluje 20-ak domaćih i stranih banaka, među kojima i ruska VTB banka, i kako bi tim novcem sva dugovanja malim dobavljačima trebala biti namirena do kraja srpnja, dok bi se velikima oko trećine starih potraživanja isplatilo do sredine kolovoza. Prva tranša od 30 milijuna eura iz novog kredita bit će isplaćena do kraja srpnja, pri čemu će malim dobavljačima – OPG-ovima, obrtima i mikropoduzećima s prihodima do 5,2 milijuna kuna godišnje – biti isplaćeno 100 posto starog duga. “Preživjeli smo, uspjeli smo sačuvati kompaniju, neće biti stečaja, to tvrdim, i prelazimo u drugu fazu – restrukturiranja kompanije”, istaknuo je Ramljak, dodajući da će ta faza trajati do sklapanja nagodbe.

6. srpnja – Konzum će od 1. kolovoza povećati plaće za prosječno osam posto za 6.000 radnika s najnižim koeficijentima, a do kraja godine planira zatvoriti 105 prodavaonica. Na sastanku Uprave i Radničkog vijeća Konzuma dogovoreno je produženje kolektivnog ugovora do kraja 2017. sa svim pogodnostima, uključujući božićnicu, uskrsnicu i regres te druga prava. Poručeno je i da je u tijeku proces restrukturiranja Konzuma kojim se do kraja godine planira zatvoriti 105 neprofitabilnih prodavaonica u Hrvatskoj u kojima je ukupno zaposleno 870 radnika. Pritom će više od 80 posto biti raspoređeno na radna mjesta u druge Konzumove prodavaonice.

11. srpnja – Ministar financija Z. Marić nazvao je “ponovnom reciklažom” napise da je pri davanju suglasnosti za kredit HBOR-a Agrokoru krajem prošle godine znao za stanje u tom koncernu.”U banci postoje analize, stručne službe, kreditni odbor, svi oni koji rade na analizi različitih vrsta rizika odobravanja određenog kreditnog plasmana i temeljem tih analiza se donosi procjena odobriti ili ne odobriti predmetni kredit. To je napravljeno unatoč svim identificiranim rizicima ove ili one vrste”, istaknuo je Marić. Temeljem tih analiza i ocjena kreditnog odjela, Uprava HBOR-a je donijela odluku da se kredit odobri, a NO je dao suglasnost, pri čemu se on, kaže Marić, izuzeo iz rasprave i odlučivanja.

Nakon pritiska javnosti i s političke scene, dva dana kasnije, HBOR je objavio tonski zapis sjednice NO-a, održane u prosincu 2016., na kojoj se odlučivalo o odobrenju kredita Zvijezdi, Ledu, Jamnici i PIK-u Vrbovec. Pokazalo se da se Marić izuzeo iz rasprave i da nije ostalim članovima NO-a sugerirao da bi se kredit trebao odobriti, kako ga je optužio bivši ministar u Vladi i član NO-a HBOR-a iz redova Mosta Slaven Dobrović.

12. srpnja – Predsjednik SDP-a Bernardić kazao je u Saboru kako zastupnici njegove stranke traže formiranje istražnog povjerenstva da bi se moglo doznati kako je Agrokor zapao u probleme, istaknuvši kako u njegovoj stranci dogovor u sabornici oko istražnog povjerenstva uvjetuju glasovanjem o ustavnim sucima.”Što se skriva iza kulisa iza kojih će se raspetljati nešto na jesen i pogoditi sve građane Hrvatske?”, upitao je Bernardić. Za bivšeg čelnika Agrokora Ivicu Todorića rekao kako je dugo bio nedodirljiv i uživao povlašten status na svim razinama, te rastao zahvaljujući potpori HDZ-a i Franje Tuđmana te tijekom drugih vlada, pri čemu institucije koje su trebale kontrolirati rast koncerna nisu reagirale. Saborski Klub HDZ-a nije podržao SDP-ov prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva o Agrokoru jer bi se time, kazao je Branko Bačić, omela istraga koju u tom slučaju provodi DORH, zbog čega predlaže da se osnivanje povjerenstva odgodi do okončanja istrage DORH-a.

20. srpnja – Predsjednik Vlade Plenković kazao je da je zakonom o izvanrednoj upravi spriječen stečaj Agrokora, kao i lančana reakcija na gospodarstvo te da su u posljednja tri mjeseca stvoreni preduvjeti za proces restrukturiranja tog koncerna. “Vlada je napravila ono što je u tom trenutku bilo najbolje za gospodarsku stabilnost Hrvatske i financijskog sustava. Donošenjem zakona o izvanrednoj upravi spriječen je eventualni stečaj kompanije, lančana reakcija na gospodarstvo, dobavljače, radna mjesta”, kazao je Plenković u raspravi Vlade o izvješću o primjeni ‘lex Agrokora’. Poručio je da se u nešto više od tri mjeseca uspjelo stabilizirati stanje u kompaniji, isplatiti plaće, zadržati radna mjesta, konsolidirati poslovanje, steći preduvjete da vjerovnici daju novu, svježu likvidnost u dva navrata. Dodao je i to da nadležne državne institucije, odnosno pravosudna tijela provode svoje aktivnosti i da će i taj proces “kroz određeno vrijeme izgledno rezultirati nekim konkretnim rezultatima, ali to nije na Vladi komentira”.

U kolovozu nije bilo značajnijih zbivanja koja bi odredila daljnju sudbinu Agrokora, no bilo je to samo zatišje pred buru u rujnu, kada je Sberbank najavio tužbu, a Todorić napao Vladu putem bloga.

30. kolovoza – Državni zavod za statistiku objavio je da je gospodarstvo poraslo u drugom tromjesečju za 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,5 posto. “Gospodarski rast malo je poboljšan u odnosu na prvi kvartal, što potvrđuje našu očekivanu stopu rasta za cijelu godinu od nešto malo ispod 3 posto”, kazao je Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci. Dodao je da u trećem kvartalu očekuje nastavak pozitivnih trendova zbog turističkih rezultata, dok će se u četvrtom kvartalu vidjeti hoće li na gospodarski rast nekakav utjecaj imati restrukturiranje Agrokora. “No, od toga ne očekujemo značajnije negativne pritiske”, zaključio je Kovač.

5. rujna – Nekoliko kompanija iz sastava Agrokora izvijestilo je da su sklopile ugovor o zasnivanju založnog prava na svojim nekretninama, temeljem zajma koji je Agrokor dobio od imatelja obveznica predvođenih Knightheadom u iznosu od 480 milijuna eura, a jamstvo za kredit je sva materijalna i nematerijalna imovina koja nije do sada založena. Premijer Plenković odbacio je, na upit novinara, navode da je Agrokorov povjerenik Ramljak sklapajući aranžman o novome kreditu u ruke američkih banka i fondova dao izvore vode, poljoprivredno zemljište i vrijedne kompanije, ističući da se moralo dati jamstvo za zaduženje.

9. rujna – VTB banka očekuje da će uspjeti naplatiti najmanje 50 do 60 posto od 300 milijuna eura duga Agrokora. “Nešto rezervi trebali bismo staviti na stranu jer ćemo sigurno imati gubitke. Mislim da će barem 50 do 60 posto duga biti naplaćeno. Hoće li biti moguće naplatiti i više, ovisi o brojnim faktorima”, kazao je ruskim medijima predsjednik uprave te banke Andrej Kostin.

11. rujna – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić izjavila je kako će buduća vlasnička struktura Agrokorovih tvrtki ovisiti o vjerovnicima, odnosno planu nagodbe: “Prijedlog plana nagodbe izradit će savjetnici za restrukturiranje Agrokora, a takav plan morat će odobriti Agrokorovi vjerovnici… Koje će i kakve se transakcije tu dešavati, ostaje za vidjeti za buduću provedbu procesa nagodbe”.

13. rujna – Sberbank će na sudu tražiti povrat duga od Agrokora, najavio je čelnik te banke Herman Gref, a banka planira procesuirati i revizora koji je potvrdio Agrokorova falsificirana poslovna izvješća skrivajući obveze veće od milijardu dolara. “Naše su rezervacije (za Agrokorov dug) stopostotne, pa smo spremni za dugotrajni parnični postupak i dovest ćemo pred lice pravde sve osobe koje su tamo počinile očiglednu prijevaru”, rekao je Gref, istaknuvši da se Sberbank u slučaju Agrokor prvi put suočava s tako velikom prijevarom. “Slučaj je bez presedana. Imamo takvu prijevaru, još neviđenu, kada uprava skriva stvarno stanje, fingira dobit i skriva se iza neravnoteže obveza veće od milijarde dolara. Ovo je prvi takav slučaj s kojim smo se susreli, ali ipak mislim da ćemo doći do cilja”, rekao je Gref ruskim medijima.

15. rujna – Od početka procesa izvanredne uprave u Agrokoru pokrenuto je više parničnih i ovršnih postupaka u Hrvatskoj i u još pet zemalja – Sloveniji, Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Velikoj Britaniji protiv koncerna i dijela njegovih ovisnih i povezanih kompanija, a među zadnjima je zahtjev koji je krajem prošlog tjedna u BiH podnio Sberbank, priopćeno je iz koncerna. “Izvanredna uprava poduzima sve potrebne korake u pogledu svih postupaka sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave i u najboljem interesu Agrokora”, ističe se priopćenju.

22. rujna – Ivica Todorić pokrenuo je svoj blog i u prvom priopćenju za javnost prozvao Vladu da je povlačila političke poteze želeći steći kontrolu nad Agrokorom te je najavio da će u cilju zaštite vrijednosti ulaganja u Agrokor, radnih mjesta i gospodarstava država u kojima posluje, pokrenuti sve pravne radnje koje su mu na raspolaganju u Hrvatskoj i pred međunarodnim tijelima. Todorić je najavio da će javnim istupima i objavom relevantnih dokumenata u potpunosti razotkriti spregu politike, privatnih interesa čelnika fondova i važnih ljudi iz samog Agrokora, koja je stvarni razlog donošenja neustavnog zakona nazvanog ‘lex Agrokor’. “Zar vi mislite da je Ivica Todorić stvarno toliko važan da bi Vlada komentirala i da bih se ja brinula za tuđe blogove?”, odgovorila je potpredsjednica Vlade Martina Dalić na pitanje novinara kako komentira tu Todorićevu objavu.

Ipak, dan kasnije Dalić je poručila da je Todorić i dalje upisan kao vlasnik Agrokora i stoga može u svakome trenutku doći sa sredstvima i ponuditi vjerovnicima da im isplati 40,2 milijarde kuna duga. Na tvrdnju Todorića da je zahtjev za izvanrednu uprava potpisao pod prisilom, premijer Plenković kazao je, pak, da nije bilo nikakvog pritiska od strane Vlade. “Nikakvog pritiska, to vam garantiram, naročito ne od strane Vlade nije bilo”, izjavio je Plenković. Kazao je i to da će o saborskom istražnom povjerenstvu za Agrokor odlučiti Sabor: “Mi smo apsolutno otvoreni da se sve istraži. Ono što mi ne želimo je da bilo kakav rad istražnog povjerenstva utječe na onaj temeljni rad pravosudnih tijela”.

Predsjednik SDP-a Bernardić ocijenio je, pak, kako su teške optužbe koje je Todorić iznio na račun Vlade još jedna potvrda važnosti saborskog istražnog povjerenstva o Agrokoru. “Hrvatska javnost zaslužuje znati istinu. Zašto Vlada već pet mjeseci skriva informacije o pravom stanju u Agrokoru? Zašto je Todorić o ovome progovorio tek sada? Ovo je još jedna potvrda važnosti istražnog povjerenstva”, poručio je Bernardić.

23. rujna – Ivica Todorić objavio je da podržava osnivanje saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor, koje smatra nužnim za rasvjetljavanje svih okolnosti. A u svojim kasnijim objavama na blogu Todorić je naveo i da je povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak u sukobu interesa jer je, tvrdi Todorić, Ramljak sa svojim suradnicima pisao ‘lex Agrokor’. “Kako je moguće da ista osoba sudjeluje u kreaciji Lex Agrokora i sama si dizajnira ovlasti, i onda sama sebe postavi da primjenjuje taj zakon?”, pita Todorić. Potom je ustvrdio da su “u rušenju Agrokora državni dužnosnici i s njima povezane osobe prekršile nekoliko zakona” te pozvao državne institucije da ispitaju postupanje državnih dužnosnika i s njima povezanih osoba.

25. rujna – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala je da su Todorićeve objave vezane uz nadolazeću objavu revizorskog izvješća: “Držim da su sve te objave vezane uz nadolazeću objavu revizorskog izvješća i do objave tog izvješća ja ne bih nikakve komentare o Agrokoru više davala”. “Očekujemo revizorsko izvješće i tada će to biti, vjerujem, vrlo značajna tema za komentare i, naravno, potvrdu kakvo je stanje u Agrokoru zatekla izvanredna uprava i kakva je bila 2016. godina”, kazala je Dalić.

27. rujna – Premijer Plenković poručio je da je, što se Agrokora tiče, za Vladu važno da nema zamjene teza: “Ono što je bitno i na što treba podsjetiti, uz svu recikliranu hrpu infrormacija koja se sublimira zadnjih nekoliko dana, (…) je da je Ivica Todorić došao do Vlade, a ne Vlada do Todorića”.

28. rujna – Todorić u svom blogu kaže kako su on i njegova obitelj bili pod pritiskom da potpišu aktivaciju ‘lex Agrokora’ i da su im prijetili potpredsjednica Vlade Dalić i povjerenik Ramljak.

29. rujna – Premijer Plenković kazao je da ne bilo dobro da dođe do kolektivne amnezije: “Nema nikakva govora o pritisku Vlade. Zakon o Agrokoru mogao se aktivirati jedino uz privolu uprave … ne bi bilo dobro da sada dođe do neke kolektivne amnezije, da se u roku od šest mjeseci zaboravi realnost u kojoj je kompanija u tom trenutku bila”. Potpredsjednica Vlade Dalić kazala je, pak, da su Todorićeve optužbe o prijetnjama “bezočna laž”: “S Ivicom Todorićem razgovarat će dalje moji odvjetnici. Ja ću podnijeti prijavu, tužbu, kako god to nazvali, za klevetu, ugrožavanje ugleda i sve ono što će odvjetnici smatrati da nastaje na temelju takvih izjava i takvih pisanja”. U listopadu su konačno objavljena izvješća revizije, koja su pokazala da je Agrokor u prethodnim godinama poslovao s velikim gubicima, dok je policija uhitila 12 osoba osumnjičenih za nezakonitosti i pokrenula potragu za Ivicom Todorićem i njegovim sinovima.

4. listopada – “Kriza u Agrokoru najveća je društvena kriza od rata 1991. i izuzetno je kompleksna”, ocijenio je vlasnik i predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi, pojasnivši kako nije riječ samo o ekonomskoj i krizi upravljanja, nego i o krizi morala i etike, razumijevanja funkcioniranja javne uprave, privatne kompanije i društva u cijelosti.

5. listopada – Izvješća revizije o poslovanju u 2016. godini, koje je izradio PwC, pokazala su da je ukupan gubitak najznačajnijih Agrokorovih tvrtki bio 3,2 milijarde kuna. Pritom je u maloprodajnom dijelu Agrokora (Konzum, Tisak) ostvaren gubitak od 2,2 milijarde kuna, u poljoprivredi – Belju, PIK-u Vinkovci i Vupiku – od 300 milijuna kuna, a u prehrani, koja obuhvaća Ledo, Jamnicu, Zvijezdu i PIK Vrbovec, 700 milijuna kuna. Izvanredni povjerenik Ramljak ocijenio je da bi Agrokor danas bio pred stečajem da nije donesen ‘lex Agrokor’, no poručio je da su operativni rezultati Agrokorovih kompanija u prvih devet ovogodišnjih mjeseci dobra osnova za pregovore s vjerovnicima o sklapanju nagodbe te je uvjeren da će do nje doći. Koji dan kasnije Ivica Todorić objavio je na svom blogu da prezentacija revidiranih financijskih izvješća za 2016. parcijalno prikazuje podatke: “To se odnosi i na revidirane podatke i na čitav niz spinova u medijima, koji su, naravno, u funkciji pritiska na dionike’.

6. listopada – Potpredsjednik Uprave Sberbanka Maksim Poletaev u intervjuu za Interfax kazao je da je dug Agrokora prema toj banci sada dug hrvatske države: “S obzirom da je Hrvatska nacionalizirala Agrokor, to je sada vladin dug. Hrvatska bi trebala pretvoriti dug u državne obveznice i isplatiti nas”. Premijer Plenković odbacio je koji dan kasnije tezu o nacionalizaciji Agrokora i poručio da je Sberbank jedan od bitnih vjerovnika koji je imao i prilike i mogućnosti “da kaže sve što želi u ovom proces i da u njemu sudjeluje”. “Otklanjam tezu o nacionalizaciji. Nacionalizacija je nešto drugo. Ovo je zakon koji omogućava izvanrednu upravu u ograničenom vremenskom razdoblju”, rekao je Plenković.

No, tezu o nacionalizaciji ponovio je istu večer Ivica Todorić, koji je poručio da je Vlada nacionalizirala privatnu tvrtku i da je on, “kao njezin vlasnik, spriječen u ostvarivanju bilo kakvih vlasničkih prava”. Smatra i da je to učinjeno temeljem neustavnog i protupravnog zakona. “Kada je Vlada počela provoditi ciljani medijski linč nada mnom i Agrokorom, koncern je doveden u poziciju da mora ići u restrukturiranje”, poručio je Todorić. Dodao je i kako su otpočeli restrukturiranje, no da su donošenjem ‘lex Agrokora’ spriječeni u tome i da im je oduzeto pravo da sami restrukturiraju vlastitu kompaniju.

9. listopada – Objavljeno je revidirano financijsko izvješće prema kojemu je konsolidirani gubitak Agrokor Grupe za 2016. iznosio 11,04 milijardi kuna, ukupne obveze bile su 56,28 milijardi, a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi. U izvješću se navodi i kako je PwC, koji je sastavio izvješće, obavijestio izvanrednu upravu o računovodstvenim nepravilnostima “koje mogu ukazivati na potencijalne protuzakonite radnje”. Među ostalim, neprikazano je ili krivo iskazano 3,9 milijardi kuna obveza po kreditima, 2,3 milijarde operativnih i financijskih troškova od 2010. do 2015. te 2,1 milijardu kuna krivo prikazanog novca i novčanih ekvivalenata. Utvrđeno je i da ranije nisu iskazani dani krediti i potraživanja u iznosu od 2 milijarde kuna, stoji u revidiranom financijskom izvješću. Zbog tih nepravilnosti izvanredni povjerenik Ante Ramljak podnio je kaznenu prijavu. Vlada je priopćila kako izvješća ukazuju na nepravilnosti i nezakonitosti te kako od izvanrednog povjerenika očekuje da poduzme sve zakonom propisane radnje kako bi se utvrdila odgovornost. U priopćenju se navodi i da Vlada “očekuje da nadležne institucije svoj posao obave savjesno, odgovorno i u primjerenim rokovima”.

Ivica Todorić poručio je, pak, da je laž da je išta u Agrokoru skrivano. Poručio je, također, da će DORH-u kazneno prijaviti Ramljaka: “Imam saznanja da je izvanredni povjerenik, uz potporu Vlade, čovjek izvan zakona. Isto tako ću prijaviti ljude iz Agrokora koji su u koncernu napravili ogromnu štetu radi vlastitih interesa”. Smatra da su ti ljudi to činili da bi “Agrokor doveli u probleme i nakon toga zajedno sa ostalim ljudima iz organizacije sebi pribavili nepripadajuću materijalnu korist”.

Čelnik Mosta Božo Petrov poručio je, pak, kako “nema jednog žrtvenog jarca” te da ako su HNB, Porezna uprava, Ministarstvo financija i svi političari šutili deset godina, onda se može govoriti jedino o prikrivenom, organiziranom, kriminalnom pothvatu.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić pozvao je, pak, premijera Plenkovića da odgovori javnosti tko je lagao – njegov ministar financija Z. Marić ili izvanredni povjerenik Ramljak? Pozvao je premijera i da odgovori tko je pisao ‘lex Agrokor’ i što su predstavnici strvinarskog fonda Knighthead radili u Vladi prije pisanja tog zakona, te stoji li Knighthead iza tog zakona. Bernardić je postavio i pitanje kako je svih ovih godina bilo moguće kroz knjige prikazati takav gubitak, te zaključio kako Todorić u tom poslu nije bio sam, kako su mu mnogi pomagali te stoga očekuje da se utvrdi odgovornost.

10. listopada – Ivica Todorić je na svom blogu poručio kako su sve osobne pozajmice koje mu je Agrokor odobrio utrošene zakonski i transparentno: “Da me Vlada neustavnim ‘lex Agrokorom’ nije onemogućila u restrukturiranju i vođenju koncerna, sve bi se obveze podmirile iz stvorene vrijednosti moje kompanije… Činjenica je i da u cijelom izvješću izvanredne uprave postoje sporne stavke u računovodstvenim i revizorskim standardima, o čemu ću, nakon dubinske analize, dati svoj cjeloviti osvrt”.

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić poručila je, pak, kako je protiv Todorića podnijela privatnu tužbu za klevetu, “s obzirom na sve ogromne laži” koje je Todorić iznosio prema njoj. Time će se ubuduće baviti odvjetnici, kazala je. Ministar financija Z. Marić istaknuo je, pak, komentirajući revizorsko izvješće o Agrokoru, da kriza u tom koncernu nije imala većeg utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, da je potvrđeno da nije bilo poreznog duga od šest milijardi kuna o kojem se svojedobno govorilo te da je kredit koji je HBOR dao Agrokoru jedan od rijetkih koji ima instrument osiguranja.

A dobavljači Agrokora poručili su da neće prihvatiti eventualne otpise dugova veće od 15 posto. “Dobavljači su ključni za funkcioniranje Agrokora jer bez njihove redovite opskrbe koncern neće izdržati do nagodbe, što znači da nitko neće vratiti svoj novac“, kazali su iz Koordinacije proizvođača i dobavljača.

11. listopada – Hrvatski je sabor sa 113 glasova “za” osnovao Istražno povjerenstvo za Agrokor kojemu je predsjednik Orsat Miljenić (SDP), a povjerenstvo bi svoj posao trebalo završiti u roku od šest mjeseci. Miljenić je kazao da bi volio da povjerenstvo počne s radom ispitivanjem Ivice Todorića jer je on “jedina konstanta od početka do kraja”. Todorić je na svom blogu pozdravio osnivanje povjerenstva ocijenivši da će ono rasvijetliti sve okolnosti i uloge pojedinaca, politike i ulogu HNB-a te ostalih aktera. Todorić je, također, poručio premijeru Plenkoviću kako je, ako nije znao za sastanke Ramljaka s predstavnicima fonda Knighthead prije donošenja ‘lex Agrokora’, bio ili naivan ili prevaren, te ustvrdio da je to znala potpredsjednica Vlade Dalić. Plenkoviću je, također, poručio: “Nemojte sudjelovati u ovom zločinačkom poslu, ti su ljudi izvan zakona. Ti ljudi obmanjuju institucije pravne države i vladajuću većinu”.

Premijer Plenković kazao je, pak, kako nije znao da se Ramljak sastajao s predstavnicima Knightheada, kako je nebitna mistifikacija sastanaka tko je s kime bio i razgovarao u vezi Agrokora te da nitko od strane Vlada ne bi činio bilo što što bi moglo pridonijeti panici na financijskim tržištima.

Most je istoga dana prozvao pet ključnih institucija – DORH, HNB, Hanfu, HBOR i Poreznu upravu. “S Ivicom Todorićem će se baviti DORH, ali nas interesira gdje je odgovornost ključnih institucija, zbog čijeg smo nečinjenja, nerada i nedogovornosti danas tu gdje jesmo”, kazao je predsjednik Mosta Božo Petrov.

12. listopada – Agencija Moody’s objavila je kako kreditori Agrokora mogu u prosjeku računati na povrat nekih 35 do 65 posto potraživanja, ali bliže donjoj granici tog raspona. Kada Agrokor objavi ukupan iznos potraživanja, uprava će poraditi na prijedlogu nagodbe kreditora, uključujući domaće i inozemne banke te vlasnike obveznica i dobavljače, napominje Moody’s. “Budući da su mnogi kreditori već podnijeli tužbe protiv Agrokora u nekoliko zemalja, pregovori o takvoj nagodbi mogli bi potrajati”, smatra Moody’s.

16. listopada – Policija je rano ujutro ušla u Kulmerove dvore u vlasništvu Ivice Todorića i izvijestila da je u izvidima vezanima uz navodne nezakonitosti u Agrokoru uhićeno 12 osumnjičenih osoba, osim Ivice Todorića te njegovih sinova Ante i Ivana koji nisu u Hrvatskoj. Osumnjičeni su Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Premijer Plenković izjavio je da neće komentirati proces koji vode policija i DORH te da se Vlada u zadnjih deset mjeseci ponašala odgovorno te poručio kako bi za državu bilo zdravo i higijenski da se ta priča odmrsi do kraja. Predsjednik SDP-a Bernardić izrazio je nadu da se DORH neće zaustaviti samo na uhićenjima članova Uprave nego da će “proširiti istragu i na institucije i političare koji su pomogli Todoriću u stvaranju Agrokorovog balona koji je preplavio cijelu Hrvatsku”. Ivica Todorić je, pak, na svom blogu ocijenio da je riječ o političkom procesu, ali da će biti dostupan institucijama pravne države i saborskom istražnom povjerenstvu.

17. listopada – Tijekom dana ispitano je 12 osumnjičenika u slučaju Agrokor u Županijskom državnom odvjetništvu, a prema riječima njihovih odvetnika, svi su negirali krivnju. Protiv osumnjičenih u slučaju Agrokor policija je podnijela kaznenu prijavu zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenja službene isprave i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

18. listopada – DORH je zatražio istražni zatvor za svih 15 osumnjičenih u slučaju Agrokor zbog opasnosti da bi na slobodi mogli ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake i sudionike postupka. DORH Todorića sumnjiči radi pribavljanja protupravne imovinske koristi, odnosno da je u financijskim izvještajima Agrokora poslovanje i financijski položaj tvrtke prikazao uspješnijim od stvarnog rezultata. Bivši čelnici kompanije, ali i suradnici iz revizorske kuće, pritom su mu navodno omogućili prikazivanje pozitivnih poslovnih rezultata.

Premijer Plenković poručio je, pak, da “ukoliko se donese pravni stav da nema prostora za rad Istražnog povjerenstva o Agrokoru temeljem stavka 4. Zakona o istražnim povjerenstvima, onda ono ovakvo ne bi moglo raditi. Ali to ne znači da neko drugo tijelo u Hrvatskom saboru ne bi moglo raspravljati na temu Agrokora”. Plenković je istaknuo i da nije bilo odluke vlasnika Agrokora i njegove tadašnje uprave da se aktivira ‘lex Agrokor’, Trgovački sud ne bi mogao pokrenuti postupak izvanredne uprave. “Napravili smo zakonski okvir, a ključni voljni moment bio je na samoj kompaniji jer je očito postojala svijest u kakvim okolnostima se ona nalazi”, rekao je Plenković.

Navečer je, pak, sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Zoran Luburić odredio istražni zatvor Ivici Todoriću, dok će se ostalih 14 osumnjičenih braniti sa slobode. Ivica Todorić ocijenio je na blogu da je pravna država, odbacivši zahtjev da se Agrokorovim menadžerima odredi istražni zatvor, stala na kraj političkoj samovolji, te poručio da će se boriti za istinu i razotkrivanje “političke kampanje”.

19. listopada – Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) izvijestila je da je od 2006. do 2016. društvima iz Agrokor Grupe odobrila 25 kredita u iznosu od 903,6 milijuna kuna, od čega je otplaćeno 9 kredita. Aktivnih je 16 kredita, koji su odobreni u iznosu od 658,6 milijuna kuna, od čega je dio iznosa također otplaćen, a stupanjem ‘lex Agrokora’ na snagu preostale obveze proglašene su dospjelima.

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je za posjeta Moskvi kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna. “To je korporativno pitanje i riječ je, naravno, o funkcioniranju tržišnog gospodarstva, ali okolnosti su takve”, rekla je predsjednica.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je, pak, da ponašanje hrvatske Vlade u slučaju Agrokora narušava prava kreditora. Ruski list Kommersant piše kako su Gref i hrvatski državni tužitelj Dinko Cvitan pristustvovali susretu Kolinde Grabar-Kitarović i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Sočiju. Gref je, prema pisanju Kommersanta, objasnio liderima dviju zemalja poziciju Sberbanke u sporu s Agrokorom, a o tome je novinare izvijestio Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov: “Sberbank će štititi svoje interese. Naravno, ruska će država u tome podupirati naše kompanije“.

20. listopada – Ante Todorić vratio se iz inozemstva u Hrvatsku i iznio u državnom odvjetništvu obranu od sumnji da je zajedno s ostalim osumnjičenicima u slučaju Agrokor svom ocu Ivici omogućio pribavljanje više od milijardu kuna nepripadne dobiti. “Porekao sam sve što mi se stavlja na teret. Istraga je u tijeku, nemam dalje komentara”, rekao je stariji sin Ivice Todorića.

21. listopada – Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo raspisalo je tjeralicu za Ivicom Todorićem protiv kojeg je određen istražni zatvor, a nedostupan je hrvatskom pravosuđu. Dan kasnije Ivica Todorić je na svom blogu poručio kako će se vratiti u Hrvatsku čim prikupi relevantne dokaze kako bi se “suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita i njihovih pomoćnika”.

23. listopada – Ivan Todorić, mlađi sin Ivice, iznio je kratku obranu u DORH-u, ali nije odgovarao na pitanja, kazala je njegova odvjetnica. Dodala je da je ranije bio službeno odsutan u Americi i Švicarskoj te da mu se na teret stavljaju identična kaznena djela kao i svima ostalima.

25. listopada – Premijer Plenković izjavio je kako je još prerano govoriti kako će u budućnosti izgledati i funkcionirati Agrokor: “Važno je da se dođe do cjelovitog rješenja. Interes Vlade i države i svih aktera je ostanak radnih mjesta i funkcioniranje društava koja rade u okviru koncerna Agrokor. To su dva temeljna cilja. Naravno da oko te varijante hoće li buduće funkcioniranje kompanije biti cjelovito ili će biti parcijalno treba vidjeti još nekoliko tjedana i mjeseci kako će izgledati konačna nagodba”.

26. listopada – Jutarnji list objavio je da Vlada ne smije smijeniti Antu Ramljaka kao izvanrednog povjerenika ili glavnog savjetnika u procesu ‘lex Agrokor’, jer će se to smatrati povredom Ugovora o kreditiranju. Kako navodi taj list, roll-up kredit, potpisan 8. lipnja između Agrokora, zajmodavaca i agenta kredita, sadrži niz odredbi koje tim kreditorima daju pune ovlasti u upravljanju procesom ‘lex Agrokor’.

Oporbeni zastupnici HSS-ov Krešo Beljak i SDP-ov Orsat Miljenić žestoko su reagirali na tu objavu. Beljak je HDZ nazvao “grobarima i veleizdajicama”, a Miljenić ocijenio kako je “nezamislivo da bi se netko usudio potpisati tako nešto”. “Za taj ugovor nisam znala… Mislim da je ovo upravo jedno od pitanja kojima bi se trebalo pozabaviti saborsko povjerenstvo”, rekla je, pak, predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović.

Izvanredni povjerenik Ramljak objasnio je da ga se može smijeniti u bilo kojem trenutku te da odredba ugovora prema kojoj se za odobrenje plana financijskog restrukturiranja koncerna traži pisano odobrenje kreditora nema nikakve veze s nagodbom s vjerovnicima. Premijer Plenković poručio je, pak, kako je zakon o izvanrednoj upravi onaj pravni propis koji regulira prava i nadležnosti Vlade i institucija te da nikakav ugovor ne može derogirati prava koja ima Vlada temeljem tog ugovora. O izjavi predsjednice Grabar Kitarović kako nije znala za roll-up ugovor, premijer je kazao: “Ako je točno ovo što izjavljuje, čini mi se da nije dobro upućena u dosjee. Mi smo joj dali jedan kvalitetan i ekstezivan briefing prije odlaska u Moskvu. Čini mi se da je dobila cjelovitu informaciju, sve što je relevantno za rješavanje krize u Agrokoru. Mi se nalazimo u svojevrsnom hibridnom medijskom ratu u kojem sudjeluje mnogo aktera”.

Ivica Todorić je, pak, u svom blogu pozvao premijera Plenkovića, potpredsjednicu Vlade Dalić i izvanrednog povjerenika Ramljaka da objave ugovor o zalogu Agrokorove imovine trustu Madison Pacific ltd iz Hong Konga. Istoga dana izvanredna uprava Agrokora izvijestila je dobavljače koncerna o 33 zajmodavaca koji su 8. lipnja potpisali Ugovor o najstarijem kreditu od 1,06 milijardi eura. Riječ je o roll-up kreditu, potpisanom između Agrokora, zajmodavaca i agenta kredita (Madison Pacific ltd iz Hong Konga), koji je odobren na 15 mjeseci, uz 4 posto godišnje kamate koja se pripisuje glavnici ili 3,8 posto u gotovini, plativo jednom godišnje.

Ključni kreditori su investicijski fondovi Knighthead Capital Management, koji je sudjelovao u roll-up financiranju s 200 milijuna eura ili 20,83 posto, potom VTB banka, sa 181,49 milijuna eura ili 18,91 posto, Zagrebačka banka, 180 milijuna eura ili 18,75 posto, Monarch, sa 110,8 milijuna eura ili 11,54 posto… Predsjednik SDP-a Bernardić izjavio je, pak, da u saborsku proceduru upućuju prijedlog za opoziv Vlade, zbog, kako je rekao, upetljanosti u ‘ortačku aferu’ Agrokor. “U svakoj normalnoj, civiliziranoj, europskoj, modernoj, demokratskoj zemlji premijer bi sam dao ostavku”, kazao je Bernardić.

27. listopada – Ivica Todorić je na svom blogu prozvao Vladu i izvanrednog povjerenika Ramljaka da na sve načine pokušavaju umanjiti štetu nastalu objavljivanjem ugovora o roll-upu te da nisu pokazali “još strašniji ugovor o garanciji i zalogu Trustu Madison Pacific Ltd. iz Hong Konga u kojem se skriva sva veličina ove neviđene pljačke”. Todorić je poručio i da se pravni savjetnik Agrokora Tin Dolički nalazi u neviđenom sukobu interesa te postavio pitanje čije je interese Dolički štitio kada je pisao zaštitne klauzule u ugovoru o roll-up kreditu, Agrokorove ili njegova najpovlaštenijeg vjerovnika Knightheada fonda, za koji je Dolički radio do preuzimanja posla u Agrokoru.

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk kazao je, pak, da SDP-ov zahtjev za opoziv Vlade ima za cilj dovesti premijera Plenkovića u Sabor da odgovori na pitanja o aferi Agrokor. Kazao je i da su zahtjev, uz SDP, potpisali i predstavnici većine oporbenih stranaka te da prijedlog u proceduru upućuju s 31 potpisom zastupnika.

30. listopada – Premijer Plenković izjavio je kako je njegov dojam ne samo da je veliki broj političkih aktera u vezi Agrokora promijenio retoriku za 180 stupnjeva, nego i da cijela javnost pati od kolektivne amnezije: “Imali ste pjesmicu koja je trajala punih pet mjeseci koju su pjevali SDP i Most, da HDZ i Vlada štite gospodina Todorića. To je bio šlager od travnja do rujna. Najedanput, u rujnu sasvim druga pjesma. Postaju praktično glasnogovornici gospodina Todorića. To je interesantno, to je jedan fenomen”.

Izvanredna uprava u Agrokoru predstavila je, pak, plan održivosti, prema kojemu će maloprodaja u sastavu koncerna biti podvrgnuta značajnom restrukturiranju, sektor prehrane će nastaviti rasti i optimizirati EBITDA-u, poljoprivreda će realizirati prinose iz prošlih kapitalnih investicija, dok će imovina Agrokor Portfolio Holdingsa (APH) biti rasprodana, a zaposlenici Agrokora d.d. premješteni u osnovne djelatnosti. Takav plan omogućit će dugoročni opstanak većine Agrokorovih kompanija te unaprjeđenje profitabilnosti i ostalih ključnih poslovnih pokazatelja u svim poslovnim segmentima, što će osigurati i očuvanje razine zaposlenosti i daljnji pozitivan utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske i regije u kojoj Agrokor posluje, poručila je izvanredna uprava.

Ministar financija Z. Marić ocijenio je da je plan održivosti za Agrokor ključni korak u financijskom i poslovnom restrukturiranju Agrokora i njegovih kompanija: “Teško je išta garantirati, ali Vlada je od početka vrlo jasno komunicirala da cijelu problematiku i cijeli ovaj proces vodi u smjeru da ne bude nikakav teret za porezne obveznike. Dakle, Vlada očekuje da ni trošak financijskih restrukturiranja, niti otplate kredita, niti bilo koji drugi trošak vezan za Agrokor neće pasti na teret poreznih obveznika”. Ivica Todorić je, pak, na svom blogu poručio kako u planu održivosti tog koncerna nema ničega osim demagogije i pogodovanja interesnim grupama, najavljujući kaznenu prijavu protiv odgovornih za kriminal u Agrokoru “koji dobiva zastrašujuću dimenziju”.

A iz Agrokora je priopćeno da je izvanredna uprava na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća dobila odobrenje za provođenje ugovora o kupoprodaji Ville Castello u Medveji slovačkom investitoru za 8,12 milijuna eura. To je još jedan korak u prodaji bivšeg “Todorićevog carstva”. U studenom se pokazalo da su dugovi Agrokora vjerovnicima i dobavljačima dosegnuli 58 milijardi kuna, u Londonu je uhićen, pa pušten na slobodu Ivica Todorić, koji se usprotivio izručenju Hrvatskoj, dok je saborsko Istražno povjerenstvo počelo, a ubrzo i prestalo s radom.

3. studenoga – Na prvoj radnoj sjednici Istražnog povjerenstva za Agrokor svjedočio je predsjednik prve hrvatske vlade Stjepan Mesić, koji je kazao da ne vjeruje da će povjerenstvo rasvijetliti istinu o ekspanziji Agrokora. Mostov član povjerenstva Nikola Grmoja ustvrdio je, pak, kako je Mesićevo svjedočenje bilo korisno: “On je priznao da je predlagao Antu Todorića (oca Ivice) za ministra financija. Ne predlažete nekog ako baš s njim niste dobri”. Predsjednik povjerenstva SDP-ovac Orsat Miljenić kazao je kako Agrokor nije mogao nastati bez političkih veza s HDZ-om koji se tada nalazio na vlasti: “Neosporno je gdje su se donosile odluke, svjedok nam je to potvrdio s imenima. Bio je to korak u rasvjetljavanju svega”.

4. studenoga – Izvanredni povjerenik za Agrokor Ramljak rekao je da je u građanskom postupku tužio predsjednika SDP-a Bernardića jer iznosi neistine o njemu i nizu ljudi vezanih uz Agrokor te da upornim ponavljanjem neistinitih konstrukcija nanosi ozbiljnu štetu postupku izvanredne uprave. Bernardić je odgovorio da ga tužba Ramljaka neće omesti u rasvjetljavanju istine oko Agrokora te ga opet optužio za netransparentnost i pogodovanje lešinarskim fondovima.

7. studenoga – Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da Istražno povjerenstvo treba pomoći u rasvjetljavanju slučaja Agrokor, pa i po cijenu promjene zakona: “Želim da sve bude transparentno, da javnost zna istinu”. Svjesna je, kazala je, da kod Istražnog povjerenstva postoje zakonska ograničenja, “međutim, mislim da je uvijek fleksibilnost potrebna i da se mogu mijenjati i zakoni kada je interes javnosti takav”. A nekadašnji predsjednik vlade Josip Manolić izjavio je, nakon svjedočenja pred povjerenstvom, kako smatra da je stanje u tom koncernu posljedica kriminalnog čina, što treba raščistiti argumentirano i korektno. Kazao je, također, da su, kada je Franjo Gregurić postao predsjednik vlade, ‘otvorena vrata privatizaciji bez kontrole’. Dodao je i kako ne bi generalizirao da su Gregurić i Nikica Valentić odgovorni za kriminal u pretvorbi i privatizaciji, ali da su odgovorni u trenutku kada su bili na pozicijama.

Treći predsjednik vlade Franjo Gregurić nazvao je, pak, Manolićevo svjedočenje “potpuno neodgovornom i neumjerenom neistinom”. SDP-ov član povjerenstva Gordan Maras najavio je, pak, da će ta stranka uskoro u proceduru uputiti prijedlog izmjena zakona kolokvijalno poznatog kao “lex Agrokor”, kojima žele oduzeti mogućnost američkim fondovima da rasprodaju Agrokor kako najvrednije hrvatske kompanije ne bi završile “u tko zna kojim dijelovima svijeta”.

Navečer je, pak, policija zaprimila obavijest da je u 9,04 sati po lokalnom vremenu Ivica Todorić pozvan u Charring Cross policijsku stanicu u Londonu gdje je uhićen po europskom uhidbenom nalogu.Todorić je pred londonskim sudom rekao da se protivi izručenju Hrvatskoj. Sudac ga je pustio nakon što je platio jamčevinu od 100.000 funti, ali mu je oduzeta putovnica. Sljedeće ročište zakazano je za 10. travnja iduće godine.

8. studenoga – Hrvatski sud omogućio je da Todorić bude na privremenoj slobodi, ustvrdio je predsjednik SDP-a Bernardić poručivši da Todorić mora odgovarati pred hrvatskim pravosuđem. “Na djelu je udruženi ortački pothvat, istina mora izaći na vidjelo”, ocijenio je i ponovio da je trgovanje povlaštenim informacijama kazneno djelo, pa zato ova Vlada treba otići.

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan rekao je da je DORH, nakon što se Ivica Todorić predao britanskom pravosuđu, ostvario direktnu komunikaciju s tijelima u Velikoj Britaniji i čeka daljni razvoj događaja, te naglasio da se u slučaju Agrokor “apsolutno ne radi” ni o kakvom političkom procesu. Todorić je, naime, poručio putem bloga da se protiv njega od početka godine vodi “politički progon najgore vrste”.

9. studenoga – Europska komisija povećala je procjenu rasta hrvatskog BDP-a s prethodnih 2,9 na 3,2 posto. Restrukturiranje Agrokora imalo je, čini se, manji utjecaj na gospodarstvo u prvom polugodištu nego što se očekivalo, navodi se u jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije. Upravo zbog izbijanja krize u Agrokoru Komisija je u proljetnim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a s prethodnih 3,1 na 2,9 posto. Istoga dana Vlada je na sjednici odbacila sve navode iz oporbenog prijedloga za pokretanjem pitanja njezinog povjerenja zbog djelovanja vezanih uz krizu Agrokora, a premijer Plenković poručio je da su djelovali preventivno, na vrijeme, te izrazio nadu da će proces restrukturiranja kompanije nastaviti u najboljem interesu gospodarstva i radnih mjesta.

Trgovački sud u Zagrebu objavio je, pak, tablice prema kojima ukupni iznos priznatih tražbina vjerovnika i dobavljača Agrokora doseže 41,23 milijarde kuna, dok je 16,54 milijarde kuna tražbina osporeno. Izvanredni povjerenik Ramljak izjavio je, pak, da je postupak izvanredne uprave u Agrokoru trenutno najveći postupak restrukturiranja u Europi, a iznio je i podatak kako će troškovi više od 140 savjetnika u postupku iznositi između 58 i 69 milijuna eura, ovisno o trajanju postupka. Njegova mjesečna plaća, pak, u bruto iznosu doseže 118.940 kuna, a neto 71.395 kuna. Izvijestio je i da je sud u Londonu priznao zakon o postupku izvanredne uprave u Agrokoru tako da nijedna tužba koja se pokrene u Londonu neće moći biti vođena osim u postupku cijelog procesa izvanredne uprave. Kasnije je Sberbank objavio da će se žaliti na odluku suda u Londonu, a iz te su banke najavili i žalbu na odluku izvanrednog povjerenika kojom je osporeno potraživanje te banke prema Agrokoru od 1,1 milijardu eura.

11. studenoga – Saborski zastupnici izglasali su, nakon burne cjelodnevne rasprave, povjerenje Vladi. Za opoziv Vlade, na prijedlog oporbe, glasovalo je 59 zastupnika, dok ih je 78 iskazalo povjerenje. Nakon glasovanja premijer Plenković poručio je: “Bila je ovo četvrta neuspješna inicijativa oporbe. Koristili su instrument za koji su unaprijed znali da neće moći proći u Saboru”.

14. studenoga – Redovito mjesečno izvješće izvanredne uprave pokazalo je da su u prvih devet ovogodišnjih mjeseci svi Agrokorovi sektori – prehrana, poljoprivreda te maloprodaja i veleprodaja – poslovali s dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA). Sektor maloprodaje i veleprodaje ostvario je pozitivnu EBITDA-u od 13 milijuna kuna. Kompanije iz poslovne grupe Prehrane ostvarile su EBITDA-u od 1 milijarde kuna, a iz Poljoprivrede 227 milijuna kuna.

15. studenoga – Čelnik Sberbanka Herman Gref smatra ucjenom isključivanje Sberbanka iz Vjerovničkog vijeća Agrokora: “Ta neispravna odluka izvanrednog povjerenika može se shvatiti kao ucjena”. Izvanredna uprava Agrokora osporila je Sberbankove tražbine zbog toga što je riječ o tražbinama oko kojih se vode sudski postupci. Izvanredni povjerenik Ramljak izjavio je tjedan ranije kako vjeruje da postoji mogućnost da Sberbank prihvati kompromis i uđe u Vjerovničko vijeće, nakon što je sud u Londonu priznao zakon o postupku izvanredne uprave u Agrokoru. Kantonalni sud u Sarajevu, pak, odbio je zahtjev Agrokora da se u Bosni i Hercegovini prizna postupak izvanredne uprave kao insolvencijski postupak, a iz koncerna su najavili žalbu.

16. studenoga – Ljubljanski okružni sud prihvatio je žalbu Sberbanka na ranije sudsko rješenje prema kojemu je imovina Agrokora u Sloveniji zaštićena zbog postupka insolventnosti. Slovenski mediji pišu da je sud sada procijenio da ‘lex Agrokor’ “ne poštuje načela ravnopravnog tretmana vjerovnika”, što je, kako se navodi u sudskom rješenju, “jedno od temeljnih načela insolventnih postupaka i dio javnog poretka Slovenije”. Izvanredna uprava koncerna najavila je žalbu na Vrhovnom sudu, ističući da ta sudska odluka nema nikakvog utjecaja na daljnji tijek postupka uprave i na imovinu Agrokora u Sloveniji.

A pred saborskim istražnim povjerenstvom bivši guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski kazao je da su Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić bilo dio kruga Ivice Todorića, te da su ga 2012. godine nagovarali da se politički angažira: “Bilo je nekoliko pokušaja nagovaranja, to je trajalo do kolovoza 2012. godine. Bilo je organizirano i nekoliko vrlo uskih sastanaka na kojemu su bili pojedinci iz nekih stranaka, uključujući i Karamarka, a ja sam tu ideju odbijao. Odbio sam je i na zadnjem sastanku na kojem je bio i Todorić, rekao sam da ne idem u politiku”. “Danas se dogodio povijesni trenutak, koji će pokazati da je Agrokor ne samo bio u sprezi s politikom nego i da je ključni čovjek Agrokora nastojao stvoriti svoje određene političke projekte ili djelovati konkretno kroz političke stranke”, kazao je Mostovac Nikola Grmoja.

SDP-ov Gordan Maras poručio je, pak, kako je sada postalo jasno da se HDZ svim silama trudi da se ta rasprava zaustavi zbog povezanosti te stranke s Agrokorom: “Inzistirali smo na povjerenstvu kako bi se pokazala jasna povezanost između HDZ-a, stvaranja i rada Agrokora i isprepletenosti do te mjere da ne samo da su ministri ulazili u Agrokor i izlazili iz Agrokora u HDZ-ove vlade i iz njih, nego je ta povezanost na nezamislivoj razini”. HDZ-ov Josip Borić odgovorio je oporbi kako njemu takve prozivke izgledaju kao “vuvuzele koje imaju zadatak zagušiti medijski prostor nečijim dojmovima”. Njima nije do povjerenstva nego do osobne promocije, a to rade zlorabeći saborsku govrnicu, poručio je Borić.

Bivši ministar financija Borislav Škegro rekao je u svjedočenju pred Istražnim povjerenstvom da je bio protiv davanja državnog jamstva Agrokoru 1999. godine, ali je ono ipak dano odlukom Vlade na sjednici kojoj nisu nazočili premijer, potpredsjednici Vlade niti on. Rekao je da je prijedlog za to jamstvo došao iz Ministarstva poljoprivrede kao rezultat pritiska Ivice Todorića uz pomoć prosvjeda radnika “Zvijezde”, tj. sindikata PPDIV-a. “Radnici su tada blokirali tramvajsku prugu u Zagrebu dok se ne izda to jamstvo jer su saznali da je to odbijeno na vladinoj Koordinaciji za gospodarstvo,” rekao je Škegro.

20. studenoga – Istraga protiv Ivice Todorića i suosumnjičenika postala je pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada.

21. studenoga – Premijer Plenković ponovio je da Istražno povjerenstvo prestaje s radom nakon što se pokrene sudski postupak: “Ne vidim na koji bi način bilo tko, pogotovo Hrvatski sabor, mogao drugačije tumačiti zakon koji jednoznačno govori – ako se pokrene sudski postupak, istražno povjerenstvo prestaje s radom”. Predsjednik SDP-a Bernardić ustvrdio je, pak, da je HDZ, čim je Željko Rohatinski progovorio o povezanosti HDZ-a i Agrokora, odlučio ukinuti Istražno povjerenstvo. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako je razočarana dosadašnjim radom povjerenstva te da podizanjem pravomoćne optužnice po zakonu prestaje rad povjerenstva.

22. studenoga – Pet članova Istražnog povjerenstva za Agrokor iz vladajuće koalicije dalo je pisanu izjavu kako je pravomoćnošću rješenja o provedbi istrage to povjerenstvo prestalo s radom, budući da su za to ispunjene pretpostavke propisane Zakonom o istražnim povjerenstvima. Predsjednik tog povjerenstva Miljenić (SDP) ocijenio je, pak, kako je riječ o dosad nezabilježenoj uzurpaciji vlasti u Saboru.

Ivica Todorić je na svom blogu ustvrdio kako je ukidanje Istražnog povjerenstva “najzorniji dokaz kako premijer Plenković želi sakriti istinu o Agrokoru”: “Samo saborsko Istražno povjerenstvo, bez ulaska u detalje i dijelove istrage, moglo je u najkraćem roku razotkriti zastrašujuća djelovanja Plenkovićeve Vlade koja nadgleda i podupire Ramljakove kriminalne aktivnosti i javnosti pokazati svu veličinu pljačke privatne imovine koja se mjeri milijardama. Današnje odluke o ukidanju povjerenstva koje je donijela vladajuća većina sumrak su pravne države i suspenzija svih demokratskih standarda i europskih vrijednosti”.

28. studenoga – Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova vladajućih zaključio je da je Istražno povjerenstvo o Agrokoru prestalo s radom 20. studenoga 2017. s pravomoćnošću istrage.

29. studenoga – DZS je objavio da je BDP u trećem tromjesečju porastao za 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je brže u odnosu na revidiranih 3 posto u prethodnom kvartalu. To “može ukazivati da je barem za sada financijska kriza u Agrokoru imala ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, ali još uvijek ostajemo pri ocjeni da je u tom smislu 2018. zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima”, poručili su analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

U prosincu je Ivica Todorić Ustavnom sudu podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti ‘lex Agrokora’, dok su neki od najvećih Agrokorovih dobavljača osnovali udrugu koja bi trebala ojačati njihove pozicije u pregovorima o nagodbi.

2. prosinca – Ivica Todorić je na svom blogu objavio kako je Ustavnom sudu podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti ‘lex Agrokora’ zbog kršenja njegovih ustavnih i temeljnih ljudskih prava.

4. prosinca – Zaposlenici Agrokora od danas rade u poslovnim prostorima na Žitnjaku, umjesto u poslovnom tornju kod Cibone, a o eventualnoj prodaji tornja otežanoj brojnim teretima i zalozima odlučivat će vjerovnici, priopćio je Agrokor. Poslovni toranj Cibona bio je Agrokorova upravna zgrada gotovo 18 godina.

12. prosinca – Nedavno osnovana Udruga manjinskih dioničara Agrokora predala je HANFA-i prijedlog za utvrđivanje nastanka obveze Knightheada za preuzimanje dionica manjinskih dioničara Jamnice, Leda, Belja, Zvijezde, VUPIK-a, Žitnjaka i Tiska, jer je, poručuje, odredbama ugovora o roll-up kreditu zajmodavcima osiguran značajan utjecaj na poslovanje koncerna i povezanih društava.
Udruga navodi da ugovor od 8. lipnja između Agrokora, zajmodavaca i agenta o roll-up kreditu od 480 milijuna eura, u kojem je ključni kreditor investicijski fond Knighthead, sadrži čitav niz odredbi koje su očito usmjerene na potpuni prijenos prava upravljanja poslovnim i financijskim politikama, kao i prijenos prevladavajućeg utjecaja na vođenje poslova i donošenje odluka u Agrokoru i ciljnim društvima.

14. prosinca – Osnovana je Udruga dobavljača Agrokora u kojoj su, među ostalim, Adris grupa, Atlantic, Croatia osiguranje, Franck, Kraš, Mlinar, Podravka i TDR, a Udruga je otvorena za sve Agrokorove vjerovnike. Po riječima njezina predsjednika Marina Pucara, Udruga želi zajedno s bankama, ostalim vjerovnicima i izvanrednom upravom sukreirati nagodbu koja će biti u interesu prvenstveno dobavljača. Rekao je i da će se prva prezentacija nacrta nagodbe održati 21. prosinca.

(HINA, 19.12.2017.)

ALAGUŠIĆ, MARIJAN

Direktora interne revizije koncerna do 1. 10. 2010, nakon toga izvršni direktor Sektora kontrolinga i član Nadzornog odbora Tiska od 2008.-2017. Uhićen u listopadu 2017. pa pušten da se brani sa slobode. Odvjetnik mu je Davorin Budin koji je između ostalih branio Željka Žužića i HDZ u slučaju Fimi medija.  Sud mu je blokirao imovinu: stan od 53 m² u Klari, pola obiteljske kuće na Livadarskom putu, stan od 65 m² u Zapruđu, VW 2.0 TDI iz 2011., Mazda 1.61 TX, dionice iz 2011. Leda i Belja, Dalekovoda, dionice INA-e vrijedne 10.000 eura i stotinjak dionica Luke Rijeka, Kraša, Atlantic Grupe

                                                                                                                    POVRATAK NA IZBORNIK

ALIX PARTNERS

Jedna od najvećih svjetskih tvrtki za restrukturiranje osnovana 1981. Između ostalih radili su s General Motors, Fruit of the Loom, Enron.

Kompanija AlixPartners odabrana je za savjetnika za restrukturiranje Agrokora. Odabir kompanije AlixPartners rezultat je pozivnog natječaja za savjetnika za restrukturiranje s međunarodnim referencama među kojima se, uz njih, natjecalo još pet respektabilnih međunarodnih kompanija  – McKinsey, BCG, EY, KPMG, Roland Berger. Nakon što je izvanredna uprava Agrokora predvođena Antom Ramljakom ocijenila sve ponude i dala preporuku za najbolju, odabir je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.    Agrokor, 25.4.2017.

                                                                                                          POVRATAK NA IZBORNIK

AUTOGRAF

Zagrebački portal koji je od Agrokora dobio novac, a što je zavedeno kao trošak IPO-a.

Prema rješenju o provođenju istrage koje je u srijedu u slučaju Agrokor donijelo zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo, među 2,3 milijarde troškova koji su “sklonjeni” iz računa dobiti i gubitka Agrokora i svrstani su po nalogu Ivice Todorića i njegovih najbližih suradnika pod projekt IPO-a, nalaze se dobrim dijelom redovni troškovi Agrokora koji nemaju veze s IPO-om, ali i privatni troškovi obitelji Todorić te nekih članova uprave.  Tužiteljstvo tvrdi da su tako u projekt IPO-a skrivana plaćanja po kreditnim obvezama Agrokora, troškovi osiguranja, službenih vozila, troškovi za helikopter te za održavanjem jahte Jana u vlasništvu Agrokora. Tu su i razni troškovi putničkih agencija, najam privatnih zrakoplova, ali primjerice i troškovi eskonta mjenica vezano uz poslove faktoringa. Zanimljivo je i da su pod trošak projekta IPO-a za 2014. godinu ubilježeni i troškovi sponzorstva portala Autograf Drage Pilsela i udruge Zviždač. (Jutarnji 18.¸0.2017.)

  Na tekst objavljen u Jutarnjem listu reagirao je Drago Pilsel, glavni urednik Autografa.  

                                                                                                                  POVRATAK NA IZBORNIK

ALVAREZ, ANTONIO  III

Vodio je Agrokor šest dana. Na čelno mjesto u kompaniji postavljen je 4.4.2017. kao stručnjak za restrukturiranje u konzultantskoj kući Alvarez & Marsal, zahvaljujući prije svega lobiranju ruskih banaka a smijenjen donošenjem lex Agrokor i postavljanjem izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka 10.4.2017. Bavi se i pisanjem i izvođenjem glazbe u grupi A3. Ostavio je pozitivan dojam predstavljanjem cijelog tima koji je po referencama bio izuzetno kompetentan. Između ostalog, izjavio je da je 50% Konzumovih prodavaonica nerentabilno. 

Alvarez & Marsal imali su tromjesečni ugovor potpisan sa Todorićevom upravom te su zapravo za tjedan dana zaradili 11,2 milijuna kuna. Ramljak im je ponudio da se jave na natječaj za restrukturiranje što su odbili jer rade samo po pozivu.

                                                                                                                           POVRATAK NA IZBORNIK

AVIVA, POLIKLINIKA

(Poliklinika Aviva za ortopediju, internu medicinu, psihijatriju, neurologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, radiologiju, opću kirurgiju, ginekologiju, oftalmologiju, kliničku farmakologiju i citologiju, dermatologiju, urologiju, otorinolaringologiju, medicinu rada i onkologiju s dijagnostikom i rehabilitacijom sa medicinsko-biokemijskim laboratorijem)  Kupljena 2012. od osiguranja Basler godišnje proizvodi gubitak između 3 i 17 milijuna. Imaju oko 60 zaposlenih s prosječnom plaćom od 11 700kn. U svibnju 2015. došli su na genijalnu ideju da u prodavanicama SuperKonzuma vrše uzimanje krvi za biokemijske pretrage. Davorin Spevec bio je ravnatelj od 2012.-2014. Jedan od suradnika AVIVA-e bio je i Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine. Vlasnik 30% udjela i šef Upravnog vijeća je akademik Zvonko Kusić.

                                                                                                                     POVRATAK NA IZBORNIK

AZIMOV SARVAROVIČ, ANVAR

Ruski veleposlanik u Hrvatskoj od 2015. Nastupajući u svečanoj, kićenoj, pomalo ratnoj uniformici zagrmio je nediplomatski u veljači 2017. na konferenciji za novinare:

Više puta smo davali financijsku potporu, odnosno kredite Agrokoru kako bismo ih stabilizirali. Za sada ne razmatramo davanje novih kredita. Agrokor ne surađuje aktivno s nama, ne poznajem ni njihova direktora, on vjerojatno smatra da je suvišno upriličiti susret s veleposlanikom. Sukladno tome, bit će i posljedica.

Azimov je kućni prijatelj kontroverznog gradonačelnika Milana Bandića koji ima potvrđene optužnice, a čije je vođenje Zagreba nekadašnji predsjednik Vlade Zoran Milanović okarakterizirao kao klijentelističko i koruptivno.

                                                                                                                      POVRATAK NA IZBORNIK

AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA (AZTN)

4.2.2003. ravnatelj Hrvoje Momčinović, sudac Ustavnog suda od 1991-99,  donosi Rješenje o zabrani svake daljnje provedbe koncentracije Konzuma!

 citati iz Rješenja:

Agencija je, u razdoblju od 12. kolovoza 2002. do 11. listopada 2002., protiv Konzuma podnijela ukupno pet zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka. Svi su zahtjevi podneseni Prekršajnom sudu u Zagrebu, a podneseni su zbog nepravovremenog prijavljivanja namjere provedbe koncentracija
poduzetnika, odnosno nepravovremene prijave stjecanja poslovnih prostora. Riječ je o predmetima Konzum d.d./Alastor d.d., Konzum d.d./Primorje d.d., Konzum d.d./DAD Mala Neretva d.o.o., Konzum d.d./Vidici shop d.o.o. i Konzum d.d./Centar Škojo d.o.o..

f)
Po ocjeni Agencije, opisano ponašanje Konzuma prijeti nastankom mogućeg izravnog štetnog učinka za druge poduzetnike koji djeluju na istom mjerodavnom tržištu, pa time i za cijelo područje gospodarstva
vezano uz proizvodnju i distribuciju hrane i robe široke potrošnje. Takav učinak izravno prijeti i interesima potrošača. Konkretno, postoji mogućnost da Konzum kroz već provedena nepravovremeno prijavljena ili neprijavljena preuzimanja poduzetnika koji djeluju na mjerodavnom tržištu i/ili na povezanim tržištima, kao i kroz isto tako nepravovremeno prijavljeno ili neprijavljeno stjecanje poslovnih prostora pogodnih za obavljanje maloprodaje, na pojedinim dijelovima tržišta Republike Hrvatske, stekne novi ili ojača postojeći vladajući položaj. Na taj bi način na dijelovima tržišta moglo doći do trajnog i značajnog ograničavanja ili ukidanja slobodnog tržišnog natjecanja. Mogući učinak bio bi smanjen interes i stvarna mogućnost konkurenata da bez nesrazmjerno velikih ulaganja pristupe tim dijelovima tržišta.
Istovremeno, jačanje vladajućeg položaja Konzuma s mogućim učinkom trajnog i značajnog ograničavanja ili isključivanja slobodnog tržišnog natjecanja, moglo bi dovesti do smanjivanja mogućnosti izbora proizvoda pri kupnji, uz usporedno smanjivanje kvalitete i porast cijene ponuđenih proizvoda. U tom se kontekstu, u konkretnom slučaju, kao potrošači pojavljuju ne samo potrošači u užem smislu riječi, tj. kupci, već i poduzetnici koji radi daljnje prodaje nabavljaju robu izravno od Konzuma kao veletrgovca.
5. Utvrđeno višekratno nepridržavanje propisa o tržišnom natjecanju i nepostupanje po rješenju Agencije, u ovom trenutku ne daje dovoljno jamstvo da će Konzum ubuduće postupati po odlukama Agencije i propisima o tržišnom natjecanju. Konkretno, Agencija izražava sumnju da Konzum niti ubuduće neće prijavljivati namjere provedbe koncentracija poduzetnika čiji je sudionik, kao niti stjecanja poslovnih prostora pogodnih za maloprodaju. Na takav zaključak izravno upućuje i oglas Konzuma d.d., objavljen u Večernjem listu, od 4. veljače 2003., kojim taj poduzetnik traži građevinska zemljišta od najmanje 5.000  četvornih metara i zakup ili otkup prodajnih prostora od najmanje 800 četvornih metara s odgovarajućim brojem parkirnih mjesta. Takvo ponašanje otvara ozbiljnu mogućnost da Konzum i ubuduće onemogućava Agenciju da pravovremeno sazna, ocijeni i po potrebi spriječi djelovanja i ponašanja Konzuma suprotna propisima o zaštiti slobodnog tržišnog natjecanja. Pritom Agencija ima na umu činjenicu da je Konzum, nakon ljeta 2002., podatke o provedenim koncentracijama poduzetnika i podatke o stjecanjima poslovnih prostora
dostavljao tek po okončanim transakcijama, i to u pravilu tek na izravni zahtjev Agencije.)

Priča završava brzinskim ukidanjem svega gore navedenog (12.2.2002)

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_02_29_409.html

Mladen Cerovac, danas šef AZTN-a, svjedoči da je djelatnik pravne službe Agrokora prvo prijetio, ali da se Konzum na kraju pokorio zahtjevima AZTN-a i dostavio svu dokumentaciju.

Prikaz Istraživanja tržišta distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo (2006 – 2012) izvor: AZTN

2006
http://www.aztn.hr/uploads/documents/istrazivanje_trzista/031-022007-01004.pdf
Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja:
tržišni udio Konzuma oko 30%
u 10 od 21 županija je vodeći po udjelu
struktura prihoda (generalno)
male prodavaonice 8 %
samoposluge 27 %   (100 – 400 m²)
supermarketi 37%  (400-2500 m²)
hipermarketi 28%

2007
http://www.aztn.hr/uploads/documents/istrazivanje_trzista/031-022008-01019.pdf
trgovina na malo: 26.15 milijardi kn prihoda
tržišni udio Konzuma oko 30%
u 9 od 21 županija je vodeći po udjelu
PRIHODI:
male prodavaonice 9 %
samoposluge 25 %  
supermarketi 36 %
hipermarketi 30 %
ZG; RI; ST I OS ostvari se 40% prihoda super i hipermarketa
ZG 4 miliarde prihoda, 25 % cijele HR

2008.
http://www.aztn.hr/uploads/documents/istrazivanje_trzista/031-022008-01019.pdf
prihodi maloprodaje RH
2004  18,2 mil kn
2005 19,9
2006 22,5
2007 26,2
2008 28,6

male prodavaonice 8 %
samoposluge 25 %  
supermarketi 43 %
hipermarketi 24 %
u ZG 4,3 milijarde kn , 23 % prihoda RH (63 super i hipermarketa)
Konzum – tržišni udio prema prihodu 40-45%

2009.
http://www.aztn.hr/uploads/documents/istrazivanje_trzista/031-022009-01013.pdf
-28,3 milijarde
– Konzum 25-30 % prema prihodu
male prodavaonice 10 %
samoposluge 24 %  
supermarketi 43 %
hipermarketi 23 %
Tržište veleprodaje
Konzum 45-50%

2010.
http://www.aztn.hr/uploads/documents/istrazivanje_trzista/istrazivanje_trzista_2010.pdf
-prihod 28,96 miliardi kn od toga 5.77 mil. Zagreb
– ukupan broj prodavaonica 3611
Konzum – tržišni udio prema prihodu 25-30%
Metspa doo – zajednička kompanija od Metroa i Spara!
konzum najveći u 11 županija
tržišni udio u ZG Konzumu je 40-45%

2011.
http://www.aztn.hr/uploads/documents/istrazivanje_trzista/maloprodaja_2011.pdf
prihod 30,5 mil
veleprodaja Konzum 55-60 % tržišta

2012.
http://www.aztn.hr/article/1441/prikaz-istrazivanja-trzista-trgovine-na-malo-mjesovitom-robom-pretezno-hranom-picima-i-higijenskim-proizvodima-za-domacinstvo-u-2012
prihod 31,1 mil
male prodavaonice 10 %
samoposluge 22 %  
supermarketi 44 %
hipermarketi 24 %

Konzum vodeći u 11 županija, tržišni udio 25-30 %

Hrvoje Momčinović, ravnatelj AZTN-a, jadao se 2001.:

Po broju zaposlenih, a ima nas samo 18, najmalobrojnija smo agencija (op.u. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja) na svijetu. Nemamo dosta novca za očevide, tehničke ekspertize, promidžbu tržišnog natjecanja, za permanentno obrazovanje što je imperativ našeg posla. Nedostaje i političke potpore zbog još uvijek nedovoljne svijesti, ali i znanja vlasti o značenju prave konkurencije i to kako od Vlade RH, tako i svih ministarstava pa i Hrvatskog sabora, čije smo tijelo. – izravan je Hrvoje Momčinović, ravnatelj Agencije.    Slobodna Dalmacija, 2001.

                                                                                                   POVRATAK NA IZBORNIK

BAKER TILLY

Revizorska kuća koja je radila revizije za Agrokor, a njeni čelni ljudi Sanja Hristić i Olivio Discordia,  našli su se na optuženičkoj klupi. Osim Agrokora radili su revizije i za: Zagreb-montažu, VMD promet, IGH,  Enikon, Granolio, Inem, Apriori, Hypo banku…    1.10.2017. hrvatska podružnica izgubila je licencu matične kuće.

                                                                

BALENT, HRVOJE

U braku s Ivom Todorić (sada Balent) od 2001. Imaju troje djece, Taru, Ivana i Antu. Vjenčani je kum sinu generala Ivana Čermaka, Hrvoju Čermaku, koji je u braku s Andreom Tikvić, prijateljicom Ive Balent. Bivši izvršni potpredsjednik Agrokora za centralnu nabavu i usluge. Balent zajedno s nekadašnjim direktorom Tiska, Draženom Kocijanom, navodno ima tvrtku u Italiji preko koje uvozi igračke za Tisak i Konzum. Skladišta Tiska prekrcana su igračkama. Balent nije na glasu kao najoštrije oruđe Agrokora.  Uhićen pa pušten da se brani sa slobode, odvjetnik mu je Nikola Mandić. Nikola Mandić zastupa Zorana Mamića, bio je odvjetnik Daliboru Zebiću, bivšem direktoru NK Zadar i Marku Tunjiću, navijaču iz tzv. promamićevske struje.

AWT ZEMLJIŠTA d.o.o. direktor od 2014. do 2014.
HIB-INVEST d.o.o. – u likvidaciji likvidator od 2013. do 2017., predsjednik uprave od 2000. do 2013.
AGROKOR d.d. član uprave od 2012. do 2017.
A007 d.o.o. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2017. do 2017.
MULTIPLUS CARD d.o.o. član nadzornog odbora od 2016. do 2017.
e-Kolektor d.o.o. član nadzornog odbora od 2016. do 2017.
ADRIATICA.NET d.o.o. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2015. do 2017., član nadzornog odbora od 2014. do 2015.
ZAGREB PLAKAT d.o.o. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2008. do 2017., predsjednik nadzornog odbora od 2014. do 2017., predsjednik nadzornog odbora od 2010. do 2012.
ATLAS, d.d. predsjednik nadzornog odbora od 2012. do 2017.
A1 DIREKT d.o.o. član nadzornog odbora od 2011. do 2013.
TISAK d.d. predsjednik nadzornog odbora od 2011. do 2017., član nadzornog odbora od 2010. do 2011.
ZNANJE d.o.o. predsjednik nadzornog odbora od 2010. do 2012.
EUROVIBA d.o.o. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2007. do 2008.

                                                                                                                   POVRATAK NA IZBORNIK

BALENT, IVA

Kći Ivice Todorića, izvršna direktorica marketinga Agrokora od 2003. Prošla je, kao sva Todorićeva djeca, rad u stakleniku, potom rad na Velesajmu i blagajni Konzuma. Otac Ivica joj je za 18. rođendan kupio Golfa, o čemu je rekao:

Iva je barem pola sama zaradila.

U veće marketinške kreacije Balent spada i 300.000 EUR za Halit Ergenc i Berguzar Korel (Onura i Šeherezadu) 2010. koje su im plaćene za Konzumovu reklamu.

8.5. 2017. osnovala je tvrtku SRCULENCE d.o.o. za usluge u Voćarskoj 53, u stanu koji je naslijedila njezina majka Vesna Todorić te ga darovala njoj, a ona ga je tri dana prije nego što je registrirala tvrtku, 5. svibnja 2017., darovnim ugovorom prenijela na svoju malodobnu kćer.  Jedan od modusa kako je Balent zapravo funkcionirala pokazuje članak:

SVOJE DOBAVLJAČE AGROKOR DOVLAČI I U SVOJU OGLASNU AGENCIJU

U marketinškim krugovima tvrde da oglašivače čiji se proizvodi prodaju u Konzumu, Unex i Agrokor privlače pod okrilje tvrtke Andree Šumanovac, koju s Agrokorom veže i prijateljstvo s njegovom direktoricom marketinga Ivom Balent. Tada su u Konzumu navodno rekli svojim dobavljačima da će Konzum prema njima biti blagonaklon budu li se oglašavali preko Unexa. Dobavljačima bi se potraživanja kompenzirala kroz medije, a za prelazak u Unex kao nagradu bi dobili ranije plaćanje potraživanja kao i bolja mjesta za svoje proizvode na Konzumovim policama. Tako nam jedan sugovornik kaže da se zajednički klijenti Unexa i Agrokora naslanjaju na njihov sustav rada, pa tako, kad Konzum duguje tom klijentu, Unex to potraživanje zatvori i prebije s Agrokorom.         BUSSINES.HR, 31.8. 2006.

Članica NO RTL-a od 2015. do 2018.
Bila članica NO Unex media 2007.-2013., NO Konzuma, 1998.-2012.
Bila članica UO ABC Hrvatska

                                                                                                                     POVRATAK NA IZBORNIK

BAN, NINA

Bivša zaposlenica marketinga Agrokora zadužena za financije unutar marketinga, sa zaposlenicama marketinga i prijateljicama Ive Balent – Teom Kličinović (zadužena za dizajn svih brendova Agrokora) i Lucijom Jukić (zadužena za protokol i sponzorstva)  13.2. 2017. osnovala je tvrtku Talent studio koja je dobila 10-godišnje marketinške ugovore s tvrtkama iz koncerna Agrokor. Nadzorni odbor slovenskog Mercatora pobunio protiv ugovora s Talent studijem i izborili su se za raskid ugovora. U Hrvatskoj  povjerenik za Agrokor čeka sudski rasplet oko raskida ugovora. U međuvremenu su 26.9.2017. Ban, Jukić i Kličinović prestale biti ovlaštene osobe tvrtke, a postale su ovlaštene Martina Srnec i Ankica Sverić.

                                                                                                                  POVRATAK NA IZBORNIK

BANDIĆ, MILAN

Kontroverzni gradonačelnik Zagreba za čijeg je je mandata Ivica Todorić ishodio sve dozvole za dvorac u Šestinama, 2003. za gradnju objekta javne namjene, hotela Kulmerovi dvori, a 2009. lokacijskom dozvolom objekt je iz hotela prenamijenjen u rezidencijalnu građevinu.  Također, sve potrebne izmjene GUP-a za građenje Superkonzuma (Črnomerec, Dubec, Sesvete) Agrokor u doba Milana Bandića teku glatko i bez zastoja.

Veza Todorića i Bandića bio je kontroverzni poduzetnik i bivši šef zagrebačkog Holdinga Slobodan Ljubičić.  Agrokorova operativka koja je obilazila gradske urede za graditeljstvo bila je Piruška Canjuga Tvrtka Grokomp nekretnine čiji je fiktivni osnivač Toni Grossi, student iz Opuzena, rođak  Slobodna Ljubičića, Gradu je dala precijenjenu, derutnu zgradu na Volovčici od 840 četvornih metara u zamjenu za atraktivno zemljište od 10 tisuća četvornih metara na križanju Heinzlove i Vukovarske.  Zemljište je na kraju kupio Agrokor. DORH je 2016. podignuo optužnicu , a  optužnica nije potvrđena u veljači, 2017. na Županijskom sudu u Zagrebu. Grad Zagreb prodao je Agrokoru za 109 milijuna kuna tvrtku Zagreb plakat, Agrokor je  zaboravio na dokapitalizaciju.

Bandićev stožer za predsjedničku kampanju 2010. bio je u prostorima Agrokora u Almeria centru, a u kampanji je Bandić dijelio jabuke i sokove kupljene od Agrokora. 2011. Agrokor otvara u Bjelovarskoj ulici u Sesvetama”trgovačko-kulturni” (iako po GUP-u taj termin ne postoji!)

centar  Superkonzum Sesvete , a direktor u Konzumu Jure Radoš nehotice je priznao da se na katu otvara Glazbena škola iako Grad Zagreb do tada nije niti objavio javni natječaj za smještaj Glazbene škole. Grad će raspisati natječaj 2013 i plaćati će  5137 EUR mjesečno SuperKonzumu Sesvete za mjesečni najam. Glazbenu školu će otvoriti Bandićev pajdo Ivica Lovrić. Ugovor je u ime Grada potpisao Milan Bandić.

Bandić danas pritišće i ucjenjuje Tisak za isplatu 70 milijuna kuna duga dok izvori upoznati s odnosom dviju strana kažu da do pada Todorića Bandić nikada nije zvao Agrokor radi duga.

Bandićevo vođenje gradom Zoran Milanović okarakterizirao je kao klijentelističko i koruptivno

                                                                                                            POVRATAK NA IZBORNIK

BEGOVIĆ, VITOMIR

Nekadašnji glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).  Od 2001. predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo, od 2011. izvršni direktor Sektora ljudskih resursa Agrokora, a od 2015. ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.

 

BELJE

Prije nego što je Agrokor preuzeo Belje vlada Ive Sanadera otpisuje Belju 224 milijuna kuna duga. Prema nalogu HANFA-e Agrokor je morao 2011. preuzeti dionice Belja, no Agrokor to nije učinio, a to bi preuzimanje koštalo 790 mil kuna. Na čelu HANF-e tada je bio Ante Samodol. Nakon što Samodolu nije produžen mandat, HANFA 2012. donosi rješnje u kojem se ukida obveza Agrokora.

                                                                                                                POVRATAK NA IZBORNIK

BENKO, MARIJAN

Od 1990. do 1998. načelnik Odjela općega kriminaliteta u MUP-u, zatim načelnik Sektora kriminalističke policije MUP-a te pomoćnik ministra za kriminalističku policiju. Nakon smjene vlasti početkom 2000-ih postao je šef korporacijske sigurnosti Agrokora. Godine 2005. vratio se u MUP kao ravnatelj policije, a 2010. opet se vratio na čelo korporativne sigurnosti Agrokora, odakle će početkom 2018. otići u mirovinu.

 

BERIĆ, STANKICA

Od 2005. do 2017. prokuristica u Konzumu, direktorica poslovnog područja pravnih i imovinskih poslova Konzuma. Osoba od naročitog povjerenja Ivice Todorića. Bila je zadužena za operaciju Nandbudo institut i  Grokomp nekretnine.

Stankica Berić opisala je na sudu kako je zemljište Nanbudo instituta primijetila u proljeće 2002. godine vozeći se prema zračnoj luci. Na povratku s puta pročitala je podatke o vlasnicima zemlje, te se tako povezala s Turkovićem. U prvom razgovoru odbio je bilo kakvu mogućnost prodaje objasnivši da je tamo planirana gradnja za Nanbudo institut. No uprava Konzuma inzistirala je baš na toj lokaciji tim više što je Billa samo kilometar dalje kupila zemljište za svoj trgovački centar i morali smo se boriti s konkurencijom. Novi list, 2015.

                                                                                                                       POVRATAK NA IZBORNIK

BILIĆ, STIPAN

Član uprave Zvijezde 1998.-1999. i savjetnik za agrar u Agrokoru. Bio je u Zvijezdi direktor kada je Agrokor izvodio igrokaz s radnicima koji su blokirali prometnice zbog najave da će dobiti otkaze jer je Vlada dala garancije da se u Čepinu napravi nova uljara. Prvi na listi za otkaz su bili prijatelji šefa sindikata i branitelji iz razloga što se očekivalo da će oni biti najglasniji u prosvjedu, što se i ostvarilo. Vlada, u kojoj je ministar financija bio Borislav Škegro, uskoro je i Agrokoru dala garancije te je izgrađen logističko-distributivni centar.

                                                                                                    POVRATAK NA IZBORNIK

BOŠNJAK, VLADIMIR

Od 2016. na funkciju izvršnog direktora za strategiju i tržište kapitala Agrokora.
Radio je u Hypo Alpe-Adria banci na poziciji direktora u Hypo Ulaganjima. Prije toga bio je direktor u tvrtki TO ONE d.o.o., odgovoran za poslove financijskog savjetovanja pri spajanjima i preuzimanjima, a na početku karijere radio je na Zagrebačkoj burzi i u investicijskoj banci CAIB, kao i Ante RamljakOd 2017. predsjednik je NO Belja, Leda, Konzuma i Jamnica te u NO Zvijezde. Ivica Todorić na svom blogu optužio ga je da zajedno s Antom Ramljakom,  Lukom Cvitanom i Damirom Kuštrakom, u Agrokoru provodi kriminalnu operaciju.

                                                                                                             POVRATAK NA IZBORNIK

BRKIĆ, MILIJAN   

Potpredsjednik HDZ-a i profesionalni domoljub. Nakon što mu je 2011. radi plagijata na Visokoj policijskoj školi poništena diploma, ponovo je diplomirao 2017. U Povjerenstvo za Agrokor HDZ  ga postavlja radi kontrole štete, iako je njegova uloga na kraju bila zataškavanje. Smatra se velikim kombinatorom i nosećim stupom desnog krila HDZ-a.  Ima odličan odnos s kontroverznim gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem kojem su potvrđene optužnice. Milijanov brat Jozo krajem 2017. u Zagrebu osniva mrežu malih tvrtki putem kojih zakupljuje atraktivne poslovne prostore od Grada Zagreba. Milijan Brkić  je HDZ-u sredio i pozajmnicu od PPD-a na iznos od 4,2 milijuna kuna. PPD je po načinu operiranja novi Agrokor.

 Pustite medijske priče, pustite razno razne konstrukcije. Da mi imamo nešto protiv rada Povjerenstva ne bi danas bili tu.     Brkić na drugom sastanku Povjerenstva za Agrokor, 2017.

 

BUDIN, DAVORIN

Odvjetnik savjetnika u Agrokoru Marijana Alagušića. Bivši je zagrebački državni odvjetnik. U aferi Fimi-media brani HDZ, u aferi Remorker pročelnicu ureda predsjednika HGK Nadana Vidoševića, Zdenku Peternel, a klijent mu je i tajkun Željko Žužić.

                                                                                                          POVRATAK NA IZBORNIK

BUTKOVIĆ, DAVOR

Zagrebački novinar i urednik u medijskoj kući EPH dok je bila u vlasništvu Nine Pavića,  u rujnu 2012. od kontroverznog poduzetnika Petra Pripuza beskamatno je posudio 250,000 kuna, obavezavši se da će taj novac vratiti u roku od šest mjeseci.

Butković mu je rekao da očekuje značajan priljev od izdavanja knjige o vinima i restoranima te da “radi PR za Agrokor, od čega također očekuje priljev sredstava”, što je bio razlog da mu, unatoč blokiranim računima povjeruje i posudi taj iznos. Pripuz ga je tužio za prijevaru, no sud je dao Butkoviću za pravo.  Pripuz je istaknuo da se smatra “prevarenim od strane Butkovića kojem je novac posudio jer ga je to zamolila gospođa Ankica Mamić, a napravio je propust jer je trebao zatražiti od nje ili Slobodana Ljubičića, koji ga je u vezi toga također kontaktirao, da mu daju jamstva za povrat novca.” Slobodan Ljubičić u  to je doba bio predsjednik Uprave Bandićeva Zagrebačkog holdinga.

PDF: Sudsko rješenje Butković – Pripuz

                                                                                                            POVRATAK NA IZBORNIK

CANJUGA, PIRUŠKA                                                                                

Izvršna dopredsjednica Agrokora za poslovanje i poslovni razvoj, u Upravi Agrokora je od 1998. Supruga je Zlatka Canjuge, HDZ-ovca koji je bio na vrhuncu političke moći tijekom devedesetih, a onda se okrenuo biznisu te je kao vlasnik tvornice proizvodio vrećice koje je prodavao i Konzumu. Piruška i Zlatko Canjug  žive u hi-tech vili na Tuškancu za koju se procjenjuje da vrijedi 15 milijuna kuna. Odvjetnik Anto Nobilo tvrdi da godinama ne radi u Agrokoru jer od 2013. do 2015. nije dolazila na posao zbog čuvanja trudnoće i porodiljnog dopusta. Ugovor joj je istekao 17. lipnja 2015. i više nije obnavljan. Uhićena pa puštena da se brani sa slobode, odvjetnik Nobilo je odmah pustio spin kako Canjuga ništa nije znala te da će pozvati na suđenje ministra Zdravka Marića koji također tvrdi kako ništa nije znao, a di će onda Piruška znati…

Prisustvo odvjetnika Nobila je znak da Canjuga jako puno zna pogotovo zato jer je ona bila veza Agrokora i urbanista pri gradskoj upravi Zagreba i rješavala je logistiku za nove Superkonzume širom Zagreba.

 Građanima na tim područjima potrebna je bolja opskrba dnevnim potrepštinama. Mogli su se javiti i drugi trgovački lanci pa bismo razmotrili njihove zahtjeve – pojasnili su tada članovi Poglavarstva zašto je gradnja tri nova Superkonzuma od važnog interesa za grad ili građane.     Jutarnji list, 2005.

 U 2016. godini za mjenice koje je 2013. prebacio Agrokoru Todorić je zaključio ugovor o ustupu tražbine kojim je svojim potraživanjima prema nizozemskoj tvrtki Agrokor Investments BV u iznosu od 704 milijuna kuna prebio dug koji je imao prema Agrokoru d.d.
Ugovor su u ime Agrokora d.d. s Todorićem potpisali Piruška Canjuga i Ivica Sertić. Tužiteljstvo smatra kako su oni bili svjesni da se radi o nenaplativom dugu, odnosno da je kupovinom duga nizozemske tvrtke Agrokor zapravo sklopio štetni ugovor. Upravo zbog potpisivanja navedenoga ugovora Canjuga i Ivica Sertić su u konkretnom slučaju i završili na listi osumnjičenika.

DORH je vrlo zainteresiran za Pirušku Canjugu, naročito za njezine veze s kontroverznim odvjetnikom Perom Lozicom, kojeg DORH sumnjiči za nezakonitosti u kojima je oštećen Grad Zagreb (afere Grokomp i Krašograd) i konekcije s kontroverznim gradonačelnikom s potvrđenim optužnicama Milanom Bandićem.  DORH-u je zanimljiv i navodni račun od milijun i pol eura koji Canjuga ima u Švicarskoj, za što je navodno zaslužan W.P.Carey s kojim Agrokor ushićeno posluje od 2010. Nije posve jasna svrha tog računa, navodno ga je Canjuga otvorila na traženje Ivice Todorića.

Blokirana imovina:  1/2 od četverosobni stan od 797 m2 te spremište i garaža u Jurkovićevoj, zemljište od 1200 m2 s vikendicom u Žaborićima kod Šibenika, dionice HT-a, 11 računa u banci

CIGLANE NEKRETNINE

Ciglane nekretnine tvrtka su koja skrbi za 97.500 m2 prostora, koje GUP smješta u M, mješovitu zonu. Riječ je o elitnoj lokaciji kod okretišta Črnomerec u zapadnom dijelu Zagreba, koja ide od upravnih zgrada, tržnice te obuhvaća i Superkonzum Črnomerec koji je u sale and lease back aranžmanu od Konzuma. Na susjednom Müllerovu bregu nalaze se u stand by poziciji investitori Anto Nobilo, Mićo Carić i Petar Pripuz. Na zemljištu su 3 hipotekarne zabilježbe: iz 2009. na 11 mil EUR i 2011. na 36 mil EUR.  Ciglanu je Agrokor kupio krajem 2008., a prodao 2011. kriptičnim tvrtkama Milend i Jorlend u Mađarskoj.  “Milend i Jorlend su tvrtke koje su u vlasništvu grupe mađarskih investitora koji kontinuirano investiraju u slične projekte u Mađarskoj i državama srednje i istočne Europe”, objasnio je Nacionalu 2011. mađarski odvjetnik Bartha. Prokurist tvrtke Ciglane nekretnine odvjetnik Mladen Gajski tvrdi da im je Agrokor ostao dužan velike tražbine koje im Izvanredna uprava ne priznaju te navodi da je Ugovor o Zakupu zbog neplaćanja raskinut neposredno prije Lex Agrokora. U tablicama vjerovnika Ciglane nekretnine prijavile su  67.474.180,80 kn prema UGOVORI O ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA I ANEKSI 1-4 ,RJEŠENJE O OVRSI POSL. BR. OVRV-1050/17 , a Agrokor je naznačio: NEVALJANOST ODREDBE – NEPOSTOJANJE OSNOVE U ZAKUPNOM ODNOSU.
Prihodi su im od 2012. – 2016. bili: 37.107.900, 32.911.600, 34.526.100, 37.914.000 i 40.822.000, a neto dobit od 2012.-2016.: 24.067.800, 13.652.900, 4.808.900, 8.793.700 i 11.572.400 kuna.

Prokurist Gajski je suprug Daniele Gajski rođene Crnjac, koja je sestra financijaša Ivana Crnjca, osumnjičenika iz Agrokora te dobra prijateljica Ive Balent. Ivan Crnjac je s Antom Todorićem prijatelj iz mladosti i međusobno su si kumovi. Daniela Gajski vodi restoran Dubravkin put u kojeg obitelj Todorić/ Balent rado svraća, a tamo je Iva Balent odvela i  “Onura i Šeherezadu” nakon snimanja lukrativne reklame za Konzum.

Navodno je cijela prodaja Ciglane nekretnine pod lupom DORH koji istražuje tok novca koji je od Zagreba, preko Agrokorove tvrtke u Zugu išao do Mađarske pa natrag do Zagreba. Ispituje se jesu li Todorići prikriveni vlasnici tvrtke Ciglane nekretnine.

                                                                                   POVRATAK NA IZBORNIK

CIŠPER, IGOR

Odvjetnik izvršnog potpredsjednika Agrokora Ivana Crnjca. Bivši je zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Zlataru, općinski državni odvjetnik u Zaboku i zamjenik ravnatelja USKOK-a.

Crnjac je  iznio obranu, ali da nije odgovarao na pitanja te da je porekao počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Naveo je da nije sudjelovao u izradi financijskih izvješća kako ga se tereti i nikoga nije teretio, kazao je za medije Cišper.

COLIĆ, VIOLETA

Od 1999. do 2004. bila je direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora, a zatim je do 2014. vodila Premisu, PR agenciju. Sredinom 2014. zajedno s Kristinom Laco osniva Komunikacijski ured. Povremeno drži radionice “Upravljanje ugledom”. Za Jutarnji list izjavila je 2000. povodom borbe Barbare Kulmer za povrat posjeda:

O zahtjevu obitelji Kulmer saznali smo iz medija, a stav je Agrokora da svakom treba pravično vratiti nezakonito oduzetu imovinu.

Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri pridružuje se nakon donošenja lexa Agrokor savjetničkom timu Ante Ramljaka. Za mjesec dana komunikacijskog savjetovanja isplaćuje im se 297.276 kuna. Nakon Ramljakova pada nastavljaju raditi i za tim Fabrisa Peruška.

                                                                                                  POVRATAK NA IZBORNIK

CRKVA, KATOLIČKA

Ivica Todorić donirao je sredstva za obnovu crkve u Šestinama, a u znak zahvalnosti naslikani su na zidu iza oltara Kulmerovi dvori. 2011. radnicima sisačke Željezare Zagrebačka nadbiskupija  dala je 150 tisuća kuna, Sisačka biskupija 100 tisuća kuna i Agrokor 26 tisuća kuna – sve navedeno u obliku Konzumovih bonova. Crkveni leci protiv zdravstvenog odgoja dijelili su se 2012. i po dućanima Konzuma i kioscima Tiska. 2017., Crkva u Hrvata, inače često spremna komentirati društvene i političke pojave, nije ni pisnula o nevoljama i padu Agrokora.

CRKVENAC, DINKO

Od 90-ih zaposlenik Agrokora. Direktor Superkonzuma postao je 2001. u vrijeme kada je njegov otac Mato Crkvenac bio SDP-ov ministar financija. Bio je direktor Sektora upravljanja zalihama Konzuma, a danas je direktor poslovnog područja logistike i lanca opskrbe Konzuma.

                                                                                                   POVRATAK NA IZBORNIK

CRNJAC, IVAN

Vjenčani kum i najbolji prijatelj Ante Todorića mlađeg, prijateljstvo ih veže još iz vremena kada su zajedno išli u osnovnu školu na Pantovčaku. Od 2000. radio je u investicijskoj banci CAIB, od 2005. zaposlen u Agrokoru, od 2008. član je Uprave za strategiju, spajanja i preuzimanja. Sudjelovao u  preuzimanju Mercatora. Otac Božo Crnjac u pretvorbi 90-ih stekao je ugostiteljsku tvrtku Splendid s restoranima Okrugljak, Dubravkin put – koju vodi kći Danijela Gajski, čiji je suprug Mladen Gajski prokurist tvrtke Ciglane nekretnine   i jedna je od najbližih prijateljica Ive BalentCrnjac sa suprugom Vesnom Jurin Crnjac živi u velikom stanu na Šestinskom vrhu s pogledom na Kulmerove dvore, u zgradi koju je izgradio građevinski poduzetnik Luka Kaić. Prvi susjed im je Ratko Maček. Crnjac je 2016. na zagrebačkom Jabukovcu, tik do Likovne akademije, kupio kuću za 825 tisuća eura na koju se pozajmicom od 3,9 milijuna kuna upisao poduzetnik Pavo Zubak. Crnjac je rođak Marina Jurića koji je osnivač kontroverznog projekta KonsumoUhićen pa pušten da se brani sa slobode, odvjetnici su mu Ljubo Pavasović Visković i Igor Cišper. 

Član NO Konzuma 2013.-2017., NO Znanje 2010.-2012.

Blokirana imovina: penthouse od 142 m2 u Šestinama, zgrada na Jabukovcu od 512 m2, 9 bankovnih računa

                                                                                                         POVRATAK NA IZBORNIK

CSÁNY, SÁNDOR

Milijarder, najbogatiji čovjek Mađarske, prijatelj premijera Orbana, najveći dioničar i šef OTP banke (od 1992.), dioničar i potpredsjednik Odbora direktora MOL-a (drugi čovjek iza Zsolta Hernadyja),  vlasnik poljoprivredne megakorporacije Bonafarm (Agroprodukt, Bóly, Dalmand, Delhus, Fiorács, Bonafarm-Bábolna Takarmány, Pick Szeged, Sole-Mizo, Csányi Pincészet) predsjednik Mađarskog nogometnog saveza (od 2010.). Kontroverzni Csány je dobar prijatelj Ivice Todorića koje povezuje zajednička strast prema lovu. Kada je 2004. Agrokor napravio akvizicije u Mađarskoj (FONYÓDI – mineralna voda i BALDAUF – tvornica sladoleda) na pressici u elitnom restoranu Spoon, u Budimpešti bili su kao gosti Csány i Zsolt Hernandy, a Todorić se zahvaljivao OTP banci, Csányju, na asistenciji u tom poslu. Todorića je tom prilikom u Budimpešti pratio Branko Mikša koji će 2011. ući u Nadzorni odbor OTP banke u Hrvatskoj. Csany je 2010.  rekao da OTP banka ne želi udio, već suradnju s Podravkom, da bi kasnije Csányijeva OTP banka imala značajnu pozadinsku ulogu u zajmu Podravki, kad su kasnije optuženi menadžeri pokušali prikriti margin kredit za tajno preuzimanje kompanije. Kontroverznog poduzetnika dovodi se i u vezu s mitom za Sanadera. Navodno se s ciparskih  Csány /MOL fondova plaća i obrana Ivice Todorića.  Csány se 2017. interesirao za Belje i vilu obitelji Todorić u Medveji (no kupio ju je slovački poduzetnik Miroslov Trnka).

CVETOJEVIĆ, SAŠA

Poduzetnik, otac, suprug.

                                                       Cvetojević, zaštitno lice Konzuma – Konzum Klika,  2016.

CVITAN, DINKO

Glavni državni odvjetnik koji je naslijedio Mladena Bajića zvanog stand-byić. Dio medija ga je, kada je preuzimao dužnost, nazvao pravednikom i zabilježene su njegove riječi kako će se pozabaviti lokalnim šerifima, što je i demonstrirao na Milanu Bandiću, kontroverznom gradonačelniku s potvrđenim optužnicama koji ima desetak prijatelja i suradnika pod optužnicom i čije je vođenje gradom Zoran Milanović okarakterizirao kao klijentelističko i koruptivno.  Cvitan i ekipa su si  dali truda oko Bandića i njegovih jataka: stavili su na njih reflektore u aferi Agram, Štandovi, Nadstrešnice, Bundekfest, Suhi led, Rasvjeta, Krašograd… Milan Bandić je prema općeprihvaćenom stavu struke odlukom Ustavnog suda 2015., kada je pušten na slobodu, slomio pravosudni sistem RH, ali Bandić je, usprkos jatacima u policiji i pravosuđu, na putu prema dolje. Najveći krimen Cvitana je neuspješno djelovanje USKOK-a prema umreženim korumpiranim mrežama Županijskog, Vrhovnog, Ustavnog te naročito Trgovačkog suda koje uništavaju rad i djelovanje tužilaštva, a time i smisao postojanja pravne države. Analitika DORH-a vrlo dobro prati koji su visokopozicionirani suci, i njihove ljubavnice na istim tim sudovima, u koruptivnoj mreži. 

Na osnovu  beskrajno odugovlačenih  procesa Miroslavu Kutli koji su započeli 2000., a oni imalo složeniji nisu završili ni do danas, može se pretpostaviti da će proces Ivici Todoriću trajati najmanje 15 godina. (Miroslav Kutle sprema se vratiti u Hrvatsku u listopadu 2020. kada mu se briše zatvorska kazna od 2.8g u slučaju Gradski podrum zbog proteka 10 godina od neizvršavanja.)

Dinko Cvitan ostavio je loš dojam na medije kada se oglušio na pitanja o sinu Vedranu Cvitanu koji radi u Konzumu kao category manager, kada je s premijerom Plenkovićem održao presicu u vezi slučaja Saucha, te kada je s predsjednicom  Grabar-Kitarović išao u Rusiju. Krajnje problematičan je Cvitanov odnos prema medijima s kojima gotovo ne komunicira i ne posreduje čak ni kod dobrih stvari koje DORH postiže.  Cvitan je od Vlade dobio traženih 5 milijuna kuna za slučaj Agrokor te je izjavio da saborsko Istražno povjerenstvo o Agrokoru neće ometati istragu DORH-a, ali ga nitko u HDZ-u nije uspio čuti. HDZ-ovska saborska većina mu vjerojatno neće 2018. produžiti mandat, iako ima i suprotnih, ciničnih mišljenja koji kažu da premijer Plenković nema razloga otpustiti Cvitana.

                                                                                                             POVRATAK NA IZBORNIK

CVITAN, LUKA

Radio u Agrokoru od 2007. Ostao je i u ekipi izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka kao projektni menadžer u Odjelu za strategiju i tržište kapitala u kojemu mu je šef Vladimir Bošnjak. Ivica Todorić na svom ga je blogu optužio da uz Antu Ramljaka, s Vladimirom Bošnjakom i Damirom Kuštrakom, u Agrokoru provodi kriminalnu operaciju. Član NO Leda od 2017. Njegovo prezime je uzrokovalo zabunu – u travnju 2017. Maxportal je htio pitali Dinka Cvitana o ulozi njegovog sina u Agrokoru, no krivo su naveli da je riječ o Luki Cvitanu, a sin šefa DORH-a zove se Vedran, pa je iz DORH-a odgovoreno kako ”ta osoba nije u srodstvu s Glavnim državnim odvjetnikom niti je GDO poznaje”.

 

CVITAN, VEDRAN

Zaposlen je u Konzumu kao category manager. Njegov otac Dinko Cvitan, glavni državni odvjetnik, ostavio je loš dojam na medije kada se oglušio na pitanja o sinu.

                                                                                                        POVRATAK NA IZBORNIK

ČOGURIĆ, RAJKO

Odvjetnik zamjenika predsjednika Uprave Agrokora Ante Todorića, starijeg sina Ivice Todorića. Branitelj je Đure Gavrilovića, u aferi Brodosplit branio je poduzetnika Dragu Mačeka, u aferi Spice odvjetnika Zorana Markovića.

ČOVIĆ, VLADO

Vlasnik građevinske tvrtke Zagreb Montaža koja je zajedno s Agrokorom izgradila najveći dalmatinski šoping centar Dalmare u Šibeniku. Godine 2014. zajedno su preko tvrtki Dalmarina i Konsolidator, a u suradnji s Nexus fondom, dokapitalizirali tvrtku Dalekovod, čiji je Čović poslije postao većinski vlasnik.

                                                                                                               POVRATAK NA IZBORNIK

DALIĆ, MARTINA

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, od 1997. bila je pomoćnica ministra financija, Borislava Škegre, od 2000. glavna ekonomistica Privredne banke. Od 2004. do 2007. državna tajnica u Ministarstvu financija, od 2010. do 2011. ministrica financija u Vladi Jadranke Kosor, a od 2012. do 2015. saborska zastupnica, prvo HDZ-a, a nakon izlaska iz stranke 2014. nezavisna zastupnica. Uoči parlamentarnih izbora 2015. donirala stranku Pamento. 

U Plenkovićevoj Vladi je najzaslužnija za donošenje Lex Agrokor, te za imenovanje izvanrednog Vladina povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka. Također, ona je koristila usluge Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri u Ministarstvu a potom je isti Komunikacijski ured preuzeo fenomenalno plaćeni posao komuniciranja za Antu Ramljaka. Ministar pravosuđa Šprlje objasnio je da je ekipa ministrice Dalić napisala zakon, koji su potom popeglali u Ministarstvu pravosuđa. Dalić, kao i Plenković odbijaju pružiti informaciju tko su autori zakona. Ne komuniciraju s medijima koji uporno inzistiraju na toj informaciji te im otežavaju rad, primjerice televiziji N1 Vlada je početkom 2018. uskratila akreditaciju za skup državnika u Davosu. Kada se od Ministarstva gospodarstva tražilo da priopće autore lex Agrokora, rekli su:

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta nije izradilo popis, zapis ili bilo koji drugi oblik dokumenta koji bi sadržavao popis pravnih i financijskih stručnjaka koji su davali mišljenja te nije zatražilo, niti posjeduje, pisani tekst mišljenja istih, u svezi izrade Prijedloga zakona.

Potpredsjednica Martina Dalić u Saboru na sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo 14.2.2018. izjavila je da je ona autor.  U intervjuu u tjedniku Globus 27.10.2017. Vladimir Šeks izjavio je da je “Plenkovićeva zasluga što je uspio osmisliti i provesti (Lex Agrokor) te da je “Lex Agrokor jedan od grandioznih uspjeha Andreja Plenkovića.” Dalić je do zadnje sekunde molila Ramljaka da ostane povjerenik. Ivica Todorić redovito se na blogu osvrće na kriminal Martine Dalić na što mu je ona uzvratila prijavom za klevetu krajem 2017.  Kritičarima iz SDP-a je 2018. poručila:

Otiđite na kamenita vrata i zapalite svijeću što se niste morali baviti Agrokorom. Ova situacija je imala potencijal vratiti Hrvatsku u recesiju, i putem onog što su oni govorili proteklih godinu dana, a to je ništa, te kompanije ne bi bilo.

                                                                                          POVRATAK NA IZBORNIK

DISCORDIA, OLIVIO

Vlasnik i direktor revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor. Osnivači Baker Tillyja su Olivio Discordia, Nevenka Dujić i Bruna Discordia koja je od 2006. do 2008. u Agrokoru radila kao asistentica potpredsjednika za strategiju, spajanja i preuzimanja. 1.10.2017. tvrtka majka uskratila je licencu hrvatskoj podružnici. Uhićen pa pušten da se brani sa slobode. Odvjetnik mu je Darko Maržić. Blokirana imovina: 20.000 m2 zemljišta u Jastrebarskom s kućom, te kuća u Zadru, 203.000 eura gotovine.

DOLIČKI, TIN

Pravni savjetnik i glavni stvaratelj strukture nagodbe u Agrokoru. Zagrebački odvjetnik specijaliziran za trgovačko pravo koji je na prvoj sjednici Vjerovničkog vijeća 13.4.2017. zastupao američki fond Knighthead Capital Management (KHCM). Kako navodi Index obrazloženje Doličkog:“zato što u pola sata nisu mogli naći nekog drugog”. Kasnije je postao Ramljakov savjetnik koji je neupućenim medijima objašnjavao da su roll-up i njegove odredbe sasvim uobičajene.  Prva sjednica Vjerovničkog vijeća doista je bila hektična i neplanirana. Sjednica je održana kasno poslijepodne zbog vremenske razlike između Hrvatske i SAD, a zbog Doličkog čekala se potvrda KHCM-a iz SAD-a. Dolički je hrvatski partner tvrtke Hogan Lovels koja je angažirana  za pisanje i pripremu ugovora za roll up kredit od strane strvinarskog fonda KHCM. Dolički zastupa Agrokor u sporu sa Sberbankom pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.  Susjed je Zdravka Mamića te predsjednik Disciplinske komisije HNS-a. Predsjednik je NK Lokomotiva od 2013., a sportska inspekcija je 2014. pronašla da je neko vrijeme paralelno bio i u IO NK Dinamo. Mamić će 2014. izjaviti:

Dinamo i Lokomotiva nemaju nikakve veze. Imali su do 2009. jer sam ja bio luđak i vizionar. I to potvrđujem! Da, ja sam bio predsjednik Lokomotive. Ali 2009. smo predali ljudima klub, tamo se našli ljudi koji su vezani za Lokomotivu i na čelu je krasna persona Tin Dolički. Tada je bio drugačiji Zakon o sportu. Da li surađujemo s njima? Da! Kao što surađujemo s drugim klubovima partnerima? Kako? Po zakonu. Čijem zakonu? Hrvatskom zakon, zakonu HNS-a. Ja sam nekažnjavani građanin Hrvatske koji ljubi i poštuje zakone.

 Bio u NO Francka, Lonia, Podravke, Erste Card Cluba, Chromos boje i lakovi, SN Holdinga i mnogih drugih. Trenutno je u NO Liburnia riviera, Jadranski pomorski servis, Hoteli Cavtat, Jadranska vrata.

 Službena biografija

DORH vidi: CVITAN, DINKO 

                                                                                                 POVRATAK NA IZBORNIK

DUHOVIĆ, DANKO

Predsjednik uprave Tiska od 2017. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Osam godina proveo je radeći za Europlakat kao regionalni menadžer te još dvije kao menadžer u Eurohercu. U Tisak dolazi s mjesta direktora kompanije Publicus iz Rijeke. Poduzetničkoj karijeri prethodila je vaterpolo karijera.

FAKTORING

Faktoring je financijski posao u kojem se kupuju potraživanja za prodanu robu ili izvršenu uslugu prije dospijeća za naplatu. Društvo otkupljuje kratkoročna potraživanja koja imate od vaših kupaca – dužnika, i to ona s rokom dospijeća plaćanja do 180 dana. Prodavatelj fakure se obvezuje ugovorom platiti faktoring društvu faktoring naknadu i kamatu.  Financiranje se provodi na način da se odmah isplati 70 do 90% vrijednosti fakture (avans) na račun prodavatelja fakture (umanjeno za naknadu). Preostalih 10 do 30 % vrijednosti doznačuje se nakon dospijeća, odnosno nakon izmirenja obveza od dužnika (umanjeno za naknadu).

Kako je faktoring a la Agrokor funkcionirao u praksi govori jedan od korisnika:

Mi smo potpisali samo ugovor s Agrokorom. U njemu je bilo sve definirano. Koja tvrtka iz Agrokora će nam dati mjenice, kod kojeg faktoringa ćemo te mjenice naplatiti, koja banka će financirati tu faktoring kuću. Popis je bio precizan kao kad vam putnička agencija složi raspored na putovanju. I sve je funkcioniralo točno u dan. Mi nismo više nikoga morali obilaziti nakon potpisa. Tu mjenicu dobavljač odmah prosljeđuje unaprijed dogovorenoj faktoring tvrtki. Neke od njih su bile tek osnovane i nisu imale novac za isplatiti dobavljača nego faktoring tvrtka uzima kredit od banke. Naravno, banke bi teško davale novac tek osnovanim društvima da sve unaprijed nije dogovoreno. Faktoring društvo isplati od onih milijun kuna dobavljaču 900.000 ili 950.000 kuna na ime mjenice. A mi onda odmah taj novac proslijedimo Agrokoru.

Tako je stvorena linija kreditiranja kako bi se zaobišle zakonske regule po kojima se domaće banke više nisu mogle izlagati Agrokoru. Agrokor je plaćao na taj novac i kamate i naknade i bilo mu se znatno skuplje zaduživati, ali Todorićevi menadžeri su to osmislili kako bi stalno imali pristup svježem novcu. Faktoring društvo se nadalje naplaćivalo od Agrokora, ali im je i dobavljač potpisao da se mogu naplatiti od njega ako Agrokor ne plati. Skoro četiri godine sve je funkcioniralo besprijekorno. Agrokor je redovno plaćao, a onda je došla kriza. Mjenice više nisu mogli otkupiti, a faktoring kuće i banke su krenule u naplatu od dobavljača. Prema zadnjim podacima, Agrokor ima oko 3,5 milijardi kuna regresnih mjenica prema vanjskim tvrtkama. Još toliko ima prema svojim vlastitim tvrtkama unutar koncerna, što samo govori o raširenosti modela. Dvije najveće s kojima je Agrokor radio su Raiffeisen factoring i Erste factoring, a dio je išao i preko Infinitum factoring, Fortisi factoringa i Invictus ulaganja.

Agrokor je objavio popis svojih poslovnih partnera-dobavljača kao i financijskih institucija koje su do 25.4.2017 potpisale Promemoriju o mjenicama Agrokora. Naime pristajanjem na Promemoriju vjerovnici i dobavljači mogu osigurati da se uz određene uvjete nad dobavljačima ne provode prisilne naplate. Naime, prema Promemoriji vjerovnici odnosno financijske institucije koje joj pristupe neće poduzimati radnje prisilne naplate do 31. svibnja 2017. godine, odnosno do duljeg datuma, uz uvjet sklapanja bilateralnog pravnog posla između vjerovnika i dobavljača.

DOBAVLJAČI

Franck , AWT International, Unex Media , Sokol Marić, Alca Zagreb, Granolio, Atlantic Trade, Kraš, Pet-prom, Tehnika, Chromos Agro, Dukat, Agrochem Maks, Mliječno gospodarstvo Klisa, Meggle, Hrvatska, Crodux Derivati Dva, Alpla, Stanić beverages ,Mondelez Zagreb, Badel 1862, Agrokultura, G3 Spirits, Pago Croatia, Iločki podrumi, Bio Pharm Vet, PPD Croatia, Agro Pet, Stjema Promet, Žitoproizvod, Fairtrade, Slobodna Dalmacija, Legenda promet, Diba Charm, Don Don, Dupin, Fragaria, Intelkom, Lupres, D.M.H, SK-735, Agro-Prom, Stock, Id Eko, Hanza Media, Ajax Distribucija, Naše klasje, Pisinum, Sportske novosti, Croma- Varaždin, Studio Moderna Tv Prodaja, AutoEvropa, Poljocentar, Lola Ribar,Pampero, Centar za unapređenje stočarstva, Nimco, Veracomp, Jerković, Kale, Cosmosol, Obrt za vulkanizerstvo, prijevoz i trgovinu “ČEBUHAR”, Majdak-Promet, Probiotik, Delt papir , IVOX, Sedam IT, B4B, Algo Merkator, Pernod Ricard Croatia, Arena, Dorsi

FINANCIJSKE INSTITUCIJE

Erste factoring, Raiffeisen factoring , Privredna banka Zagreb , HPB ,Karlovačka banka, Kreditna banka Zagreb,  Podravska banka, Invictus ulaganja, Infinitum Factoring, Sberbank, Fortis factoring, Aggero usluge, Prima Ulaganja, Transparentno poslovanje, Partner banka, ERSTE STEIERMARKISCHE BANK

HNB kao institucija morala je znati za Agrokorovo prikrivanje duga preko faktoring kuća, to je bila javna tajna među finacijašima u Zagrebu. Između ostalog u svom izdanju Skrivaju li se banke u sjeni i u Hrvatskoj, HNB, 2016. pišu:

Potencijalni sistemski rizici povezani su s visokim stupnjem kratkoročnih izloženosti nebankovnih financijskih institucija prema bankama, znatnom izloženosti dijela
njih prema državi te snažnim oslanjanjem nekih institucija na inozemne izvore financiranja. Pritom se među najrizičnijim grupama institucija izdvajaju ostali financijski posrednici koji uključuju lizing, faktoring i kreditne unije. U praksi se pod bankama u sjeni najčešće podrazumijevaju novčani fondovi i drugi fondovi ili proizvodi koji imaju obilježja depozita i ranjivi su na masovna povlačenja sredstava, subjekti uključeni u proces sekuritizacije, investicijski fondovi ili financijski posrednici poput društava za lizing koji odobravaju kredite ili se u svom poslovanju intenzivno koriste financijskom polugom poput fondova za omeđivanje rizika (engl. hedge funds), otvorenih investicijskih fondova s privatnom ponudom i financijskih subjekata koji odobravaju kredite ili kreditne garancije, osiguravajuća i reosiguravajuća društva koja daju kredite ili kreditne garancije te društva za faktoring koja mogu služiti za izbjegavanje ograničenja velikih izloženosti koja vrijede za druge financijske institucije.

VIJEĆE ZA FINANCIJSKU STABILNOST (koje čine HNB, HANFA, Ministarstvo financija i DAB)  u svojim godišnjim izvještajima benevolentno je prelazilo preko pitanja faktoringa.

(2014)

Volumen transakcija društava za faktoring nastavio je s rastom u 2014. godini. U 2014. donesen je Zakon o faktoringu (NN, br. 94/2015.), a društva moraju uskladiti svoje poslovanje s tim Zakonom do kolovoza 2015. godine.

(2015)

Rok za usklađenost društava sa Zakonom o faktoringu produljen je, pa puna primjena odredbi tog Zakona nije bila moguća.

(2016)

Uzimajući u obzir važnost mirovinskih fondova, nadzor njihova poslovanja bio je intenzivan, a osnovno je obilježje njihova poslovanja kontinuiran rast njihove imovine. Rok usklađenja društava sa Zakonom o faktoringu produljen je do 31. prosinca 2016., pa puna primjena odredbi tog zakona u 2016. nije bila moguća. Tijekom sjednica Vijeća predstavnici Hanfe upoznali su ostale članove Vijeća s poslovanjem svojih subjekata nadzora i određenim pojavama koje mogu imati utjecaj na cjelokupni financijski sektor Republike Hrvatske (utjecaj oporezivanja kapitalne dobiti na trgovanje na Zagrebačkoj burzi, kontinuiran rast imovine i slabije diversificirani portfelji obveznih mirovinskih fondova, izloženost pojedinih faktoring društava prema samo jednom klijentu i rizik prelijevanja na izvore financiranja.

Novi šef HANFA-e Ante Žigman ustvrdio je 2018.:

Hanfa nije imala dovoljno inicijative u stvaranju ograničenja koja bi onemogućila faktoring društva da ulaze u neodržive poslovne poduhvate. Prije svega tu se radilo o velikoj izloženosti faktoring društva prema klijentima koji su bili poslovno ovisni o Agrokoru. U tom kontekstu treba naglasiti kako je na hrvatskom financijskom tržištu već niz godina prisutna regulatorna arbitraža u kojoj dominantni subjekti na financijskom tržištu koriste različite kanale za ispunjavanje svojih poslovnih ciljeva.

…u tako složenom i velikom slučaju kao što je Agrokor reakcija Hanfe nije bila dovoljno konkretna i intenzivna kao što je bila reakcija Hrvatske narodne banke kod poslovnih banaka.

HANFA je 2018. ukinula dozvole za rad faktoring kućama Invictus i Infinitum. Navedeni faktorinzi su navodno bili omiljeni kod Ivana Todorića.

U bezglavu širenju Agrokora najgramzljiviju ulogu imale su banke koje su od 2011. smislile način kako zaobići kontrolne mehanizme Hrvatske narodne banke te preko faktoringa prikriveno financirati Agrokor. Banke ne samo da su bile incijator, nego postoji i osnovana sumnja da su odavale Agrokoru trenutno stanje računa, zaduženost i kreditnu sposobnost svojih klijenata, Agrokorovih dobavljača, što je kazneno djelo odavanja poslovne tajne, a čime su bankari pribavili znatnu materijalnu korist. Daje se nagrada do 100 000 kuna osobi/ama za otkrivanje informacija koje će dovesti do kaznenog progona protiv bankara koji su odavali Agrokoru poslovne tajne i time ugrozili egzistenciju desetaka tisuća ljudi te gotovo uzrokovali gospodarski slom Hrvatske. Za nagradu garantira Hrcin, a isplaćuje se po podizanju optužnice od strane DORH-a. Kontakt: info@hrcin.hr

                                                                                                           POVRATAK NA IZBORNIK

FONDOVI ZA GOSPODARSKU SURADNJU (FGS)

FGS-ovi su bili fondovi u koje su privatne tvrtke poput Agrokora ulagale kako bi ti isti fondovi kasnije uložili u njih, ali uz svaku kunu privatnog kapitala išla je i kuna od države. FGS su izum Borislava Škegra iz 2011. u doba premijerke Jadranke Kosor. FGS-ovi su živjeli od lukrativnih naknada. Agrokoru najskloniji fond je bio Nexus zbog kojeg je i podnesena kaznena prijava. Službeno o FGS-u

FERENČAK, SREĆKO

Dugogodišnji glavni tajnik Hrvatske narodne stranke (HNS), vlasnik tvrtke Ferbos inženjering. 12. listopada 2017., nakon trećeg ponovljenog suđenja u aferi Nanbudo, s Petrom Turkovićem nepravomoćno je oslobođen optužbe da su kao čelni ljudi Nanbudo instituta od Grada Zagreba po simboličnoj cijeni dobili zemljište od 5000 četvornih metara u Turininoj ulici koje je bilo namijenjeno gradnji Centra za dnevnu skrb invalida, a 2002. preprodali su ga Konzumu i pritom zaradili više od 9,5 milijuna kuna. Obrazlažući presudu 2017. sutkinja Irena Kvaternik navela je kako sud smatra da tužiteljstvo nije dokazalo navode optužnice. Njihova obrana tvrdila je da se dvojac čitav život bavi humanitarnim radom i da je to bilo njihovo životno djelo u koje su uložili vlastiti novac. S obzirom da nisu uspjeli dobiti kredit za realizaciju projekta donijeta je odluka da se zemljište proda. Na prvom suđenju bili su osuđeni na po godinu i pol dana zatvora, a na drugom na djelomično uvjetne kazne, no obje je presude ukinuo Vrhovni sud.

                                                                                            POVRATAK NA IZBORNIK

FRENKEL, MAJA RUTH (BRINAR)

Od 1998. šefica Odjela za financije u Upravi Agrokora, od 2000. do 2002. tajnica pa zamjenica ministra gospodarstva Goranka Fižulića. Supruga izraelskog poduzetnika Aarona Frenkela s kojim pokušava realizirati kontroverzni projekt Golf na Srđu. Razvoj Golf d.o.o i Elitech predali su Međunarodnom sudu za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) sa sjedištem u Washingtonu 2017.  zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka protiv Republike Hrvatske, zbog projekta golfa na Srđu.

Bila u NO Hotela Opera (1999.-2001.), DIP Turopolje (1998.-2000.), Ledo (1997.-2000.). Bila članica uprave INA-e (2002.-2003.)

GALIĆ, MIRKO

Dugogodišnji dopisnik HRT-a iz Pariza, od 1999. do 2000. direktor izdavačkog sektora Europapress holdinga i glavni urednik tjednika Globusa, od 2000. glavni ravnatelj HRT-a, od 2007. veleposlanik RH u Parizu. Od siječnja 2013. savjetnik Ivice Todorića u Agrokoru. Otac uhićenog člana Uprave Agrokora Mislava Galića.  

Obiteljski prijatelj Todorićevih – s Antom Todorićem (starijim) običavao je igrati belu u lovištu Garjevica. O vezi između Galića i Todorićevih pisao je Express u listopadu 2017. 

Ante Todorić je bio posvuda: član je uprave NK Dinama, tamo vodi financijsku komisiju, a od 1968. zastupnik je u Saboru SR Hrvatske i član Predsjedništva Sabora. Iz tog vremena sežu neke veze koje su opstale i u naše doba. Ante Todorić se družio s Mirkom Galićem, kasnijim diplomatom i ravnateljem HRT-a. Kao veleposlanik RH u Parizu, Galić je organizirao dolazak ekipe francuske državne televizije, koja je trebala snimiti prilog o Agrokoru, a dok je bio na HRT-u navodno nije dopuštao kritičke priloge o to korporaciji. Kasnije se Galić zaposlio u Agrokoru, i to ne samo on već i njegov sin Mislav Galić, koji je godinama imao važnu menadžersku ulogu, a sada se nalazi među 12 uhićenik u aferi Agrokor.

Čak i tako kratko spominjanje Mirka Galića izazvalo je njegov iznimno dugačko reagiranje u idućem broju Expressa.

                                                                             POVRATAK NA IZBORNIK

GALIĆ, MISLAV

Od 1998. predsjednik Uprave Leda, od 2008. izvršni potpredsjednik Agrokora za Poslovnu grupu hrana, a od 2016. i predsjednik Uprave Jamnice. Sin Mirka Galića. Tužiteljstvu je predao ovjerenu izjavu Ivice Todorića u kojoj stoji da je Todorić odgovorna osoba koja donosi sve odluke u Agrokoru. Uhićen pa pušten da se brani sa slobode. Odvjetnici su mu Mate Matić i Dubravka Krklec.

Lagao je i sramotio se u odgovoru AZTN-u o pojedinostima Ugovora između INA-e i Leda, kojima se na presici hvalio 2001., kad je bio predsjednik Uprave Leda, pa su mediji izvijestili o tome čime je Ugovor došao pod povećalo AZTN-a:

LEDO: …medijska izvješća i napisi u tiskovinama ne odražavaju pravi odnos Ine d.d. i Leda d.d., te da autori teksta ne razumiju temu o kojoj pišu...

Nije točno da je Mislav Galić izjavio da će, sklapa­njem ovog ugovora, Ledo d.d. kupovati gorivo samo od Ine d.d., a kao dokaz priloženi su preslici računa iz kojih je vid­ljivo da Ledo d.d. kupuje gorivo i na benzinskim postajama drugih poduzetnika…«.

AZTN: Uvidom u račune o kup­ljenom gorivu, koje je poduzetnik Ledo d.d. dostavio Agenciji, a koji su trebali poslužiti kao dokaz navoda Leda d.d. da nema prešutnog dogovora o podjeli mjerodavnog tržišta između navedenih ugovornih strana, Agencija je utvrdila da je riječ o preslikama sedam (7) izdanih računa, uči­njenih u razdob­lju od 9. siječ­nja do 21. ve­ljače 2001., dakle u razdob­lju prije sklapa­nja rečenog Ugovora, te da isti ne mogu služiti kao dokaz tvrdnjama Leda d.d.

Rješenje AZTN: Ledo i INA sklapa­njem Ugovora o kupoprodaji 2001. narušili slobodno tržišno natjeca­nje na tržištu prodaje sladoleda na benzinskim postajama Ine https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_07_61_998.html

Blokirana imovina: stan od 187 m2 s tri parkirna mjesta na Petretićevom trgu, 4 računa u bankama, Piaggio Sport Touring iz 2012

GARJEVICA, LOVIŠTE

Omiljeno lovište Ivice Todorića Zapadna Garjevica nalazi se na području Bjelovarsko-bilogorske županije, 70km od Zagreba, prostire se na površini od 25.529 ha te Agrokor polaže koncesiju do 2035. Glavne vrste populacije krupne divljači koje obitavaju na lovištu su jelen obični, jelen lopatar, muflon, srna obična i svinja divlja. Međunarodni savjet za lovstvo i očuvanje divljači (CIC) 2001.  nagradio je Garjevicu nagradom “Edmound Blanc”, koja se dodjeljuje najboljem svjetskom lovištu.

Na samom ulazu u lovište, kada se dolazi iz pravca Popovača-Gornja Jelenska nalazi se i lugarnica Kamenica. Kamenicu je Agrokor otkupio od Hrvatskih šuma. U Kamenici je do same propasti Agrokora živio otac Ivice Todorića Ante. Ivici je lov služio kao rasterećenje od stresa, ponekad je i više puta tjedno dolazio na lovište, s vozačem ili helikopterom, a znalo je biti i helikopterskog lova, i dnevnog i noćnog. Todorić je i prvi na rang listi po trofeju:

Jelen obični – prvak Hrvatske, lovište “Garjevica”, lovac Ivica Todorić 261,81 CIC točaka

Izvanredna uprava je u ožujku 2018.  objavila oglas o ponudi za izlov divljači i rentu Kamenice. Za Garjevicu je jako zainteresiran pasionirani lovac i dugogodišnji predsjednik Lovnog saveza Đuro Dečak, samo što bi Dečak navodno uzeo Garjevicu pod svoje i izbacio Agrokor iz igre.

                                                                                                 POVRATAK NA IZBORNIK

GAZDA

1)

Kolokvijalno ime koje je ušlo u širu upotrebu za Ivicu Todorića nakon pojave filma Gazda u ljeto 2016. U Agrokoru ga se oslovljavalo s “predsjedniče”.

2)

Dugometražni doku film koji je prvo imao novinarsku testnu projekciju krajem kolovoza 2016., pa testnu projekciju u Motovunu 28.7.2016.,a premijeru 4.10.2016. u zagrebačkom kinu Europa. Film je sufinancirao HAVC (320 000kn) (povjerenik: Tomislav Mršić, ravnatelj Hrvoje Hribar), zaklada Kultura Nova te crowdfunding kampanja. Distribucijska kompanija 2i film odbila je distribuirati film jer su baš tada u kolovozu “zatvorili raspored za 2016.-u”. Najveći kinoprikazivač Cinestar koji drži 90% tržišta odbio je prikazati film jer “film neće biti gledan”. (Cinestar je 4 mjeseca nakon premijere ipak, uz odvjetnike s obje strane stola, pokazao znak dobre volje i 2 tjedna su prikazivali film u novootvorenom kinu Kaptol Boutique.) 16.9. 2016., tri tjedna prije premijere, film Gazda je predstavljen na Sajmu filma – trodnevnom sajmu u Rijeci organizaciji udruženja Kinomreže – malih lokalnih kina. Gazda je bio zadnji film prikazan na tom sajmu u 15h. Od ukupno pedesetak predstavnika kina/kinomreže na projekciji su bila tri predstavnika kina… Film Gazda u kinima je pogledalo 15 000 ljudi i bio je 2016. treći najgledaniji hrvatski film. Otkupljen je za prikazivanje u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Crnoj Gori i Srbiji te ga je do sada vidjelo više od milijun ljudi. U Hrvatskoj je film bio ponuđen svim televizijama no niti jedna ga nije htjela prikazati sve do listopada 2017. kada su TV kuće dobile dojavu da slijedi uhićenje Ivice Todorića što se i dogodilo 16.10.2017 samo što Ivice nije bilo kod kuće… Film je za Hrvatsku otkupio RTL, 3 dana prije uhićenja Todorića, a emitiran je na dan predviđenog uhićenja 16.10.2017. HRT-u koji se nije tijekom 2016. javljao, poslana je nakon kinodistribucije 9.3.2017. pismena ponuda za prikazivanje. 16.3.2017. sindikati i udruge šalju ravnatelju Bačiću peticiju za prikazivanje filma Gazda. 27.3. 2017. ravnatelja Bačića redatelj Juričan javno proziva za neprikazivanje. Javna televizija HRT javila se točno 16.10.2017. i ponudila otkupi i prikazivanje. To je dan kada je policija banula u Kulmerove dvore s namjerom da hapsi Ivicu Todorića. Film je prvo prikazala Al Jazeera 28.3.2017. u  50.-minutnoj tv verziji, a Index.hr je radio retransmisiju za Hrvatsku. Al Jazeera je uložila znatan novac u marketing emitiranja filma. Marketinški prostor joj je uskratio Jutarnji list, a reemitiranje je odbila Sportska televizija. U Hrvatskoj je film prvi prikazao 30.3.2017. kabelski kanal Klasik TV. Film je najduže igrao u zagrebačkom kinu Grič – gotovo šest mjeseci! O filmu je napisano preko 5o članaka (do ožujka 2017.).

3) Knjiga Gazda koju je napisao Saša Paparella nastala je nakon filma Gazda, a komplementarna je filmu. Knjiga je izašla u 3 dopunjena izdanja. Prijatelji i suradnici obišli su sve knjižnice u Zagrebu (40) i podijelili knjigu besplatno. Također je podijeljena besplatno desecima knjižnica širom Hrvatske. Knjigu su odbili prodavati: Algoritam, Ljevak, Školska knjiga, Profil, Tisak. Revoltirani gašenjem saborskog Povjerenstva za Agrokor autorska ekipa projekta Gazda odlučila je javno u PDF-u objaviti knjigu Gazda.

                                                                                                      POVRATAK NA IZBORNIK

GLAVIĆ, MIHO

Suvlasnik i predsjednik uprava tvrtki Fairtrade i AWT International, koje se bave distribucijom robe široke potrošnje i uvozom poznatih brendova, a završile su u predstečajnoj nagodbi u lipnju 2017. Ulazio je u rizične financijske odnose s Konzumom kako bi brendovima koje distribuira osigurao što veće tržišne udjele. Todorić je otkupio dionice Agrokora od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je tada bila jedan od većih dioničara kompanije, za cijenu od 100 milijuna eura bez stvarnog ulaganja vlastitih sredstava, a time je stekao nepripadajuću korist na štetu Agrokora. Todorić je, sumnjaju istražitelji, zadužio člana uprave Agrokora Tomislava Lučića da zaduživanjem Agrokora te prikrivenim financiranjem putem njihovog dugogodišnjeg poslovnog partnera Mihe Glavića, prvog čovjeka AWT Internationala u čijem je vlasništvu i sestrinska firma Fairtrade, prikupi potreban novac. Direktor financija Agrokora Lučić dogovorio je sudjelovanje AWT-a i Fairtrade u prikupljanju novca za otkup dionica Agrokora od EBRD-a. Za to je bilo dogovoreno financijsko zaduženje u Zagrebačkoj banci od 20 milijuna eura te u RBA još pet milijuna eura, kao i eskontiranje i otkup mjenica Konzuma u iznosu od 25 milijuna eura.

Glavić pak tvrdi: Odlučno odbacujemo bilo kakvu povezanost Fairtradea s postupcima koji nisu u djelokrugu našeg poslovanja niti smo za njih odgovorni. Posebno ističemo da je poslovna transakcija otkupa i prodaje dionica Agrokora, koja se spominje u predmetnim medijskim napisima, dogovorena u cilju potpore akvizicije Mercatora te je u poslovnim knjigama Fairtradea i revizorskim izvještajima za 2013. i 2014. provedena transparentno i u skladu s propisima. Dakle, radi se o poslovnom odnosu koji je u cijelosti dovršen u 2015., sukladno zaključenim ugovorima i svrsi ugovaranja.

                                                                                                         POVRATAK NA IZBORNIK
GLIBOTA, ANTE

Prijatelj obitelji Todorić, kako navodi hrvatska Wikipedija, “ jedan od najprominentnijih hrvatskih intelektualaca”, iako je nejasno odakle izvire takva tvrdnja. Glibota je 1969. je godine završio Ekonomski fakultet u Zagrebu. Radio je u Agrokombinatu kod Ante Todorića,  1970. s Vladimirom Veselicom  pokreće Hrvatski gospodarski list (HGG), a nakon sloma hrvatskog proljeća je uhićen. Pristao je sudjelovati u snimanju filma Gazda pod uvjetom da mu intervju bude plaćen, što je ekipa projekta iz principijelnih razloga odbila.   

Ja sam danas u stanju vjerovati i kazati hrvatskom narodu, da se Ivica Todorić nije ogriješio u jedan centim, da nema nikakove veze sa nekim spomenutim skrivenim milijardama koje je negdje vješto zamračio ili nekome transferirao. To je čista fikcija, kao što su bile i fikcije komunističke propagande koja mu je i oca Antu osudila u hrvatskom proljeću, po istoj špranci…. Ivici Todoriću se može dakako reći da je bio okružen polu imbecilima u njegovom menadžmentu, u što sam sklon vjerovati. (Maxportal, 29.10.2017.)

Jedna vrijeme je bio vlasnik Croatia recordsa.

S obzirom na stanje hrvatskog pravosudnog sustava, ne bih mu savjetovao da se pojavi u Hrvatskoj! Moj je proces trajao više od 10 godina, meni su oduzeli imovinu, na novo napisanoj i falsificiranoj knjizi dionica donijeli su lažne odluke i ja sam bio razvlašten od sve moje imovine…Moje osobno iskustvo sa hrvatskim pravosuđem, ali i iskustva mnogih drugih govore u prilog tome da Todoriću nije pametno pojaviti se pred hrvatskim pravosuđem, jer on ovdje neće imati pravedno suđenje. On je politička meta poput mnogih drugih jer se zamjerio politici i sada ga žele uništiti,“ rekao je Glibota i komentirao postupke Martine Dalić: Ona je za potpredsjednicu Vlade došla iz Beograda. Već mi je to sumnjiva činjenica, nemam povjerenja u nju, a daje i kontradiktorne izjave. Sklon sam vjerovati da je ona dio udruženog projekta za rušenje Agrokora. Lex Agrokor nije ustavan zakon, a past će na svakom inozemnom sudištu i Hrvatska će imati velikih problema, naši porezni obveznici morat će na kraju platiti milijarde!

(Spektakl u Bujici: Žestok sukob Glibote i Bulja oko Todorića i Agrokora, MaXportal 17. 10. 2017.)

                                                                                                  POVRATAK NA IZBORNIK

GRABAR, KITAROVIĆ KOLINDA

Predsjednica Hrvatske uspjela je o Agrokoru prvi puta progovoriti 13.4.2017. – mjesecama, godinama nakon što je Agrokor bio top tema…

Ne mogu razumjeti da netko ne plaća radnike, a živi u dvorcu., 

moglo se tog dana čuti licemjerna osuda Ivice Todorića. Braniteljica radnika ponovo se oglasila 2.2.2018.  o iznosima koje dobivaju savjetničke tvrtke:

.. duboko nemoralno jer taj iznos koji ta tvrtka dobije za tjedan dana je puno veći od iznosa koji prosječni hrvatski radnik zaradi u godinu dana.

GRČIĆ, BRANKO

Bivši SDP-ov potpredsjednik Vlade, koji je, među ostalim, bio zamjenik predsjednika Nadzornog odbora HBOR-a, banke koja je u mandatu Vlade Zorana Milanovića dala Agrokoru 11 kredita u ukupnom iznosu od 365,4 milijuna kuna. Njegova supruga Sonja Grčić radi u Agrokoru u Splitu. Majstor se proslavio izjavom 28.2.2017 u emisiji Otvoreno (HRT) da Agrokor mora opstati pod svaku cijenu te  je također dodao:

Oni što je po meni u ovom trenutku ključ je – ne širiti loše vijesti o Agrokoru.

                                                                                    POVRATAK NA IZBORNIK

GREF OSKAROVIĆ, HERMAN

Od 2007. glavni izvršni direktor Sberbank koji je 2014. s Ivicom Todorićem u Moskvi potpisao ugovor o zajmu Agrokoru od 600 milijuna eura, 2016. dao je Agrokoru novi zajam od 350 milijuna eura, te 2017. još 100 milijuna eura. Prijatelj Vladimira Putina od kraja 80-ih, jedan od najmoćnijih ljudi ruskog gospodarstva, od 2000. do 2007. ruski ministar gospodarstva i trgovine.

Imamo sudsku strategiju, spremni smo, svjesni smo da bi to mogao biti dug proces. Tražit ćemo odgovornost svih ljudi uključenih u ovu prevaru. Tužit ćemo i revizorsku tvrtku koja je potvrdila lažna izvješća Agrokora. Vratit ćemo svoj novac sudskim putem. Ovo je prvi put da nas je prevarila tako velika kompanija. Nismo još imali slučaj da cijeli menadžment skriva realno stanje i obveze od milijardu dolara. Čudno je i da hrvatska vlada podržava ovakvu netransparentnost – rekao je Gref u rujnu 2017.

                                                                                     POVRATAK NA IZBORNIK

GREGANIĆ, MATO

Mato Greganić, nekadašnji tajnik Sindikata poljoprivredne, prehrambene i duhanske industrije (PPDIV), u koji je došao kao povjerenik u tvornici ulja Zvijezda, sudjelovao je u privatizaciji tvrtki kao što su Ledo, Zvijezda, PIK Vinkovci, Jamnica. Nakon privatizacije prešao je u Agrokor, gdje je postao izvršni direktor za ljudske resurse i odnose sa sindikatima. “Trebalo je držati pod kontrolom radnike i članove sindikata, a Greganić je bio najpovoljnija osoba jer je sve te ljude poznavao”, rekao je o Greganiću sindikalist Adolf Čulek.

GREGURIĆ, FRANJO

Ekonomist i pot/predsjednik Vlade 1990-1992. Bio je jedan od autora Zakona o pretvorbi 1991. i savjetnik predsjednika Tuđmana za gospodarstvo do 1995. Gregurić nije bio samo siva eminencija u gospodarstvu: U vrijeme Zagrebačke krize 1995. Gregurić je bio osoba koja je uz Franju Tuđmana i Ivića Pašalića dočekala na Pantovčaku oporbene čelnike na prvom sastanku na kojem su oporbenjaci zahtijevali predaju vlasti u Zagrebu što je svojim nepotpisivanjem gradonačelničke pobjede blokirao Tuđman. Povodom toga Gregurić je dao intervju koji je slika i prilika cijele jedne ulizivačke epohe:

Osim toga u Zagrebu živi i djeluje Predsjednik države. Vidjeli ste tko ispraća Predsjednika kad iz Zagreba odlazi na putovanja; u špaliru uglednika uvijek stoji zagrebački gradonačelnik. Nama je stalo da Predsjednika ispraća čovjek od njegova povjerenja i da je takav čovjek gradonačelnik Zagreba.               Franjo Gregurić nakon nepotvrđivanja Gorana Granića za gradonačelnika Zagreba 1997. u intervju Novom listu

Gregurić je i veliki prijatelj Adrisa, nekadašnjeg TDR-a. TDR je devedesetih htio preuzeti i čuveni HDZ-ov poduzetnik Miroslav Kutle. Kutle je između 1995.-98. držao Tisak, a cigarete su činile 50% dobiti Tiska. Dečki iz TDR-a tada su zamolili Franju Gregorića da posreduje kod predsjednika Franje Tuđmana i spriječi Kutlina stremljenja. Dobri čovjek Gregurić znao je kada i kome treba pomoći. Zajedno s bivšim premijerom Nikicom Valentićem u lipnju 2016. bio je u Banskim dvorima kod tadašnjeg premijera Tihomira Oreškovića i objašnjavao Oreškoviću zašto ne može biti premijer i zašto bi Karamarko trebao biti novi premijer. U listopadu 2016. novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković imenuje ga (zajedno s velikanima kalibra Šeks, Valentić, Škegro itd.) u Savjetodavno vijeće HDZ-a. 

Majstor će reći:

Kad god se spomene privatizacija, spomene se moje ime. A ja nisam sudjelovao ni u jednoj privatizaciji. Ja nisam kupio nijedno poduzeće. Ni u jednom poduzeću nisam ni suvlasnik. Prema tome, ne može se govoriti da sam ja u toj privatizaciji učinio išta što bi išlo na bilo koji način u moju korist.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE potpredsjednik vlade od 1990. do 1992., predsjednik vlade od 1991. do 1992. 

HANFA: vidi FAKTORING

                                                                                                             POVRATAK NA IZBORNIK

HBOR

Od 2006.-2016. HBOR je društvima iz Grupe Agrokor odobrio 25 kredita u iznosu od 903,6 milijuna kuna, od čega je otplaćeno 9 kredita. Aktivnih je 16 kredita, koji su odobreni u iznosu od 658,6 milijuna kuna, od čega je dio iznosa također otplaćen, a stupanjem lex Agrokora na snagu preostale obveze proglašene su dospjelima. HBOR je u mandatu Vlade Zorana Milanovića dala Agrokoru 11 kredita u ukupnom iznosu od 365,4 milijuna kuna. Jamnica, Zvijezda, Ledo i PIK Vrbovec – objavile su da su u prosincu 2016. dobile 48,3 milijuna eura kredita od HBOR-a radi pripreme izvoza. U NO HBOR-a tada je bio i ministar financija Zdravko Marić koji se igrokazom s Martinom Dalić (“Tebe nema? – Mene nema!”) izuzeo iz odlučivanja o kreditu. NO HBOR-a sastao se 20.12.2016., a Ugovori su potpisani 21.12.2016.

HBOR je u srpnju 2017. javno objavio da nije pojma imao da je Nexus fond kanalizirao njihov novac u hotele Plat i Zagreb Montažu.

HBOR-u je nakon godinu dana otezanja presudom Visokog upravnog suda od 26.9.2018. naloženo da preda kopije Ugovora od 21.12.2016. između HBOR-a i Agrokora Dariju Juričanu.

Sud ističe:

… nije istinita tvrdnja tužitelja kako očito ne postoji izuzetak od bankovne tajne, budući da je člankom 157. stavkom 3. točkom 25. ZOKI-a propisano kako se obveza kreditne institucije da čuva bankovnu tajnu ne odnosi u slučaju kada je to propisano drugim zakonom. Drugi zakon je u ovom slučaju ZPPI, koji u članku 16. stavku 3. predviđa dostupnost informacija o
raspolaganju javnim sredstvima i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, a budući da tužitelj nesporno raspolaže javnim sredstvima tuženik je riješio kao u izreci rješenja.

Tužitelj kao razvojna i izvozna banka u 100-postotnom vlasništvu Republike Hrvatske osnovan je sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva, a njegov položaj, poslovi, vlasništvo, ovlaštenja i ustroj kao posebne financijske institucije uređeni su Zakonom o hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (,,Narodne novine” 138/06. i 25/13.). Među ostalim, tim Zakonom je propisano da temeljni kapital tužitelja uplaćuje Republika Hrvatska iz državnog proračuna i da Republika Hrvatska jamči za obveze tužitelja bezuvjetno, neopozivo i na prvi poziv te bez izdavanja posebne jamstvene isprave.

Nadalje, propisano je da djelatnost i poslove iz članka 10. Zakona o hrvatskoj banci za obnovu i razvitak tužitelj obavlja sukladno propisima o državnim potporama, u članku 7. Zakona o državnim potporama (,,Narodne novine” 47/14.) propisano je da Vlada Republike Hrvatsk oblikuje politiku državnih potpora Republike Hrvatske određujući njome prioritetne ciljeve i svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske.
Stoga pravilno tuženik smatra da sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske
spadaju u javna sredstva i da se na tužitelja, kako tijela javne vlasti u takvim slučajevima
primjenjuju odredbe članka 16. stavka 3. ZPPI-a iz kojeg razloga tužitelj nije bio dužan
provoditi test razmjernosti i javnog interesa.

Kako je nesporna da sredstava iz državnog proračuna spadaju u javna sredstava to
osnovano tuženika smatra da je kontrola korištenja sredstava iz državnog proračuna u
interesu svih građana te zainteresirana osoba kao i svaka druga ima pravo saznanja o
potrošnji javnih sredstava koje bi radi transparentnosti rada tijela javne vlasti trebale biti
dostupne što u konačnici dovodi do toga da se novac iz državnog proračuna koristi za javno
dobro.

SCANOVI PRESUDE I UGOVORA:

PRESUDA VISOKOG UPRAVNOG SUDA OCR

HBOR – AGROKOR 1

HBOR – AGROKOR 2

HBOR – AGROKOR 3

HBOR – AGROKOR 4

 

 

HDZ

Tri mala slova iza kojih se nalazi ime stranke koja je ponajviše dovela do uspjeha Ivice Todorića, dobivala velike iznose za stranačke kampanje te potom 2017. ukinula saborsko Istražno povjerenstvo za Agrokor.

HNB: vidi FAKTORING

HNS (Hrvatski nogometni savez)

Prvi službeni sponzorski ugovor HNS-a i Agrokora potpisan je u lipnju 2007. na godinu dana i produljivao se svake godine. HNS je raskinuo suradnju 2015.  je je navodno novi predsjednik HNS-a Šuker bio nezadovoljan premalim iznosima koje je uplaćivao Agrokor. Iako je HNS tijelo javne vlasti, novinarima portala H-alter još od 2013. ne žele odgovoriti koliko je težak ugovor s Agrokorom.  

                                                                                                                      POVRATAK NA IZBORNIK

HRSTIĆ, SANJA

Revizorica zagrebačke podružnice revizorske kuće Baker Tilly, uhićena pa puštena da se brani sa slobode, odvjetnici su joj Gordan Preglej i Željka Pokupec.

Bila sam vođa tima revizora koji su radili reviziju financijskih izvještaja Agrokora. Još 2010. uočili smo nepravilnosti i nepridržavanje međunarodnih računovodstvenih standarda. Sve je to i navedeno u internim materijalima tvrtke Baker Tilly Discordia za koju sam radila i koja je bila angažirana za Agrokorova izvješća. Svu tu internu dokumentaciju predala sam svojoj nadređenoj. To je bila Sanja Hrstić, tada viša revizorica u Baker Tillyju. Moja upozorenja bila su sustavna. U svakome od njih navela sam kako se Agrokor ne pridržava ovih međunarodnih standarda koji su se odnosili na priznavanje udjela u povezanim društvima , riječi su to Iris Manestar Madžarac, revizorice koja je radila za Baker Tilly

HRT

Javna ustanova koja emitira program radija i televizije Agrokor je pratila onako kako bi diktirala vlast, što znači da je do veljače-ožujka 2017. obožavala Todorića i svaki poslovni potez bilo kojeg segmenta Agrokora smatrala veličastvenim uspjehom, onda je nakratko bila zabrinuta zbog “prekomjernog granatiranja neodgovornih medija”, a onda je nastavila voljeti novi Agrokor,  lex Agrokor, Antu Ramljaka osobno, potom i Fabrisa Peruška. Čast iznimkama kao što su Latinica i Hrvatska uživo, gdje su povremeno bili pozivani sugovornici koji su kritički analizirali poslovanje Agrokora. Objavljen je i prilog o spornoj kupoprodaji kuće bivšeg guvernera Rohatinskog, ali ne u glavnom dnevniku. Iz devedesetih u arhivima HRTa ostaju antologijski dokazi uzajamnog divljenja obitelji Tuđman i obitelji Todorić. 2011. tadašnji v.d. ravnatelj  HTV-a Mislav Stipić, v.d. urednik Informativnog programa HTV-a Renato Kunić, novopečena urednica Gospodarstvene redakcije Anja Konosić, urednica gospodarske emisije “Svijet profita” Tončica Čeljuska, šef odjela regionalnog programa Đurica Drobac te novinar Kornat Vilović iz Gospodarstvene redakcije odlaze u posjet Todoriću za koji kažu da je bio novinarski brifing.

Teme o kojima se danas teže probiti s kritičkim pristupom su: PPD, Adris, banke.

                                                                                                               POVRATAK NA IZBORNIK

HULJEV, ANTE

Poduzetni građevinski zet Nikice Valentića, dobrog prijatelja Ivice Todorića. Huljev je navodno do 2015. bio direktor u Agrokoru zadužen za građevinske investicije. Huljev je od 2008.-2015. bio u NO Tiska.  U Huljevoj tvrtki Gracom Development – projekti zaposlen je od 2017. Tomislav Lučić, glavni financijaš Agrokora i osoba od velikog povjerenja obitelji Todorić.

Tisak d.d., zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2011. do 2015., predsjednik nadzornog odbora od 2008. do 2011.
Ciglane Zagreb d.d., član nadzornog odbora od 2008. do 2011.

HVIDRA

Agrokor je 2002. platio aranžmane HVIDRA-i za odlazak na Svjetsko prvenstvo u nogometu u Japan na koji su, bez znanja članstva, otputovali: Damir Varaždinac, Marijan Liović, Zvonko Hodak, Zdravko Šutalo, Željko Marković, Zoran Prskalo, Darko Bilandžić, Dragutin Špac i Ante Kardum. Kada je 2017. počela kriza u Agrokoru, inače blagoglagoljivi vrhovnici HVIDRA-e nisu se oglašavali.

                                                                                     POVRATAK NA IZBORNIK

INTERKAPITAL

Brokerska kompanija Daniela Nevidala koja je navodno radila na lexu Agrokor i trgovalo dionicama Agrokora.

Agrokor u odgovoru Novostima:

Stručnjaci InterCapitala dio su domaćeg savjetničkog tima koji su u svoj međunarodni tim uključili savjetnici za restrukturiranje AlixPartners, angažirani od strane izvanredne uprave.

Društvo Interkapital nije u svoje ime i za vlastiti račun trgovalo dionicama, obveznicama niti bilo kojim drugim vrijednosnim papirima društva Agrokor niti bilo kojeg drugog društva koncerna Agrokor. Isto je kontrolirala i Hanfa u nadzoru poslovanja društva za razdoblje od rujna 2016. do kraja travnja 2017. tj. do suspenzije trgovanja svim predmetnim dionicama na Zagrebačkoj burzi. Društvo Interkapital vrijednosni papiri d.o.o. je najveće investicijsko društvo u regiji, s udjelom u prometu naših klijenata na Zagrebačkoj burzi koji ponekad prelazi i 25 % ukupnog prometa. Jasno je, stoga, da su brokerski klijenti u navedenom razdoblju, kao i prije istog, trgovali dionicama poduzeća iz sastava koncerna Agrokor, posebno stoga što su te dionice bile među najtrgovanijima u razdoblju eskalacije događaja vezanih uz Agrokor. Radi se o transakcijama koje klijenti samostalno iniciraju i provode putem brokera te nikakvog utjecaja od strane Interkapitala nema, te je navedeno poslovanje informacijski odvojeno od ostalog poslovanja društva. I to je, naravno, Hanfa kontrolirala svojim nadzorom. Od fondova kojima upravlja društvo Intercapital Asset Management jedino je dionički fond Intercapital SEE Equity imao marginalnu alokaciju u dionice Leda jer su one bile u sastavu Crobexa i Stoxx Balkan indeksa koje ovaj fond prati stoji u odgovoru Indexu.

                                                                                                      POVRATAK NA IZBORNIK

INVESTCO

Istražitelji sumnjaju, kako piše Telegram, da je tvrtka Investco, investicijska kompanija u kojoj je sredinom 90-tih radio i bivši izvanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak, poslužila Todoriću kao paravan da na račun Agrokora fiktivnim operacijama kupi Kulmerove dvore.

Savjetnik Agrokoru prilikom preuzimanja društva Frikom d.d. Beograd, SiCG (2003.), prilikom akvizicije Distributivnog centra Sarajevo, BiH (2004.), Plasman dodatne emisije euro-obveznica Agrokora na domaćem tržišt u (2004.), Savjetnik Agrokoru prilikom privatizacije društva Agrolaguna d.d. Poreč (2004.), Savjetnik Agrokoru prilikom preuzimanja društava Belje d.d. Darda i PIK-Vrbovec d.d. (2005.), Savjetnik Agrokora d.d. kod izdavanja obveznica u iznosu od 400 m €, (2009.), Savjetnik Agrokora d.d. kod sklapanja Ugovora o sindiciranom kreditu u iznosu od 352 m € (2010.)

Ante Samodol izdao je priopćenje o Investcu i Konzumu

                                                                                                                             POVRATAK NA IZBORNIK

IPO (Incijalna javna ponuda)

Pod izgovorom za IPO Agrokor je financirao sve i svašta:

2013. plaćeni privatni troškovi dočeka Nove godine u Istanbulu, boravak Martine Todorić, supruge Ante Todorića u hotelu Grand Canal u Veneciji gdje je boravila 18. ožujka 2018. godine, putovanje Ivana Crnjca, bivšeg direktora u Agrokoru, i njegove supruge Vesne u Pariz 2014. godine, te troškove obitelji Balent na skijalištu u La Villi u siječnju 2014. godine.
Sponzorstva portala Autograf Drage Pilsela i Udruge Zviždač, račun Megamobila za trošak popravna vozila, servisiranje broda u marini St. Andrea, te računi u Marini Frapa i vez u ACI marini.
Putovanje Damira Kuštraka i njegove supruge u New York 2015. godine te put Ante Todorića s obitelji u Dohu za Uskrs 2015, put Ivice Todorića s obitelji u Bangkok za Božić 2013.
Iznos koncesijske naknade za Todorićevu Villu Castelo, kao i građevinski radovi na Vili Camelia u Medveji.
Hrvoje Balent kupovao je u Eraldo Boutiqueu u Veneciji, plaćani su brojni letovi između Zagreba i St. Gallena, kao i privatni zrakoplov za Martinu Todorić za Milano, te Vesnu Todorić, suprugu Ivice Todorića, za Barcelonu.
Na račun Agrokora putovala je s obitelji i Ljerka Puljić, a pod stavkom IPO-a, podmirivani su i troškovi poslovnih kartica članova Uprave Agokora te još nekih zaposlenika.

Detalji su objavljeni u nekad-smo-slavili-Todorića Jutarnjem listu

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ekskluzivni-detalji-slatkog-zivota-todoricevih-bas-sve-su-kupovali-na-racun-agrokora-od-obicnog-speceraja-do-luksuznih-putovanja-i-kockanja-u-vegasu/7116483/

ISTRAŽNO POVJERENSTVO RADI UTVRĐIVANJA ZAKONITOSTI RADA DRŽAVNOG RAVNATELJSTVA ZA ROBNE ZALIHE I DRUGIH DRŽAVNIH TIJELA U SVEZI IZVOZA PŠENICE I KUKURUZA I OPRAVDANOST UVOZA PŠENIČNOG BRAŠNA  (tzv. Žitna afera, 1996.)

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/1996_10_90_1587.html

Povjerenstvo koje je 1996. dobilo u zadatak da istraži kamo je nestalo žito iz Robnih zaliha. Povjerenstvo, pod palicom HDZ-a i Vladimira Šeksa je marljivo radilo i zaključilo da je, što se tiče Agrokora, izvežena pšenica na Londonskoj burzi imalo daleko višu cijenu nego ona po kojoj je Agrokor prodao pšenicu svojoj vlastitoj tvrtki u Zugu – Agros Tradingu. Agrokor nisu stavili u sam zaključak.

PDF: Zaključak saborskog povjerenstva

                                                                                           POVRATAK NA IZBORNIK

ISTRAŽNO POVJERENSTVO ZA AGROKOR

(PUNIM NAZIVOM: Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi okolnosti nastanka poslovnog koncerna Agrokor, njegove današnje pozicije na tržištu, nastanka njegovih poslovnih problema, a posebno dugovanja prema dobavljačima te ostalim vjerovnicima, uloge regulatora na tržištima vezano za Agrokorove poslovne aktivnosti i okolnosti koje su dovele do aktivnosti Vlade Republike Hrvatske prema Agrokoru odnosno prijedloga mogućih rješenja za situaciju u kojoj se Agrokor našao)

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_10_102_2344.html

Predsjednik: Miljenić, mr. sc. Orsat, Članovi: Babić, Ante; Borić, Josip;Brkić, Milijan ;Čuraj, Stjepan; Grmoja, Nikola; Lovrinović, Ivan; Maras, Gordan; Tajnica: Jelkovac, Marija

Istražno povjerenstvo za Agrokor prestaje s radom 20.11.2017. izjavili su zastupnici vladajuće koalicije i članovi povjerenstva: Milijan Brkić, Marija Jelkovac, Ante Babić, Josip Borić i Stjepan Čuraj te potpisali izjavu od 21.11.2017.  u kojoj stoji:

Zastupnici Milijan Brkić, Marija Jelkovac, Ante Babić, Josip Borić i Stjepan Čuraj izjavljuju da je Istražno povjerenstvo temeljem članka 4. stavka 2. Zakona o istražnim povjerenstvima prestalo s radom s danom 20. studenog 2017. godine. Naime, članak 4. stavak 2. Zakona o istražnim povjerenstvima propisuje da će istražno povjerenstvo, ukoliko je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju za čije istraživanje je prethodno osnovano istražno povjerenstvo, odmah prestati s radom.  Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu je dana 20. studenog 2017. g. odbio žalbe protiv rješenja o provođenju istrage Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu u kaznenom progonu protiv Ivice Todorića i dr. čime je rješenje o provođenju istrage protiv Ivice Todorića i dr. istog dana postalo pravomoćno. Također napominjemo da je u vrijeme donošenja Zakona o istražnim povjerenstvima provođenje istrage bilo u nadležnosti suda, dok je danas u nadležnosti državnog odvjetnika. No, i u ovom stadiju postupka osigurano je sudjelovanje suda i sudska kontrola istražnih funkcija državnog odvjetnika, između ostalog i kroz odlučivanje suda o žalbi protiv rješenja državnog odvjetništva o provođenju istrage.

PDF transkripata sjednica Povjerenstva (1. sjednica je bila tehnička i nije snimana):

Transkript 2sjednice 26-10-2017

Transkript 3sjednice 3-11-2017.

Transkript 4sjednice 15-11-2017

Transkript 4sjednice – nastavak 16-11-2017

                                                                                                                 POVRATAK NA IZBORNIK

JAGODIĆ, DRAGICA

1.12.1994. postaje pomoćnica ravnatelja, a odlazi 31.1.1996. iz Robnih rezervi. U Agrokor trgovini kao savjetnica radi od 2008. do umirovljenja. Osnovni ugovor s Agrokorom o izvozu sto tisuća tona pšenice, prema odluci Vlade, potpisan je dok je Dragica Jagodić bila v.d.ravnatelja Robnih rezervi. Razliku od 143 DEM ugovorene cijene do 219 DEM po toni pšenice ostvarene cijene pri izvozu, objasnila je Jagodić saborskom Istražnom povjerenstvu time da je trebalo platiti visoke prijevozne troškove od silosa do utovarne luke na Jadranu.

                                                                                                                 POVRATAK NA IZBORNIK

JANA

PDF: Jana – zbirka Ugovora o prodaji – koncesiji – rješenje o naknadi

Komercijalna proizvodnja prirodne mineralne vode Jane započela je 18.7.2002. godine. Jedan od najuspješnijih Agrokorovih brendova.

Agrokor/Jamnica godinama prelaze ukupnu, ugovorom limitiranu, količinu crpljenja tehnološke vode.

Ukupna mineralizacija Jane je 487 mg/l, suhi ostatak: 285mg/l (analiza na deklaraciji od 19.4.2013) što je čini prema Pravilniku kao vodu s:
Mala količina minerala – količina minerala, određena kao suhi ostatak, manja od 500 mg/l

Količina minerala u zagrebačkoj vodi:
prema ispitnim izvještajima uzoraka vode uzetih  na zbirnim hidrantima u travnju 2015. (6 uzoraka) dobivena je prosječna količina ukupnog suhog ostatka (105°C) od 491,5 mg L(-1)

Jana je u kategoriji izvorske vode:
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_29_517.html  (25.2.2013)
da bi 6 mjeseci kasnije završila kao mineralna voda:
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_08_106_2383.html   (7.8.2013)

Poruke koje se mogu pročitati na bocama Jane ideja su Ive Balent.

Jana Skinny Water je voda koja je rađena u Jamnici, a prodavala se isključivo na američkom tržištu preko tvrtke Creative Enterprises International (CEI). U vodu su stavljali ekstrakt Garciniae Cambogiae, egzotičnog voća koje potječe iz Indonezije i Afrike. Prodavali su je pod sloganom “unaprijeđena voda bez kalorija” i 2005. za nju zaradili naslov Najgore tvrdnje godine koju dodjeljuje Healthy Weight Network (Mreža zdrave težine). Prodaja nije išla i voda je netragom nestala. Nakon toga Agrokor 2006. otvara vlastitu tvrtku Jana North America u New Yorku i prodaju običnu Janu. Dubravko Kmetović, svojedobno izvršni direktor izvoza u Agrokoru i predsjednik uprave tvrtke Jana North America u intervju 2007. za Nacional će reći:

Na tržištu Amerike većina voda tretira se raznim umjetnim sredstvima pa je Janina iskonska prirodna čistoća značajan adut u diferencijaciji od konkurencije.

Jana Skinny Water – kao da je nikad bilo nije…

                                                                                                  POVRATAK NA IZBORNIK

JANKOVIĆ, ZORAN

Gazda Ljubljane,  bivši predsjednik Uprave Mercatora je 2006. s Ivicom Todorićem i srpskim poduzetnikom Miroslavom Miškovićem, planirao stvaranje megakompanije Herakul, u koje bi ušle tri kompanije kojima su bili na čelu, no plan je propao jer Janković nije pristao na trećinsko vlasništvo već je inzistirao da Mercator dobije polovinu, a Agrokor i Delta Holding po 25 posto. Po načinu djelovanja Jankovića često uspoređuju s kontroverznim zagrebačkim gradonačelnikom pod optužnicama Milanom Bandićem.

JASTREBARSKO

Grad u kojem je Ivica Todorić, uz Franju Tuđmana i kardinala Franju Kuharića, počasni građanin. Jastrebarsko je Agrokoru prodalo lokalne gubitaške bazene koje je Agrokor potom zatvorio jer se nije mogao dogovoriti s lokalcima o cijevima koje od izvora do bazena prolaze kroz privatne posjede.

JELENEC, DOMAGOJ

Od 2011. analitičar u Agrokoru u odjelu Strategije i tržišta kapitala na menadžerskoj funkciji. Član Uprave Konzuma 2016.-2017. i član Nadzornog odbora Tiska 2015.-2017.

JELIĆ, BRIGITA

Do skidanja Konzuma s burze bila je kao fizička osoba najveća pojedinačna dioničarka Konzuma s udjelom 0.11%

                                                                                                      POVRATAK NA IZBORNIK

JERKOVIĆ, ANA (ROĐ. PETROVIĆ)

Kćer Joze Petrovića. 

Članica NO Konzuma 2005.-2013.

JUKIĆ, LUCIJA  vidi: TALENT STUDIO

JUSIĆ, DUBRAVKA

Dugogodišnja direktorica korporativnih komunikacija Vipneta i povezanih tvrtki. 2017. postavljena je za direktoricu marketinga Agrokora.

                                                                                                            POVRATAK NA IZBORNIK

KAIĆ, KARLA                  

Stilistica i vlasnica dućana luksuznih detalja za dom. Supruga građevinskog poduzetnika Luke Kaića koji posluje s obitelji Todorić. Jedna od najbližih prijateljica Ive Balent.

KAIĆ, LUKA

Građevinski poduzetnik blizak obitelji Todorić-Balent. Izgradio je urbanu vilu na Šestinskom vrhu u kojoj stanove imaju Ivan Crnjac i bivši glasnogovornik Sanaderove Vlade Ratko Maček, zgradu u Šarengradskoj u kojoj je 2009. penthouse za ured svoje tvrtke Alia savjetovanje kupio Ivo Sanader. Preko svojih tvrtki na razne načine sudjelovao u Agrokorovim operacijama, primjerice: Kaić je 2010. osnovao Siget ulaganje (osnivački kapital 20.000 kn, brisan 2016.) Siget ulaganje kupuje Projekt Gračane (osnovan 2010., brisan 2013.), a Projekt Gračani je prije toga kupio Nigrad (osnovan 2005., brisan 2011.). Direktorica Nigrada, tvrtke koja je “na vrijeme” kupila zemljište bila je Nikolina Mučnjak, supruga Darka Mučnjaka. Nikolina Mučnjak je kćer Željka Šelendića, moćnog prijatelja Milana BandićaSiget ulaganja je bio investitor u poslovni centar Gračani (Meridijan 16), gdje je ugovorena vrijednost radova bila 24.513.308,12 kn bez PDV-a. 2017. na prostoru Maxi Konzuma, na zagrebačkoj Knežiji njegova tvrtka Domograd, osnovana 2015., uz kredit Erste banke investira u stambeno-poslovnu zgradu sa 87 stanova na pet etaža, market u prizemlju i garaže na dva podzemna nivoa, koju je do travnja 2018. trebala izgraditi Todorićeva tvrtka Projektgradnja.

                                                                                                         POVRATAK NA IZBORNIK

KINCL, BRANKO

Akademik, arhitekt. Radio za Ivicu Todorića rekonstrukciju Kulmerovih dvora. Proslavio se izjavom: 

Kulmerovi dvori proglašeni su hotelom da bi se izbjegli problemi s prostornim planom, Bussines.hr, 2008.

KLIČINOVIĆ, TEA vidi: TALENT STUDIO

KNEZ, DARKO

Karijeru u Agrokor započeo je 1999. godine. U Konzum prelazi 2000. godine na poziciju pomoćnika, a potom i direktora Sektora logistike. Uskoro postaje direktor Sektora Marketinga. Knez u veljači 2004. godine postaje izvršni direktor Područja prodaje i marketinga. Poziciju predsjednika Uprave Konzuma preuzima 2007. godine sve do 2015.  S 1.1.2016. godine preuzima funkciju izvršnog potpredsjednika Agrokora za Poslovnu grupu maloprodaja. Od 2007. pa sve do kraja 2015. točnost Konzumovih bilanci svojim potpisom je garantirao Knez jer je u tom razdoblju vodio kompaniju. Navodno se najveće dubioze, čak 10 milijardi gubitka, nalaze u lažiranim Konzumovim bilancama. Knez, za sada, nije priveden. Darko Knez od svibnja 2016. ima 25 posto udjela u tvrtki Meteor i obnaša funkciju direktora. Meteor uskoro nakon toga preuzima Badel, a Mostov bivši ministar gospodarstva Panenić koji nije želio da Badel preuzme tvrtka koja je čudno povezana s Agrokorom kaže:

Ukupni dug Badela prema državi (ne računajući dug prema Fondu za zaštitu okoliša i energetiku učinkovitost koji je bio 89.431.332,69 kuna) iznosio je 65.013.551,59 kuna. Savjetodavno vijeće Ministarstva financija kojeg je činilo troje predstavnika Porezne uprave (Igor Borošak, Igor Andraković, Maja Turković) predstavnica Ministarstva financija (Branka Grabovac) i Carinske uprave (Marijana Semulić), te dvoje predstavnika Fonda za zaštitu okoliša (Srđana Piasevoli, Igor Zgomba) donose odluku o otpisu 60 posto državnog duga Badela. Tu odluku potpisuje osobno ministar Marić.

                                                                                                        POVRATAK NA IZBORNIK

KNEŽEVIĆ, ANA

Bivša predsjednica Sindikata trgovine i čelnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) koja je, prema riječima svjedoka, 1994. u privatizaciji Unikonzuma (Konzuma) pomagala Ivici Todoriću. 2010. smijenjena je s čelne sindikalne funkcije zbog falsificiranja dokumenata i podizanja 25 tisuća kuna sindikalnog novca te se zaposlila u Agrokoru kao voditeljica, za nju skrojenog, Sektora za odnose s potrošačima. Kada joj je počeo suđenje  sporazumno je otišla iz Agrokora.

KNIGHTHEAD CAPITAL

Knighthead Capital Management (KCM) NY društvo osnovano 2008. za upravljanje hedge fondovima specijalizirano za ulaganje u vrijednosne papire kompanija ili država koje su ušle u velike financijske probleme i čiji vlasnici obveznica (zbog straha od bankrota izdavatelja) te iste obveznice prodaju uz znatan popust u odnosu na njihovu nominalnu vrijednost. Za hedge fondove kao kupce često se vezuje atribut lešinarski jer se agresivno koriste svim raspoloživim ekonomskim i pravnim mehanizmima kako bi naplatili svoja potraživanja. Knighthead je počeo kupovati obveznice Agrokora u siječnju 2017. godine po cijenama od 85 do 90 centi za dolar, a tijekom ožujka već su bili najveći imatelji obveznica Agrokora. Sudjelovali su u roll-up financiranju Agrokora s 200 milijuna eura ili 20,83 posto od ukupno 1,06 milijardi eura.

O roll up aranžmanu kažu:

Sjetite se da u prva tri mjeseca 2017. nije bilo nikakve komunikacije iz Agrokora, nije bilo tekućih financijskih podataka, a postojali su navodi o financijskim nepravilnostima. Prije usvajanja lex Agrokor bilo je i strahova od nekontrolirane likvidacije. Unatoč tim rizicima, dali smo prijedlog za financiranje po super senior statusu jer smo shvatili da je riječ o hitnom pitanju. Dobavljači su očajnički trebali likvidnost. Zalihe u Agrokoru bile su znatno ispod normalnog stanja. Knighthead je jedini bio voljan dati novi kredit Agrokoru kada su se svi ostali povukli. Agrokor nije mogao naći novo financiranje kada smo mi intervenirali. Upravo zahvaljujući tom novom kreditu dobavljači su mogli biti plaćeni i poslovanje Agrokora moglo se nastaviti. Da se super senior transakcija (roll up op.u.) nije dogodila, vjerujemo da bi Agrokor bio likvidiran. Smatramo da je super senior financiranje koje su osigurali postojeći vjerovnici uklonilo velik dio rizika s kojima su se suočili Agrokor, njegovi dobavljači i kupci.

                                                                                                          POVRATAK NA IZBORNIK
KOCIJAN, DRAŽEN

Od 1997. godine radio je u Konzumu u područjima nabave, prodaje i logistike, a 2001. postao je izvršni direktor Područja tradinga. 2007. godine postaje direktor društva u Tisku, a kasnije u Velprou. Navodno je s Todorićevim zetom Balentom zaigrao igru oko uvoza igračaka preko talijanske kompanije i dobrano napunio s igračkama skladište Tiska. Kocijana se navodno sumnjiči za veliki nesrazmjer između primanja i imovine.

VELPRO – CENTAR d.o.o. direktor od 2015. do 2017.
e-Kolektor d.o.o. član uprave od 2015. do 2016.
TISAK d.d. direktor od 2012. do 2015., predsjednik uprave od 2007. do 2012.
TENETA d.o.o. član uprave od 2002. do 2012.
LOGISTIČKO-DISTRIBUCIJSKI CENTAR d.o.o. direktor od 2000. do 2012.
ZVIJEZDA d.d. član nadzornog odbora od 2013. do 2017.
A1 DIREKT d.o.o. predsjednik nadzornog odbora od 2011. do 2013.
SLOBODNA DALMACIJA – TRGOVINA d.o.o. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2011. do 2012.

KONZUM

Maloprodajni lanac Konzum ostvarivao je najveće prihode i držao trećinu maloprodajnog tržišta. Iako je imao daleko najveće prihode imao je jednu od najslabijih dobiti. Revizija je pokazala da je 2016. poslovao s gubitkom od 1,85 milijardi kuna i prihodom od 10,5 milijardi kuna. Todorić je Konzum kupio 1994. prvenstveno zahvaljući direktoru (Uni)Konzuma Jozi Petroviću, koji je poslije neko vrijeme nastavio biti direktor Konzuma, pa hotela Opera (1998.-2000.), savjetnik u Agrokoru, pa ga Todorić kasnije šalje u INA-u (član Uprave 2004-2011.). Konzum je bio jaka poluga s kojom je Agrokor dobivao velike rabate kod dobavljača, naplaćivao ulazak na police, kontrolirao tržište ukratko: držao sve u pokornosti. Kako je na tržištu funkcionirao Konzum po riječima Ivice Pivca:

Zašto ste vi svojedobno prestali raditi s Agrokorom?
– Kada je došao Lidl u Hrvatsku, mi smo uspostavili kontakt s Lidlom. Bila je obostrana želja da radimo jedni s drugima. Međutim, Konzum je uvjetovao da ako radimo s Lidlom, ne možemo i s njima. To je bio ultimatum.

KONSUMO

Lanac od minimalno tridesetak dućana u Meksiku pokrenut 2014. Također imaju registriran brend KPlus! Marino Jurić na svom se LinkedIn profilu predstavlja kao osnivač Konsumo-a, a inače je ekonomist koji je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Otac Marina Jurića je Rino Jurić, nekadašnji kontroverzni direktor Robnih terminala. Rino Jurić i majka bivšeg financijskog direktora Agrokora Ivana Crnjca su brat i sestra. Agrokor je u ožujku 2017. zanijekao povezanost s Konsumom, ali im je je “plagijat simpatičan”. “Simpatični plagijat” je navodno nastao odljevom 20 milijuna Agrokorovih eura 2014. na off shore račune na Britanskim Djevičanskim otocima i Delawareu. Vrijeme nastanka Konsumo priče koincidira s ulaskom tvrtke Karisma Resorts International (KRA) u Hrvatsku na projektu Karisma Hotels Adriatic (KHA). KRA, između ostalog, ima lanac hotela u Meksiku. Ivan Todorić vodio je za Agrokor operativni dio priče s KHA te je 2017. zaposlen u Karismi u Londonu kod Ljube Krstajića.

                                                                                                               POVRATAK NA IZBORNIK
KRAJAČIĆ, OGNJEN

Od 2000. tajnik kabineta ministra unutarnjih poslova Šime Lučina, kasnije i Ivice Kirina. Krajačiću i Kirinu presudio je božićni lov na veprove s generalom Mladenom Markačem 2007. kad su u javnost procurile fotografije iz lova koje su poslužile kao dokaz da je Markač prekršio uvjete obrane sa slobode.  Krajačić odlazi u Agrokor,  od 2009. do 2017. bio je šef korporacijske sigurnosti. Sin poznatog partizanskog špijuna  Ivana Steve Krajačića, prvog načelnika Ozne.

KRAUS, OGNJEN

Predsjednik Židovske općine Zagreb. Djelatnik klinike Aviva u vlasništvu Agrokora.

KRISTE, TONČI

Savjetnik u Agrokoru. Majstor se proslavio kada je gerilcima iz Zelene akcije i Prava na grad koji su s koferima 2009. došli pred “hotel Kulmer” objasnio da ne mogu ući u “hotel” jer je još u procesu izgradnje.

Dio stilskog namještaja nabavljen je kod nas, a nešto u inozemstvu. Prevladava stil iz 18. stoljeća uz minimalistički pristup, što znači da nema puno elemenata. Cijelom unutrašnjosti prevladava boja kakve je i pročelje dvorca – boja bijele kave, primjerice u podnom kamenu, na zidovima, kuhinjskom namještaju i drugom, opisao je Tonči Kriste, arhitekt iz Agrokora. Jutarnji list, 2006.

Od kraja 2017. radi u tvrtki PDM savjetovanje.

                                                                                                           POVRATAK NA IZBORNIK

KRKLEC, DUBRAVKA

Odvjetnica Mislava Galića. S odvjetnikom Matom Matićem branila je Zdravka Mamića. Do listopada 2016. bila je tužiteljica i zamjenica ravnateljice USKOK-a gdje je radila na slučaju Farmal te na istrazi o Rene Sinovčiću i Bojanu Milkoviću. Odbacila je prijavu protiv Tomislava Karamarka i njegove tvrtke Soboli zbog poslova korporativne sigurnosti u javnim poduzećima.

KRNJIĆ, KAZIMIR

Zajedno s Davorom Petrišem suvlasnik i direktor tvrtke Pet-it-duo koja drži lanac restorana brze prehrane Good Food na lokacijama u Teslinoj 7 i Importane centru. Ivan Todorić službeno bio suvlasnik 2012.-2015.

KRSTAJIĆ, LJUBIŠA

Srpski milijunaš, vlasnik lanca hotela u meksičkom Cancunu, Kolumbiji, na Jamajki i Dominikanskoj Republici. Uz turoperatorsku tvrtku TUI i tvrtku Sun energy Ivana Todorića, suvlasnik hotela Koločep, Živogošće i Plat preko zajedničke tvrtke Karisma Resort International iz koje se navodno povlači.  U svojoj tvrtki u Londonu je zaposlio Ivana Todorića s navodno iznimno visokom plaćom.

                                                                                                               POVRATAK NA IZBORNIK

KULMER, BARBARA

Kći slikara Ferdinanda Kulmera, nasljednica plemićke obitelji Kulmer koja je u Kulmerovim dvorima živjela do 1946. kada su ga nacionalizirale komunističke vlasti. Kulmer već 20 godina traži naturalni povrat posjeda, a na pitanje što će, ako dobije povrat, učiniti s dvorcem kojeg su obnovili Todorići odgovara: Neka ga nose sa sobom.  Zastupa je odvjetnik Krešimir Zečević, prije njega su je zastupali Vlasta Živčić i prijatelj i odvjetnik Đure Sesse  Maroje Matana. Sessin odvjetnik Matana sređivao je dogovor oko Agrokorove tvrtke Mediator kojim je Sessa prepusto Mediatoru pravo na zemljište u Dubrovniku. Odvjetnik Matana kasnije će zastupati tvrtku KHA jedan d.o.o. (tvrtka kćer Karisma Hotels Adriatic, u suvlasništvu Agrokora) pri kupnji hotela u Dubrovniku. Istodobno, odvjetnik Matana bio je u službi Barbare Kulmer u parnici protiv Agrokora za povrat Kulmerovih dvora.

KULMEROVI DVORI

Objekt koji je 1946. nacionaliziran od obitelji Kulmer i mjenjao je od tada nekolicinu korisnika – poljoprivrednih zadruga da bi nakon stečaja zadruge Vrt i voćnjak taj posjed kupila Astra 1967. te prebijanjem duga Astra dala Zagrebačkoj banci – ZANE nekretninama, a Zane je prodao Sintagmi, Todorićevoj sestrični Maji Manoli. Agrokor je preko tvrtke Sintagma 2000. kupio zemljište od 40 tisuća četvornih metara u Šestinama, 2003. dobili su lokacijsku dozvolu za gradnju javnog objekta, hotela Kulmerovi dvori, čija je gradnja stajala 2,7 milijuna eura i dovršen je 2006., kada se u njega uselila cijela obitelj Todorić i Balent.

U međuvremenu je 2005. Ivica Todorić kupio posjed od Agrokora za 29,8 milijuna eura, a tek izmjenom GUP-a 2009. izdana je lokacijska dozvola kojom je objekt iz hotela prenamijenjen u rezidencijalnu građevinu te ga je 2015. darovnim ugovorom podjelio na četiri djela (djeca i Ivica).

PDF: Kupoprodajni ugovor Agrokor – Todorić

PDF: Lokacijska dozvola_Kulmerovi_dvori – reprezentativni hotel

Kronologija (1946.-2015.)  

/kronologija je bazirana na osnovu dokumenata iz arhiva i gruntovnice/

1946.
28.3.1946. Odluka o utvđivanju objekta agrarne reforme i kolonizacije za posjed Kulmer “Vlasniku ne pripada odšteta. Zahtjev vlasnika da mu se ostavi dvorac valjalo je odbiti.”

1947.
ZEMLJIŠNI FOND AGRARNE REFORME I KOLONIZACIJE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA NR HRVATSKE

1.Nekretnina upisana u zemljišnu knjigu u z.k.ul. 2380, k.o. Šestine, rješenjem posl.br. Z-1228/47, (zaprimljeno 14.03.1947.g.) na prijedlog Glavnog odbora jedinstvenih sindikata  Hrvatske temeljem:
-odluke Ministarstva poljoprivrede i šumarstva –Odjel za agrarnu reformu i kolonizaciju u Zagrebu od 3.4.1946.g….uknjiženo pravo vlasništva na iz ul. 110 pl.dobra Šestine, sve nekretnine su besteretno upisane za korist:
GLAVNI ODBOR JEDINSTVENIH SINDIKATA HRVATSKE

04.11.1947.g. posl.br. Z-4819/47- prijedlog Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Zagrebu- ispravak imena vlasnika – sada glasi:
OPĆENARODNA IMOVINA POD UPRAVOM GLAVNOG ODBORA JEDINSTVENIH SINDIKATA HRVATSKE

1948.
temeljem rješenja Ministarstva rada FNRJ od 26.02.1948.g. uknjižuje se pravo upravljanja za korist DRŽAVNOG ZAVODA ZA SOCIJALNO OSIGURANJE –ipis od 12.03.1948 – Z- 840/48

Da bi –glavna uprava Komiteta za zaštitu narodnog zdravlja Vlade FNRJ prenosi pravo upravljanja svih nekretnina od DZZSO na
MNISTARSTVO NARODNOG ZDRAVLJA NRH –Glavna uprava za zdravstvenu službu osiguranika u Zagrebu

1949.
28.5.1949 KOTARSKI NARODNI ODBOR ZAGREBA  Rješenjem daje na upravljanje i iskoriščenje Poljoprivrednoj zadruzi Šestine
a cijeli Kulmer je do tada bio pod upravom Bolnice za duševne i živčane bolesti Zagreb

19.11.1949.g. posl.brr. Z-2420/49- prenosi se pravo upravljanja na NARODNI ODBOR GRADA ZAGREBA

1954.
Temeljem rješenja Narodnog odbora Šestine  od 3.1.1954. uknjižuje se pravo trajnog korištenja nekretnina u A1 u korist Poljoprivredne zadruge u Šestinama.
3.9.1954. osnivačka Skupština zadruge Vrt i voćnjak

1955.
Poljoprivedna zadruga Šestine registrirana na Trgovačkom sudu 18.4.1955., u stečaj otišla 14.2.1962. po nalogu  NO Gornji Grad od 27.12.1961.

1956.
temeljem rješenja NO Općina Gornji Grad-Odsjek za komunalne poslove od 17.01.1956.g. otpisuje kao besteretne čestice 4168/3, 4199 4198 koje se prenašaju u z.k.ul. 2893 na UPRAVU ŠUMARIJA SLJEME na upravljanje šumama

1967.
PRIJAVNI LIST – provedba promjene ispravka površine i kulture te cijepanje čestica:
Z-2012/67 08.03.1967.g.
-k.č.br. 1098 sa 194 čhv
-k.č.br. 1099 sa 199 čhv
-k.č.br. 1101 sa 798 čhv
-k.č.br. 1118 sa 285 čhv
-k.č.br. 1119 sa 851 čhv
U nove čestice
-k.č.br. 1098/1 sa 81 čhv
-k.č.br. 1098/2 sa 113 čhv (od 1098 sa 194 čhv)
-k.č.br. 1099 sa 199 čhv
-k.č.br. 1101/1 sa 133 čhv
-k.č.br. 1101/2 sa 1062 čhv
-k.č.br. 1108/1 sa 120 čhv
-k.č.br. 1108/2 sa 112 čhv
i -k.č.br. 1119 sa 904 čhv

-potom prijavni list 30.03.1967.g. Z-2728/67- ispravak kulture i oblika te podjela  čest.br. 1101/1 u NOVE ČESTICE k.č.br.:
-k.č.br. 1101/1 sa 1195 čhv u naravi vrt i put u Šestinama i
-k.č.br. 1101/3 sa 141 čhv u naravi vrt i put u Šestinama  te se upisuju u A list pod rednim brojevima 43-44.
-potom rješenje suda 12.07.1967.g. Z-6033/67- otpisuju se:
-k.č.br. 1098/1, 1101/1, 1102, 1103, 1104, 1105, 1106, 1117, 1118/1, 1119, 1122, 1123, 1124, 1127/1, 1128, 1129/1, 1130, 1131, 1132, 1133, 1134/1, 1135, 1136, 1137/1, 1138, 1139, 1140, 1141 i 1142
i prenose se u novi z.k.ul. 3626, k.o. Šestine.

Temeljem Kupoprodajnog ugovora od 29.03.1967.g. i rješenja Okružnog privrednog suda u Zagrebu od 11.07.1967.g. broj L-5/66- uknjižuje se pravo korištenja zemljišta u A preko izvanknjižnog korisnika HORTIKULTURNE ZADRUGE “VRT I VOĆNJAK” za korist STAMBENE ZADRUGE PROSVJETNIH RADNIKA “MAKSIMIR” u Zagrebu, Jordanovac 108, posl.br. Z-1545/68 od 01.03.1968.g.

Nekretnine u Šestinama procjenjene su u vrijednosti 155.809.951.- HRD ili 2.832.908, DEM, a obuhvaćaju zemljište u vrijednosti 2.564.952,- DEM, zgrade u vrijednosti 145.765,- DEM te priključke u vrijednosti 122.191,- DEM.
Na zemljištu površine 57 675,60 m2, odnosno imanju Kulmer, izgrađeni su objekti
površine 1 093,30 m2 kako slijedi: dva skladišta i dodatak skladištu, garaža, stambeni objekt, stara gospodarska zgrada, stambeni i izdvojeni prostori. Nekretnine koje čine zgrada i dvorište, oranice, pašnjaci, vinogradi, putevi, livade upisane su u z.k.ul. broj 3626.

Nekretnine su upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja prednika Poduzeća Astra. Pravni prednik Poduzeća stekao je nekretnine u Šestinama na temelju kupoprodajnog ugovora iz 1967. zaključenog između hortikulturne zadruge Vrt i voćnjak, Zagreb i Astra, poduzeće za međunarodnu trgovinu i zastupstva.

1989.
22.12.1989.g. Z-15807/89- zabilježba odbijenog prijedloga Mišić Ane iz Zagreba, Bogovićeva 2, protiv Stambene zadruge prosvjetnih radnika “Maksimir” , radi uknjižbe prijenosa prava korištenja.

1991.
22.04.1991.g. Z-6311/91- uputstvo o z.k. upisima nacionaliziranih najamnih zgrada i građevinskog zemljišta dijeli se postojeće z.k.tijelo na:
B) na zgradu bez zemljišta pod nazivom “gospodarska zgrada” u Šestinama sagrađena na k.č.br.1118/2, kao z.k.tijelo AII.
Zabilježuje se, da se uknjiženo društveno vlasništvo pod B-2 i korištenje u korist: STAMBENE ZADRUGE PROSVJETNIH RADNIKA “MAKSIMIR” pod B-11, odnosi na zemljište u AI i zgradu u AII.

Temljem kupoprodajnog ugovora od 20.04.1967.g.i potvrde Okružnog privrednog suda od 29.03.1990. Fi-2305/90 uknjižuje se pravo vlasništva na nekretninama u AII za korist Mišić Stanislava i Mišić Ane. Rješenjem o nasljđivanju iza pok. Mišić Stanislava, O-5839/87 – upisana Mišić Ana iz Zagreba, Bogovićeva 2.

1994.
Odlukom upravnog odbora od 22. srpnja 1994. osnovano je poduzeće Astra TIT.
Poduzeće je upisano u sudski registar 25. listopada 1994. s temeljnim kapitalom u iznosu 12.110.560,31 kn u koji su unesene i određene nekretnine: poslovni prostor u Zagrebu, Gajeva 4 – Nikolićeva 6, skladište u Velikoj Gorici, Vukomerička bb i zemljište s gospodarskim zgradama u Šestinama.

1997.
Na temelju odluke upravnog odbora od 23. 7. 1997. prodana je nekretnina u
Šestinama društvu ZAGREB NEKRETNINE D.O.O. IZ ZAGREBA.

Nekretnina se sastoji od više zemljišta ukupne površine 57 675,60 m2. Ugovor o prodaji nekretnine u Zagrebu, upisane u z.k.ul. broj 3626, k.o. Šestine, zaključen je 1. 10. 1997. za 5.000.000,- DEM. Plaćanje je obavljeno putem asignacije u cilju ispunjenja novčane obveze po garanciji, koju je Zagrebačka banka d.d. dala LHB Internationale Handelsbank AG Munchen. Prema elaboratu o procjeni nekretnina, koji je u travnju 1992. sastavio Trpimir Marić, dipl. ing., navedena nekretnina procijenjena je u vrijednosti 155.809.951,- HRD, što predstavlja 2.832.908,20 DEM.

1999.
Ugovor o kupoprodaj.i 7.10.1999.  aneks 12.1.2001. (SINTAGMA KUPUJE OD ZAGREB NEKRETNINA)
Temeljem kupoprodajnog ugovora od 22.12.1999. AGROKOR se uknjižuje kao vlasnik nekretnine Ane Mišić

2000.
Ugovor o pripajanju društva SINTAGMA društvu AGROKOR  31.10.2000. uknjižuje se pravo vlasništva

21.09.2000.g. Z-20004/00- temeljem 361. 365. ZVDSP brisanje naziva “općenarodna imovina” te pravo vlasništva u AII i u AI- za korist Mišiće Ane iz Zagreba.

2003.
Ugovor o kupoprodaji između Agrokora i  IVICE TODORIĆA 13.11.2003
(aneksi 18.11.2003, 23.12.2003., Ugovor o prodaji nekretnina 19.12.2005)

2015.
Ivica Todorić darovnicom dijeli vlasništvo imanje na 4 djela: 10.7.2015. (Ivica, Iva, Ivan, Ante)

                                                                                                        POVRATAK NA IZBORNIK

KUSIĆ, ZVONKO

Akademik i predsjednik HAZU. Predsjednik Upravnog vijeća  poliklinike Aviva i suvlasnik sa 30%..

KUŠTRAK, DAMIR

Sin nekadašnjeg saveznog ministra Ivana Kuštraka, direktora Sljemena i dobrog prijatelja i školskog druga iz srednje škole u Križevcima – Ante Todorića (starijeg). Od 1995. -2000.  član Uprave Agrokora. Od 2000. do 2004. pomoćnik ministra financija Mate Crkvenca, od 2004.- 2008. predsjednik uprave Medike, od 2007.-2001. predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), 2008 -2015.. vratio se u Agrokor kao izvršni potpredsjednik za izvozna tržišta te član Nadzornog odbora Agrokora (2015-2017.). Savjetnik je  Vladina povjerenika Ante RamljakaIvica Todorić na svom blogu optužio ga je da uz Antu Ramljaka,  Vladimira Bošnjaka i Luku Cvitana u Agrokoru provodi kriminalnu operaciju. Uhićen pa pušten da se brani sa slobode, odvjetnik mu je Petar Pavković. O Ivici Todoriću znao je reči:

NACIONAL: Smetaju li vam optužbe kako ste „Todorićev čovjek“? Zašto bi me smetale? Naprotiv, vrlo sam ponosan na svoju ulogu u razdoblju kada se izgrađivao koncern Agrokor i bila mi je čast raditi s osobom kakva je Ivica Todorić.

NO:  INA 2000.-2004, Jamnica 1995.-2000., PIK Vrbovec 1996.-1999., Ledo 1995.-2000., Hrvatska Lutrija 2000.-2005., Janaf 2000.-2001., Croatia Airlines 2001.-2004., FINA 2002.-2004., Genera 2007.-2008., Farmacon 2005.-2008., HŽ 2000.-2004.

                                                                                                POVRATAK NA IZBORNIK

KUTEROVAC, KREŠIMIR

Konzultant i poljoprivredni stručnjak. Kuterovac je od 2005. do 2008. bio direktor stočarske proizvodnje u Agrokoru. Danas vodi svoju privatnu tvrtku Inagra. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede 2008.-2009. Član uprave Vupika 2010.-2012., član uprave Belja 2014.

LAJTMAN, HIDO

Izvršni direktor u Sektoru pravih poslova Agrokora, 2017.  te član NO Konzuma i Tiska, 2017.

                                                                                                          POVRATAK NA IZBORNIK

LEDIĆ, SLAVKO

Od 2005. rukovoditelj Velpro centra Makarska, od 2007. direktor maloprodajne Regije Dalmacije. Od 2014. pomoćnik predsjednika Uprave Konzuma u Crnoj Gori. Ledić je vodio Konzum od 2016. do 5. travnja 2017, kada ga je Nazorni odbor smijenio i na njegovo mjesto postavio Tea Vujčića, koji je dotad vodio Agrokorovu tvornicu Dijamant u Srbiji.  Bilo je to odmah po dolasku tima Antonia Alvareza u koncern. U lipnju 2017. Ramljak ga vraća na čelo Konzuma.

Svake godine smo neke prodavaonice obzirom na strukturu stanovništva zatvarali. Ove godine ćemo to intenzivno raditi jer nam je u fokusu profitabilnost prodavaonica. Zatvorit ćemo određeni broj prodavaonica, ali ljude ćemo zbrinuti sukladno zakonu. Zatvorit ćemo od 80 do 100 prodavaonica.       Ledić u lipnju, 2017

Biografija

LEKO, ANĐELKO

Hotelijer koji je 2018. sav biznis prodao grupaciji Adris.  Kupio je 1997. od Agrokora hotel International (Westin). Neposredno prije prodaje biznisa Adrisu 2017. je izjavio:

Ne prodajemo firmu. To je ulična informacija koja nije točna.

                                                                                              POVRATAK NA IZBORNIK

LESIĆ, MARKO

Osnivač i predsjednik Uprave Nexus Private Equity Partnera, fonda s kapitalom od 1,2 milijarde kuna od čega je 490 milijuna državnog novca iz Fondova za gospodarsku suradnju (FSG) koji su osnovani na ideju savjetnika premijerke Jadranke Kosor Borislava Škegre. DORH je 28.12.2017. donio rješenje o istrazi protiv Ivice Todorića i njegova sina Ivana Todorića uz sumnje da su članove uprave Nexus Private Equity Marka Lesića i Krešimira Ružđaka potaknuli da Agrokoru daju zajam od 117,5 milijuna kuna, iako su to bila sredstva HBOR-a namijenjena ulaganju u Zagreb-Montažu. DORH je dodatno proširio istragu u ožujku 2018., ovaj puta za priču oko hotela Plat gdje je Nexus posudio Agrokoru novac HBOR-a namijenjen izgradnji hotela. Novac je posuđen mimo znanja HBOR-a.

Službena biografija

LEX AGROKOR

(ZAKONA O POSTUPKU IZVANREDNE UPRAVE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA OD SISTEMSKOG ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU)

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_32_707.html

Profesorica Pravnog fakulteta Jasnica Garašić navela je 11 razloga zašto ne treba donositi lex Agrokor. Podržala ju je i ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek. Lex Agrokor je ipak donesen zahvaljujući koaliciji HDZ-a i Mosta – 83 glasa “za”, 46 “protiv” i dva “suzdržana”. Mostov ministar pravosuđa Šprlja kasnije će ustvrditi da mu je Zakon donesen samo na peglanje, da je radionica izrade bila kod ministrice Dalić. Petrov, čelnik Mosta će reći:

Nisam zažalio što sam dao potporu “lex Agrokoru”, to je u tom trenutku bilo najmanje moguće zlo.

Zagovaratelji lexa kao jedan od argumenata za prihvaćanje lexa navode slučaj Agrokomerca (izdali oko 400 milijuna dolara mjenica bez pokrića kod 63 jugo banke) kada je navodno po farmama zbog blokade i neplaćanja stoka umirala od gladi. Kada se od Ministarstva gospodarstva tražilo da priopće autore lex Agrokora, rekli su “Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta nije izradilo popis, zapis ili bilo koji drugi oblik dokumenta koji bi sadržavao popis pravnih i financijskih stručnjaka koji su davali mišljenja te nije zatražilo, niti posjeduje, pisani tekst mišljenja istih, u svezi izrade Prijedloga zakona”, da bi Martina Dalić u Saboru na sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo 14.2.2018. potvrdila da je ona autor. U intervjuu u tjedniku Globus 27.10.2017 Vladimir Šeks izjavio je da je “Plenkovićeva zasluga što je uspio osmisliti i provesti (Lex Agrokor) te da je “Lex Agrokor jedan od grandioznih uspjeha Andreja Plenkovića.”

                                                                                                                  POVRATAK NA IZBORNIK

LINIĆ, ANJA

PR-ovka Agrokora od 2003., nastavila raditi i za Agrokor pod upravom Ante Ramljaka. O dvorcu Kulmer dala je u Agrokorovo ime izjavu:

Po uzoru pribavljenih slika njegova prvotnog izgleda, u originalnim mjerama restaurirat ćemo dvor, vratiti mu davno izgubljeni sjaj i duh prošlih vremena.  Procjenjujemo da će nas obnova dvora, susjedne zgrade i okolnih vinograda stajati oko 2.7 milijuna eura…. dodajući da će dvor postati hotel zatvorenog tipa, namijenjen smještaju poslovnih partnera konzorcija Agrokor.     Večernji list, 2003.

LINIĆ, SLAVKO

Bivši ministar financija te potpredsjednik u vladama SDP-a.

Linić je još prije nekoliko godina govorio da Ivica Todorić ucjenjuje dobavljače jer su se rokovi plaćanja približavali i 200 dana, što su ugovori koje su morali potpisivati bili toliko teški da je obveza prema Agrokoru bila skoro 50 posto vrijednosti robe koju su dostavljali. “To je nešto što je neprihvatljivo. To nije posao Ministarstva financija, to je posao Agencije za tržišno natjecanje… Očito da su i tu zakoni trebali biti dograđivani”, kaže bivši ministar. Također kaže kako tvrdnja Bože Petrova, da od 2007. u Agrokoru nije izvršen porezni nadzor, nije točna. “Za vrijeme dok sam ja bio ministar financija išli smo u poseban nadzor vezan uz rokove plaćanja i nije bilo neplaćenih dugova prema Agrokoru. Sada, ako se vidi da su bili gubici možda se čak i preplatio porez”, smatra Linić.

(Nacional, 28.9.2017.)

Ivica Todorić i njegov Agrokor reketare hrvatske proizvođače, a svi se boje govoriti o tome i dignuti glave jer se boje da ih ne likvidira, govorio je 2009 Linić.

  1. je pak okrenuo ploču i izjavio:

SDP tragično griješi: umjesto da je podržao lex Agrokor on se osramotio s onim povjerenstvom. Politika nikad nije pogodovala Todoriću.

                                                                                                       POVRATAK NA IZBORNIK

LUBURIĆ, ZORAN

Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu koji je pustio na slobodu bez ikakvih posebnih mjera sve optuženike u slučaju Agrokor osim Ivice Todorića. Luburić je bio sudac istrage i kod Miroslava Kutle za Tisak. Navedeni proces u Tisku nije ni nakon 17 godina završio pravomoćnom presudom.

LUČIĆ, TOMISLAV

Od 2003. član Uprave i izvršni potpredsjednik Agrokora za financije. Od 2015. član Nadzornog odbora koncerna.

Riznicom Agrokora upravljali su Ivica Todorić, Tomislav Lučić, Ivan Todorić i Ante Todorić”, proizlazi iz iskaza svjedoka. Dodatno su istražiteljima objasnili da su njih četvorica sa svojih funkcija davali upute o upravljanju financijama Agrokora d.d., ali i ostalih tvrtki u koncernu. Sve novčane tokove određivala su, tvrde svjedoci, upravo njih četvorica. “Todorići i Lučić upravljali su i izdavanjem mjenica koje su poslužile kao prikriveno sredstvo financiranja Agrokora, opisuju svjedoci.

Lučić od 2017. radi u tvrtki GRACOM DEVELOPMENT – PROJEKTI koja je vlasništvu Ante Huljeva, zeta  Nikice ValentićaUhićen pa pušten da se brani sa slobode, a odvjetnica mu je  Laura Valković. Blokirana mu je imovina: kuća i dvorište u Gajcu na Pagu ukupno 226 m2, 45 računa u bankama, obveznice Šted Investa vrijedne oko 100.000 eura, te dionice Viro tvornice šećera vrijedne oko 170.000 kuna. 

Član Uprave od 2003.-2015., član NO 2015.-2017. Bio je u NO Jamnica (2011.-2017.), Zvijezda (2011.-2017.), Pik Vrbovec (2005.-2017.), Belje (2007.-2017.), Pik Vinkovci, KBZ…

Blokirana imovina:  3-sobni stan na Laščinskoj cesti, kuća i dvorište u Gajcu na Pagu ukupno 226 m2, stan u Splitu 35m2, 3-soban stan u Zaprešiću s garažom, 45 računa u bankama, obveznice Šted Investa vrijedne oko 100.000 eura, te dionice Viro tvornice šećera vrijedne oko 170.000 kuna

                                                                                                                   POVRATAK NA IZBORNIK

LUKOVIĆ, FRANJO

Ekonomist, bankar i poduzetnik, od 1991. do 2014. bio je predsjednik uprave Zagrebačke banke koja je Agrokor, pogotovo 90-ih godina, brojnim kreditima pratila u širenju poslovanja.  

Povodom vijesti da je “Zagrebačka banka dala kredit od 80 milijuna maraka za otkup kukuruza, a financijska policija otkrila je da je od toga 48,9 milijuna maraka Agrokor nenamjenski potrošio”, 1992. u Slobodnoj Dalmaciji objavljen je intervju s Nikolom Baračem, direktorom tada moćnog Dalmacommerca, koji je podigao krivičnu prijavu protiv Agrokora i Zagrebačke banke. Barač je ljutito izjavio kako takve kredite za poticanje proizvodnje za izvoz, gdje je kamata četiri umjesto tada standardnih 12 posto, dobiva samo Todorić. “Ako je Agrokor 80 posto potrošio nenamjenski, jasno je koliku je protupravnu dobit ostvario. Na Zapadu bi platio i realnu kamatu i poveliku kaznu, a uz to bi bio uvršten na crne liste i zatvorio bi vrata vlastite poslovne budućnosti. Zato sam odlučio javno reagirati”, rekao je tada Barač.

(Zakonita proizvodnja bezakonja, Slobodna Dalmacija, 31.8.1992.)

Naknadno je priča dobila potvrdu tekstom u Globusu, u kojem se tvrdi da je “Ivica Todorić zloupotrijebio oko 50 milijuna DEM namjenskog kredita dobivenog od Zagrebačke banke po posebnom režimu. Citira se pritom izvješće Financijske policije iz ožujka 1994., u kojem je navedeno da je Agrokor potkraj 1991. nenamjenski potrošio kredit Zagrebačke banke te da je dobio novac i prije nego što ga je kreditni odbor odobrio. HNB je zbog toga nadležnom sudu podnio prijavu protiv Zagrebačke banke zbog nenamjenskog trošenja kredita Agrokora.

(Financijska policija otkrila je veliku malverzaciju: Ivica Todorić zloupotrijebio je oko 50 milijuna DEM namjenskog kredita dobivenog od Zagrebačke banke po posebnom režimu!, Globus, 29.9.1995.)

Luković je 2016. dao sljedeću izjavu o korupciji u RH:

Sistemska i strukturna korupcija ponavlja se iz jednog političkog ciklusa u drugi. Ta korupcija generira nefair utakmicu u kojoj se uspjeh ne postiže izvrsnošću, već naštimavanjem. Kao i u sportu, ako je sudac korumpiran, tko će biti korektan i truditi se ako zna da je rezultat utakmice unaprijed poznat? Ako izvrsnost nije formula uspjeha, tko će joj težiti? Vlada nije identificarala to kao ključan problem. To je hendikep za reforme. Koruptivni sustavi ponude i potražnje nezainteresirani su za promjene jer im remeti uhodane kanale.

                                                                                                      POVRATAK NA IZBORNIK

LUŠIĆ, ANTE

Vlasnik tvrtke Grafoplast. Početkom devesetih otok Smokvicu je preuzeo MORH koji ga je 1995., uz podršku ministra Šuška, dao Lušićevoj tvrtki Grafoplast u 30-godišnju koncesiju bez naknade i bez obveze plaćanja koncesije za korištenje pomorskog dobra. Agrokor je kupio Grafoplast te je Lušića ostavio za direktora tiskare i upravitelja otoka, no u travnju 2017. Lušić je ponovno postao vlasnik Grafoplasta, a time i koncesionar Smokvice. Ministar državne imovine Goran Marić tvrdi da je Grafoplast za koncesiju Smokvice dužan oko 200 milijuna kuna, a Lušić priznaje da dug postoji, ali smatra da je znatno manji. 27.9.2017. država je ovrhom preuzela Smokvicu. Lušić također dodaje:

Sve je, veli, bilo sjajno dok se 5. rujna 1999. godine na mulu nije pojavila jahta MORH-a kojom je na Smokvicu doplovio Ljubo Ćesić Rojs, pomoćnik ministra obrane koji se predstavio i objasnio da je došao obići otok kako bi utvrdio u kakvom je stanju ta vojna nekretnina.  Bio je oduševljen viđenim i počeo nas hvaliti. Rekao je ‘svaka vam čast, vama i vašem poduzeću jer nigdje u Hrvatskoj nisam vidio ovako dobro održavanu vojnu nekretninu. Smokvica je najbolje gospodarena vojna imovina u zemlji’ kazao je’, a onda je pet dana kasnije poštom stigla prava pohvala od MORH-a u vidu raskida ugovora.

Lučić ne dvoji da je u tom trenutku Smokvica trebala promijeniti gazdu:

Kada više nisam imao snage odolijevati tim pritiscima, prodao sam 2006. godine prava na upravljanje Smokvicom Ivici Todoriću, a on me zadržao kao upravitelja. Samo on je u tom trenutku imao snage i moći odolijevati nasrtajima onih koji su se zagrijali za otok.

                                                                                                                 POVRATAK NA IZBORNIK

LJUBIČIĆ, SANI

Tužiteljica od koje strahuje Ivica Todorić i njegovi jataci. Tužiteljica je postala 2000. Prvo je bila zamjenica u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, gdje je ostala pet godina. Nakon pet godina kaljenja, imenovana je 2005. godine općinskom državnom odvjetnicom u Dugom Selu. Taj je ODO vodila dvije godine prije no što je 2007. povučena na rad u USKOK. Dok je radila u USKOK-u i formalno je napredovala pa je 2010. postala zamjenica županijske državne odvjetnice u Zagrebu, a u veljači 2015. godine bila je prvo imenovana vršiteljicom dužnosti zagrebačke županijske državne odvjetnice, a zatim i šeficom zagrebačkog ŽDO-a, a od ožujka 2018. i zamjenicom Glavnog državnog odvjetnika. Bila je zadužena za akciju Hipokrat, Index, Mali maestro i Bankomat. Dorh je uzeo gotovo 50 000 stranica dokumenata iz Agrokora. Grana i zavijutaka ima mnogo i biti će zanimljivo vidjeti u kom smjeru će ići daljnja istraga.

LJUBIČIĆ, SLOBODAN (KIKAŠ)

Poduzetnik koji je bio veza između Ivice Todorića i zagrebačkog gradonačelnika s potvrđenim optužnicama Milana Bandića na obostrano zadovoljstvo i korist. Prema knjizi Ja, Milan novinara Ivana Pandžića Ljubičić je oko 2008. radio u Agrokoru kao savjetnik za nekretninske investicije. Ljubičića se također dovodi u vezu s aferama Grokomp i Krašograd, ali mu se optužnica zaljepila nije.

                                                                                                               POVRATAK NA IZBORNIK

MAČEK, RATKO

Bivši novinar i urednik u HINA-i, Varaždinskoj televiziji i HTV. Od 2002. glasnogovornik HDZ-a, a od 2004.-2007. glasnogovornik Sanaderove Vlade. U aferi Fimi Media priznao je da je po nalogu Ive Sanadera posredovao prilikom prodaje zadarskoga Hrvatskog lista HDZ-u. 2014. osuđen uvjetno na godinu dana zatvora kao trećeoptuženi zbog izvlačenja novca preko Fimi Medije.  Maček se jedini nije žalio na presudu.  Navodno je jedan od ljudi koji stoje iza izrade bloga Ivice Todorića, što je on demantirao. Internetsku domenu za blog Ivice Todorića prodao je Ratkov sin Dino Maček, vlasnik tvrtke Equuleus. Goran Mališ glavni urednik Varaždinske televizije odglumio je intervju s Ivicom Todorićem u Londonu. Mališa se dovodi u vezu s Mačekom s kojim se zna preko Varaždinske televizije.

MALETIĆ, ČEDO

Viceguverner HNB-a 2000. do 2006 zadužen za nadzor banaka, zatim predsjednik Uprave Imex banke 2007.,-2008., pa od 2009. do 2014. predsjednik uprave Hrvatske poštanske banke, a od kraja 2015. zaposlen je u Agrokoru:

Njegove odgovornosti bit će vezane uz Multiplus karticu, kao i ostale kartice unutar Koncerna, ali i ostale operacije sličnoga tipa

  1. osuđen je kao prvi bankar u Hrvatskoj jer si je kao čelni čovjek Imex banke 2008. protupravno isplatio 750 tisuća kuna nepostojećeg bonusa, te je s kamatama morao vratiti oko 1,8 milijuna kuna.

MALIŠ, GORAN

Glavni urednik Varaždinske televizije odglumio je početkom 2018. intervju s Ivicom Todorićem u Londonu. Mališa se dovodi u vezu s Mačekom s kojim se zna preko Varaždinske televizije.

MAMIĆ, ANKICA

Vlasnica PR agencije, godinama u službi Ivice Todorića. Radila je na specijalnim zadacima, koji su uključivali nuđenje oglasa Agrokora onim medijima koji su bili kritični ili potencijalno kritični prema Todoriću.

Proslavila se u intervjuu za N1 :

Ako ćemo govoriti o nastanku kompanija i privatizaciji, Agrokor ima besprijekornu reputaciju.

Zbog kredita kojega je zatražila od HBOR-a za adaptaciju poslovnog prostora, a potrošila na uređenje svog stana, 2014. je uvjetno osuđena na 11 mjeseci zatvora u koji neće ići ako u naredne tri godine ne počini novo kazneno djelo. K tome je trebala platiti 260.000 kuna kazne, 10.000 kuna sudskih troškova i svojoj tvrtki nadoknaditi štetu od preko 730.000 kuna. Kad je zagrebački novinar Davor Butković u rujnu 2012. od kontroverznog poduzetnika Petra Pripuza beskamatno posudio 250.000 kuna, obvezao se da će taj novac vratiti u roku od šest mjeseci. Rekao mu je da očekuje značajan priljev od izdavanja knjige o vinima i restoranima te da radi PR za Agrokor, od čega također očekuje priljev sredstava. Novac nije vraćen i Pripuz ga je tužio za prijevaru, no sud je dao Butkoviću za pravo. Pripuz je tada rekao da je Butkoviću posudio novac jer ga je to “zamolila gospođa Ankica Mamić.”

                                                                                                             POVRATAK NA IZBORNIK

MANDIĆ, NIKOLA

Odvjetnik izvršnog potpredsjednika Agrokora Hrvoja Balenta. Zastupa Zorana Mamića, bio odvjetnik Daliboru Zebiću, bivšem direktoru NK Zadar i Marku Tunjiću, navijaču iz tzv. promamićevske struje.

MANOLA, MAJA

Sestrična Ivice Todorića koja je 2000. preko svoje tvrtke Sintagma od ZANE nekretnina u vlasništvu Zabe kupila zemljište u Šestinama na kojem je danas dvorac Kulmerovi dvori. Sintagma je platila tek nekoliko rata ZANE nekretninama. Tvrtka Sintagma je krajem 2000. pripojena Agrokoru koji je tako u vlasništvo dobio posjed u Šestinama.  Manola je 2000. Jutarnjem listu rekla da joj je novac za kupnju dao šogor nogometaš.

MARIĆ, ZDRAVKO

Od 2016. ministar financija od kojeg oporba stalno zaziva ostavku zbog sukoba interesa jer je od 2012. četiri godine bio šef financija Agrokora, odnosno izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala zadužen za međunarodno financiranje i odnos s investitorima, a od 2006. šest godina bio je pomoćnik ministra za makroekonomsku analizu i planiranje područja odgovornosti te državni tajnik u Ministarstvu financija u vrijeme kada su ministri bili Ivan Šuker i Martina Dalić. Marić je osobno predložio odgodu odredbi zakona o faktoringu kad je postao ministar financija u vladi Tihomira Oreškovića. Jamnica, Zvijezda, Ledo i PIK Vrbovec – objavile da su u prosincu 2016. dobile 48,3 milijuna eura kredita od HBOR-a radi pripreme izvoza. U NO HBOR-a tada je bio i Zdravko Marić koji se igrokazom s Martinom Dalić (“Tebe nema? – Mene nema!”) izuzeo iz odlučivanja o kreditu. Na sastanku u Vladi u veljači 2017. na koji je Ivica Todorić zajedno s Ivanom Crnjcem došao žicati novac za Agrokor, Marić je – gledao u podMiroslav Gregurek investicijski bankar o Mariću:

On je bio nadležan upravo za nadzor duga Agrokora, a taj dug izmakao je kontroli. Morao je objasniti da se ne smiju uzimati krediti s kamatama od 11 posto kod tako visoke financijske poluge. Ministar Marić bio je ključna osoba prekomjernog zaduživanja Agrokora.        Nacional, 9.1.2018.

20.11.2016. u emisiji Nedjeljom u dva (53:10) Marić je izjavio:

Siguran sam da si nikad oni (Agrokor) ne bi dozvolili nešto da rade kontra zakona.

                                                                                                            POVRATAK NA IZBORNIK

MARIĆ, ZLATKO

Vlasnik najveće hrvatske zaštitarske tvrtke Sokol Marić d.o.o., koja je od 2013. radila sve poslove zaštite za Agrokor, u vrijednosti 50 do 60 milijuna kuna, što je bilo nešto manje od 20 posto prihoda te zaštitarske tvrtke. Sokol Marić, uz Sberbank, jedini je Agrokorov partner koji je Ivicu Todorića javno optužio za prijevaru. Gotovo polovica Marićeva godišnjeg prihoda ostala je zarobljena u Agrokoru, a zbog poslova s regresnim mjenicama iznos veći od 142 milijuna kuna sada Marić duguje bankama. Zbog toga mora otpisati 70 posto ili oko 100 milijuna kuna, pa je tvrtka Sokol Marić završila u predstečajnoj nagodbi i osnovana je nova, Sokol d.o.o. Monopol na čuvanje Agrokora Martić je dobio 2013., preuzimanjem zagrebačke tvrtke Pro- agent,  čiji je glavni biznis bio osiguravanje Konzumovih dućana te niza drugih objekata u Agrokorovu vlasništvu.

Sokol Marić, koji je do sada imao jedan manji broj poslova s Agrokorom, sada u potpunosti preuzima brigu o zaštititi tvrtki u vlasništvu Ivice Todorića. Pro- agent, zaštitarska  tvrtka koju su osnovali Darko Kljaić i Zvonimir Mareković, ima 300 zaposlenih, što znači da će po okončanju preuzimanja Sokol Marić povećati broj svojih zaposlenika na skoro 4000. Zadnje tri godine tvrtka je- jedina među 20 najvećih hrvatskih zaštitara- radila s gubitkom.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/o-sigurnosti-agrokora-od-sada-brine-samo-zlatko-maric-248793

Međutim, već nakon godinu dana krenulo je s probijanjem rokova plaćanja. S obzirom na opseg posla koji je uključivao angažman više od 500 zaštitara, 34 tisuće prijevoza mjesečno, mi smo mjesečno Agrokoru fakturirali između sedam i osam milijuna kuna. Da bismo zadržali likvidnost, s obzirom na to da gotovo 80 posto naših rashoda ide na plaće, doprinose i prireze te druge obveze koje morate servisirati mjesečno, morali smo se držati dogovorenih rokova plaćanja jer bi se u protivnom cjelokupni sustav urušio. Zatražili smo očitovanje od Agrokora, a kako smo odbili kompenzacije ili kupnju nekretnina, pojavila se kod nas ekipa eksperata i financijskih lumena naoružanih Excel tablicama. Predložili su mi financiranje putem regresnih mjenica čime smo trebali olakšati probleme u naplati potraživanja….To su bili Agrokorovi menadžeri, najbliži suradnici Ivice Todorića, njegov sin Ivan, koji je vodio tu ekipu, i Tomislav Lucić. Smatram da oni, zajedno s dijelom državnih institucija, čine jednu dobro organiziranu kriminalnu skupinu kojom bi se pravosuđe zasigurno trebalo ozbiljno pozabaviti. Došli su k meni s detaljnom krvnom slikom mog poslovanja, s podacima koje nitko nije mogao znati ako nema izravan uvid u porezni i bankarski sustav. Odgovorno tvrdim da se to dogodilo i ostalim dobavljačima. To su sve ljudi koji su desetljećima vrijedno razvijali svoje biznise, bavili se proizvodnjom, a ne financijskim špekulacijama. Svima nama predložen je isti model prijevare. Predočili bi nam točnu krvnu sliku naše firme, uključujući tijekove novca, likvidnost i stanje na tekućem računu. Čak sam ih tijekom sastanka htio malo cimnuti pa sam rekao da tu ima i 15 milijuna kuna kratkoročnog zaduženja. Odgovor je bio: “Nemaš, prijatelju, znamo da nemaš.”

https://www.vecernji.hr/premium/prevarila-me-obitelj-todoric-to-je-bio-cisti-organizirani-kriminal-1175983

MARŽIĆ, DARKO

Odvjetnik vlasnika i direktora revizorske kuće Baker Tilly Olivija Discordija. U postupku protiv braće Mamić u Osijeku brani Damira Vrbanovića, u aferi Dnevnice Tomislava Sauchu te Sašu Buršića, sina načelnika zagrebačke policije.

MATANA, MAROJE

Odvjetniki koji je nasljedio Vlastu Živčić kao odvjetnik Barbare Kulmer. Matana je dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore, dobar prijatelj te odvjetnik Đure Sesse, danas predsjednika Vrhovnog suda RH. Sessin odvjetnik Matana sređivao je dogovor oko Agrokorove tvrtke Mediator kojim je Sessa prepusto Mediatoru pravo na zemljište u Dubrovniku. Odvjetnik Matana kasnije će zastupati tvrtku KHA jedan d.o.o. (tvrtka kćer Karisma Hotels Adriatic, u suvlasništvu Agrokora) pri kupnji hotela u Dubrovniku. Istodobno, odvjetnik Matana bio je u službi Barbare Kulmer u parnici protiv Agrokora za povrat Kulmerovih dvora. Živčić je otežavala Matani rad svoji zabilježbama, a Matana Živčić navodno nije ostao dužan te ju je prijavljivao po raznim osnovama Sudu časti Hrvatske odvjetničke komore.

                                                                                                                  POVRATAK NA IZBORNIK

MATIĆ, MATE

Odvjetnik Mislava GalićaMeđu njegovim klijentima bili su, odnosno još uvijek jesu, Zdravko Mamić, iz afere Karlovačka banka Marija Šola, županica Marina Lovrić Merzel, ministar poljoprivrede Petar Čobankovć, u aferi Spice Zdravko Šestak (dok ga je Šestak mogao plaćati).

MATIJEVIĆ, DENIS

Vlasnik tvrtke Agrofructus iz Donjeg Miholjca, koja je bila glavni dobavljač voća i povrća za Agrokor, s kojim je bio čvrsto povezan. Od Agrokora su 2015. kupili tvrtku Kor Neretva iz Opuzena, 2016. kupili su tri velika otkupljivača voća i povrća u Makedoniji tržišne vrijednosti više od 50 milijuna kuna. Blizak prijatelj Ivana Todorića s kojim je odnedavno suvlasnik tvrtke Sun Energy koja se bavi proizvodnjom električne energije. Suvlasnik je i tvrtke Pet-it-duo koja drži lanac restorana brze prehrane Good food. Prema Rješenju o tražbinama Konzum duguje Agrofructusu 16 milijuna kuna.

Agrofructus je znatno prije lex Agrokora ispregovarao ulazak u suvlasništvo tvrtke Sun Energy, koja je proizvođač električne energije, a isto je tako suvlasnik tvrtke Pet-it-duo, koja ima lanac Good Food restorana.
Sada je posao realiziran do kraja u smislu vlasničkih odnosa. Pet-it-duo je u ekspanziji, orijentiran je na pripremu i prodaju zdrave hrane, domaćeg porijekla, i kao takav uklapa se u razvoj prodajnih kanala koje Agrofructus radi, a i jako je dobar promotor naših proizvoda, iz čega proizlaze višestruki sinergijski efekti. Zadnja događanja oko Agrokora, smanjenje prodaje, samo su dodatno ubrzala realizaciju cijelog posla. Osim sinergijskih efekata, Agrofructus ovom akvizicijom diverzificira vlastiti portfelj …

… a novonastala situacija nije promijenila moj poslovni niti osobni pogled na obitelj Todorić – rekao je Matijević

MATOVINA, IVANA

Ivana Matovina je  radila reviziju Agrokora za DORH. Ovlašteni je hrvatski i  britanski revizor (UK Association of Chartered Certified Accountants – FCCA). Revizijom se bavi od 1997. godine, a uža specijalnost su joj revizije, poslovno savjetovanje i edukacije u bankama i ostalim financijskim institucijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Iskustvo je stekla radeći 12 godina u jednoj od 4 najveće međunarodne revizijske kuće, te je trenutno direktor vlastitog domaćeg revizorskog poduzeća Antares revizija.  Na sudu u Londonu  10.4.2018. Todorićeva odvjetnica Sloković je s omalovažavanjem Matovinu ekspertizu o Agrokoru nazvala tvrdnjom jedne osobe.

                                                                                                     POVRATAK NA IZBORNIK

MAZALIN, IVICA

Odvjetnik izvršnog potpredsjednika Agrokora Ivice Sertića. Supruga Sanja Mazalin sutkinja je zagrebačkog Županijskog suda, a bila je predsjednica Kaznenog odjela Općinskog suda u Zagrebu. Branio Davora Bienenfelda, u aferi Spice Sašu Romca, člana Uprave Podravke, a u aferi Offside Sašu Musu iz Croatia Sesvete.

MEDIJI

Odnos medija i Agrokora možemo ugrubo podijeliti u četiri faze. Prva, početkom devedesetih: HRT i mediji pod kontrolom vlasti nisu se bavili brzim narastanjem Todorićeva imperija, naprosto zato jer oni niti nisu problematizirali pretvorbu i privatizaciju, a nezavisni mediji (Feral, Globus…) uspijevali su problematizirati pojedine etape Todorićeva rasta. Zabilježeni su i primjeri normalnog novinarskog pristupa, odnosno, Todorić je tu i tamo dao izjavu ili intervju na normalna pitanja. Druga faza: od 1996.-2005. – Todorić postaje moćan i sve moćniji, počinje razumijevati važnost sklapanja dilova s izdavačima medija, prvo kroz oglasne aranžmane, a onda i neposrednom nagodbom, razmjenom kadrova i dogovaranjem zajedničkih projekata. Povremeno novinari entuzijasti probijaju oklop medijske nedodirljivosti. Agrokor u Hrvatskoj prestaje biti normalno novinarski tretiran, osim na nezavisnom portalu index.hr . Treća faza: pojava prvog poslovnog medija u Hrvatskoj koji je Agrokor tretirao kao bilo koju drugu kompaniju, Business.hr-a. Problematizira se poslovna praksa, čudno brz rast, veza između politike i Agrokora, ucjenjivanje dobavljača itd. U travnju 2007. u Business.hr-u, u komentaru “Preuzimanje Tiska ili Ivica Todorić svuda oko nas” piše:

Ivica Todorić s 900 dobro raspoređenih kioska, osim još jednog dobro uhodanog posla i još jednog impresivna izvora gotovine, dobiva još jednu dimenziju moći. Na poslovnoj, na političkoj, ali i medijskoj. Jer on nije samo hladnokrvni vlasnik kojeg zanima taj lijepi novi prihod, on je doajen hrvatske tajkunske scene koji svojim postupcima i dosadašnjim odnosom prema medijima jasno pokazuje da kritiku shvaća kao napad, a javnosti želi davati sliku o sebi koju je sam osmislio.

U Business.hr-u je zabilježeno da u HND-u tada nisu htjeli prokomentirati hoće li preuzimanje Tiska imati utjecaja na medijsku scenu. Spomenuto je da je tih dana upravo Konzum bio sponzor jedne novinarske tribine u HND-u. 2009. Business.hr prestaje pisati kritički o Agrokoru. Dotadašnji vlasnik, švedski Bonnier prodao je hrvatsku tvrtku Mreži znanja, koja je bila vlasnički povezana s ekipom u Podravci, a, zna se, njima je bilo značajno biti na policama Konzuma. Ubrzo je ugašena sva online arhiva Business.hr-a koja je do tada bila dostupna svim zainteresiranim čitateljima. Poslovni dnevnik je također objavio nekoliko kritičkih tekstova o Agrokoru, a nakon teksta o čudnom poslovnom odnosu bivšeg guvernera Rohatinskog i Todorića, dolazi do smjene u uredništvu i Poslovni prestaje propitivati Agrokor.

Dok index.hr, Business.hr, Feral, Novi list, H-alter, Lupiga, Forum.tm plus nekoliko novinara entuzijasta, propituju Todorića i sve oko njega, u ostatku medija servira se samo ono što osmisle PR timovi. Urednici i odabrani novinari rado odlaze na brifinge i druženje u toranj, odabrani od odabranih putuju na račun Agrokora, a postoje i oni koji se upravo takmiče tko će napisati nešto lijepo o obitelji Todorić, ili Ivici Todoriću osobno. Iz tog vremena potječe i antologijski tekst novinarskog obožavanja:

Ja­bu­ke su mu po­put dje­vo­ja­ka. Hra­nu za kra­ve pre­bi­re po pr­sti­ma to­li­ko za­do­volj­no da se či­ni ka­ko bi je i sam kušao. Bi­ka bi lju­bio me­đu ro­go­ve. Gle­dao bi sa­ti­ma, za­lju­blje­no, u ve­li­ke ko­ta­če sve­mir­skog stro­ja što pla­zi po nji­vi, je­dnoj iz nje­go­va ne­pre­gle­dnog car­stva, ko­je po­zna­je u sto­pu.

Četvrta faza: početkom 2017. u dijelu srednjestrujaških medija se počinje propitivati je li moguće da nešto nije u redu s Agrokorom. Dio novinara apelira da se ništa ne propituje, jer je to sveta dužnost i moglo bi se škoditi kompaniji. Dio novinara aktivno pomaže održavati sliku da je sve super. Dio ih počinje okretati kaput…Nakon što je Vlada izabrala Antu Ramljaka, urednici i novinari obožavatelji Ivice Todorića masovno počinju obožavati Ramljaka. Mnogi počinju i ogovarati i posprdno opisivati što su sve doživjeli u Agrokorovom tornju. Naravno, dok su tavorili u tornju o tome nije bilo niti riječi. Jutarnji list ponovno objavljuje fotografije iz Kulmerovih dvora, prvi puta su prikazane sa strahopoštovanjem, sada s prezirom i zgražanjem, o čemu ih raskrinkava Index.  Index.hr, Telegram i N1 uspijevaju kritički propitivati poteze Ramljakove uprave. Unatoč svim Ramljakovim dogovorenim intervjuima i oglasnim paketima u većini medija, index.hr donosi veliki preokret i razotkrivanje da je posebni Vladin povjerenik Ante Ramljak radio istodobno u Agrokoru i u svojoj nekoć maloj firmi.  Samo rijetki komentatori su pokušavali opravdavati Todorića osobno:

Slom Agrokora je zajednički slom njegova vlasnika i države, toliko zajednički da je vrlo teško reći tko je veći krivac. Ipak mi se čini da je veća odgovornost na državi, jer dosad nema niti jednog dokaza da su Ivicu Todorića vodile kriminalne pobude.          Milan Ivkošić, “Znakovita sličnost između sudbine Todorićevih danas i u komunizmu”,  Večernji list, 20.10.2017.

Priča o Agrokoru i njegovom sumnjivom  PR-u i danas je aktualna. Na sumnje u medijske izvore, njihove prikrivene ciljeve i  financiranje potiču i recentni članci kao što je članak od 6.4.2018. Ledo je ostao bez sirovina, ali okruglice su postale hit  kojeg potpisuje Istraživački tim Večernjeg lista,  a članak vrvi informacijama koje su poznate samo managmentu i PR-u Agrokora.

MERCATOR

  1. Agrokor kupio 53% MERCATORA ZA 550 MILIJUNA EURA

    Umjesto 120 eura koliko, je dogovoreno kupoprodajnim ugovorom s konzorcijem u lipnju 2013. godine (2011. nudio je čak 221 euro!) platiti će oko 86 eur po dionici.

Uvjeti:

Mercator ostaje zasebna pravna osoba sa sjedištem u Ljubljani najmanje deset godina i zadržava ime
dionice Mercatora biti će još pet godina izlistane na Ljubljanskoj burzi, ako ih Agrokor stekne više od 90 posto može ih delistirati
Mercator će tri godine zadržati kolektivne ugovore
tijekom tri godine slovenski dobavljači zadržavaju svoje pozicije na policama Mercatora ili imaju pošteno dodijeljeno mjesto prema njihovoj uspješnosti na tržištu

 

  AGROKOR         MERCATOR
PRIHODI 4 MLRD € 2.8  €
BROJ ZAPOSLENIH 40 000 22 900
BROJ PRODAJNIH MJESTA 2150 1606
BROJ TVRTKI 17 54

 

To je velik uspjeh hrvatskog gospodarstva, ali prvenstveno Agrokora. Čestitam i Agrokoru i Ivici Todoriću, koji je postigao velik poduzetnički uspjeh, proširio svoju kompaniju na regionalno tržište te stvorio regionalnog lidera u maloprodaji. Gordan Maras, 2014.

                                                                                                                      POVRATAK NA IZBORNIK

MESIĆ, STJEPAN

Predsjednik RH 2000-2008. Dok je bio u zatvoru u Staroj Gradiški zajedno s Antom Todorićem, Ante mu je najavio da će se po izlasku baviti cvijećem te da će biti najbogatiji u Jugoslaviji! Na pitanje o tome je li Agrokor financirao HDZ, Mesić je odgovorio, dok je on bio glavni tajnik HDZ-a “sve su velike tvrtke donirale HDZ”. Na Istražnom povjernstvu je 2017. izjavio: Bez HDZ-a i predsjednika Tuđmana Agrokora ne bi bilo.

MIKŠA, BRANKO

Bio je 1992. ministar gospodarstva RH, od 1992. do 1993. ministar turizma i trgovine, a od 1993. do 1996. gradonačelnik Zagreba. Od tada do 2014. bio je član Nadzornog odbora Agrokora, nakon čega je postao savjetnik Ivice Todorića, s kojim je veoma blizak prijatelj iz studentskih dana. Imao je i funkciju zamjenika predsjednika tog koncerna. U Agrokoru su Ivicu Todorića svi osim njega oslovljavali s “predsjedniče”. Njegov otac Stjepan Mikša kao pouzdani kadar vodio je Tekstilni kombinat Zagreb i družio se s Antom Todorićem. Insajderi tvrde da Mikša nije imao važnu ulogu u Agrokoru, već ga je Todorić koristio kao šarmera za poslovne partnere. 2004. Mikša je pratio Ivicu Todorića na pressicu u Budimpeštu na kojoj su bili Sandor Csany i Zsolt Hernandy. Mikša ulazi 2011. u NO OTP banke, a 2017. u NO Splitske banke.

AGROKOR d.d. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2006. do 2014., član nadzornog odbora od 2000. do 2006.        FRONT d.o.o. osnivač od 1998. do 2006., direktor od 1998. do 2002.
BANCO POPOLARE CROATIA d.d. član nadzornog odbora od 2014. do 2015.
AGROKOR d.d. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2006. do 2014., član nadzornog odbora od 2000. do 2006.
Croatia Airlines d.d. član nadzornog odbora od 1998. do 2001.
PLIVA d.d. član nadzornog odbora od 1995. do 1999.

MIKULIĆ, RUDO

Consigliere obitelji Todorić. Radio za Antu Todorića (starijeg) kao financijski direktor još u Agrokombinatu. Zajedno s Antom Todorićem optužen i osuđen za financijske malverzacije u Agrokombinatu. Na suđenju nije cinkao Antu Todorića. Odslužio 5 godina u Lepoglavi. Osnivanjem Agrokora prelazi u njegov NO, u kojem biva sve do pred samu smrt. Često puta služio kao pontonski most između oca Ante i sina Ivice. Pri kraju je došlo do velikog sukoba između Rude i Ante, vječnih sudruga te Ante Todorić grubim riječima omalovažava Rudu Mikulića. Rudo je otac Ljiljane Mikulić koja je radila u Agrokoru i po zadatku Ivice Todorića fungirala, po kupnji od strane Agrokora, kao direktorica Romaha, tvrtke od gospođe Rohatinski. Kraj Agrokombinata umnogo podsjeća na kraj Agrokora:

/intervju s Rudolfom Mikulićem – direktorom privredno – računskog sektora/
Što se tiče troškova reprezentacije i pored čvrstog plana i odluke organa upravljanja imamo za 5 mjeseci ove godine proboj ili premašaj plana za 7.4%. Imamo nekih pojava kod izvjesnih drugova koji ne mogu zamisliti obavljeni posao s poslovnim partnerima bez reprezentativnog troška. Našem poduzeću za ukupnu proizvodnju koja iznosi po planu za 1969. potrebna su sredstva od 260 mil. dinara. Poduzeće ima trajnih obrtnih sredstava u poslovnim fondovima i dugoročnim kreditima kod banaka 62 980 mil. dinara., a kratkoročnih kredita 152360 mil dinara. Razliku sredstava do 260mil. dinara poduzeće sporadično koristi sredstva banaka i dobavljača pa tim samim dolazi do težeg plaćanja, što s druge strane izaziva tužbe, a time i povećanje troškova. Evidentno je da su banke odredile limite kredita i vrlo je teško ili nikako nije moguće dobiti povećana sredstva.
Isplate osobnih dohodaka kasne, koji su tome razlozi?
Nedostatkom sredstava za kreditiranje neminovno se pojavljuju poremećaji, a oni izazivaju i ostale posljedice.        GLASNIK AGROKOMBINATA ZAGREB, 1969

MILANOVIĆ, ZORAN

Od prosinca 2011. do siječnja 2016. hrvatski premijer. U antologijskoj kolumni Borisa Dežulovića iz 2014.: Skup SDP-a – nered, nerad i nerast označen je kao nerast. Nije ostao zapamćen po radnom elanu i revolucionarnim potezima. U Milanovićevoj biografiji autora Bajrušija, Milanovićevi suradnici samo naznačuju da je normalno da premijer mora razgovarati s najvećim poslodavcem u zemlji – Todorićem. Ono što je zanimljivo je da se u svom mandatu tri puta našao s Ivicom Todorićem, od toga dva puta u zagrebačkom restoranu AS. Sastanci su se skrivali k’o zmija noge i nije poznato o čemu su razgovarali. U to vrijeme čovjek zadužen za blagajnu SDP-a bio je Dinko Suton (2010.-2016.), čovjek od velikog Milanovićevog povjerenja, koji je od 2017. direktor u Milanovićevoj tvrtki EuroAlba Advisory i tvrdi da u njegovo vrijeme SDP od Agrokora nije dobio ni lipe donacije. Gordan Maras, koji je funkciju poslovnog tajnika SDP-a vršio od 2004.-2010. , prije Sutona, također je ustvrdio da u njegovo vrijeme SDP nije primio donaciju od Agrokora.

MIROVINSKI FONDOVI

Predstavnici Mirovinskih fondova nisu blokirali nerazumna jamstva koja su Agrokorove kompanije davale šakom i kapom. Gubici fondova procijenjeni su na milijarde, ali niti jedan fond nije bio spreman pokazati egzaktne brojke već se spinala informacija kako ulaganja u Agrokor čine malen dio imovine mirovinskih fondova i gubici na njima neće utjecati na mirovine.

MIRTL, BRUNO

Bivši član Liberalne stranke koji je ekipi filma Gazda ispričao kako mu je Ivica Todorić osobno dao na ruke 50.000 kuna kao “podršku razvoju demokracije”. Kasnije je to pod svojim imenom ponovio za emisiju Nedjeljom u 2 emitiranu 15. 10. 2017.

MITRESKI, ZORAN

Karijeru u Konzumu započinje u rujnu 2006. u Području nabave i category managementa na radnom mjestu asistenta, preko category managera do direktora nabave za veleprodaju. U kolovozu 2015. postaje izvršni direktor Područja veleprodaje i distribucije. Od travnja 2016. preuzima funkciju  direktora područja nabave i category managementa u Mercatoru Slovenija.  U lipnju 2017. izvanredni povjerenik Ante Ramljak postavio ga je za člana Uprave Konzuma za nabavu.

Službena biografija

MJENICE vidi: FAKTORING

MLAKAR, DAVORIN

Aktualni  je ustavni sudac. Bio je ministar uprave u dvije HDZ-ove vlade 1994.-1998. Posebno je upamćen što je za vrijeme Zagrebačke krize držao diktatorsku liniju Franje Tuđmana i odbio je oporbenim pobjednicima zagrebačkih izbora dati za pravo jer je već postojao presedan s Varaždinom. Od 1998. bio je veleposlanik u Japanu i Južnoj Koreji. Od 2000. do 2004. bio je član Uprave Agrokora i izvršni potpredsjednik za pravne, opće i kadrovske poslove. Mlakar je upamćen i u afery Hypo banke: Mlakar, Josip Vresk i Danijel Ropuš u ožujku 2014. pozvani su u središnjicu Hypo Alpe Adria Bank u Klagenfurt da objasne zašto su od banke dobili svaki po 210.000 eura. Prilikom ulaska u banku Mlakar i Vresk su se lažno predstavili. Davorin Mlakar se predstavio kao Damir Dolović dok se Josip Vresk predstavio kao Darko Videš. Prema zapisniku s tog sastanka Vresk je predstavnicima Hypo banke ponudio lobističke usluge. U zapisniku sa sastanka stoji: Zajedno s Mlakarom spremni su u korist banke utjecati na postupke koji su u tijeku: Šimuni, Expandens i Slavonska banka te se tako oprati u ovom slučaju. Nakon mjesec dana hrvatski su političari ponovo pozvani u Klagenfurt. Vresk se ispričao bolešću dok su Mlakar i Ropuš po dolasku u banku privedeni u policijsku postaju. Tamo ih je policija sučelila s izjavom Austrijanca Alexa Kropiuniga koji im je, tvrdi, u tri navrata isplatio ukupno 630.000 eura.

Moja jedina veza s tim cijelim slučajem i s Hypo bankom potječe iz 2007., kad sam zamoljen da provjerim da li zemljište koje je kupila Hypo banka u Šimunima ima namjenu za građevinsko zemljište i može li se na njemu graditi turistički kompleks. Tada sam razgovarao s gospodinom Kircherom iz Hypo banke, jednim od optuženih u ovom procesu, koji je tražio sastanak sa mnom. On je od mene kao privatnog konzultanta tražio da provjerim koja je namjena tog zemljišta”, govori Mlakar i napominje: “Nikada nije bilo ni riječi o tome da bi se ta moja usluga trebala platiti. Niti sam ja tražio plaćanje niti mi je Kircher ponudio. izjavio je Mlakar 2016.

To što Mlakar priča je njegova stvar. Novac je dva puta isplaćen u Austriji i jedanput u Hrvatskoj te smo tad bili prisutni sva trojica, ustvrdio je Ropuš za HRT.

U lipnju i srpnju 2007. u tri sam navrata predao ukupno 630.000 eura hrvatskim državljanima Ropušu, Mlakaru i Vresku u zamjenu za rješavanje problema prenamjene zemljišta u Šimunima iz poljoprivrednog u građevinsko turističko, izjavio je Kropiunig u policijski zapisnik. Da su sva trojica primili novac policiji je priznao i Danijel Ropuš. Pri trećem susretu s Kropiunigom u Hrvatskoj bili smo prisutni sva trojica. Dakle Davorin Mlakar, Josip Vresk i ja, rekao je Ropuš u zapisnik koji je potpisao. ponovno postaje ministar Uprave, od 2011. bio je saborski zastupnik, a od 2016. je na Ustavnom sudu.

                                                                                              POVRATAK NA IZBORNIK

MLINARIĆ, IVANA

Mali dioničari žalili su se Trgovačkom sudu jer su izigrani 1994. na skupštini Unikonzuma jer nisu imali pravo glasa te su iste godine načinili tužbu. Sutkinja Trgovačkog suda Ivana Mlinarić  je 2001. nakon osam godina sudovanja dosudila da se tužba Malih dioničara Unikonzuma odbacuje jer navedeni dioničari nemaju aktivnu legitimaciju za zastupanje pred sudom. Iste godine Viskoki trgovački sud srušio je to rješenje i legitimirao male dioničare.

MOODYS

Nakon što je početkom siječnja 2017. snizio rejting Agrokoru s B2 na B3, a vjerojatnost bankrota s B1-PD na B3-PD zadržavši stabilne izglede, agencija za kreditne rejtinge Moody’s je izglede u veljači 2017. za taj rejting snizio na negativne. Nakon tih ocjena Moodysa usljedio je lom zbog nedostaka kreditora spremnih riskirata s vjerolomnim Ivicom Todorićem.

MUNJIZA, DRAGO

Radio je 11 je godina u Atlantic Grupi, a od 2002. do 2006. bio je predsjednik Uprave Konzuma. Za film Gazda izjavio je da je imao 50 000 kn neto plaću, dvije tajnice i vozača.  2008. osnovao je tvrtku Jakov Viktor za poslovno savjetovanje te radi kao konzultant.

Većina ljudi u upravi Agrokora i Konzuma sluša Škoru i Thompsona, rekao je Nacionalu, 2007. Meni je bilo ponuđeno da s mjesta predsjednika Uprave Konzuma budem potpredsjednik Agrokora. Ja sam to odbio iz niza poslovnih i privatnih razloga. Ne mogu reći da sam znao nešto ili naslućivao. Sad bih ja bio smiješan da kažem da sam 2006. godine znao da će se ovo dogoditi. Ja sam 12 godina trpio pritisak, od bliže okoline i od poslovne zajednice, da sam odbio najatraktivnije mjesto. To je plaća od 50-60 tisuća kuna, auto A8, dvije tajnice, dva vozača… Ljudima je bilo nejasno zašto sam ja to odbio. Ja sam naprosto htio djelovati po opisu posla, rekao je Munjiza 2017.

                                                                                                         POVRATAK NA IZBORNIK

NEXUS

Tvrtka za upravljanje fondovima, koja je osnovana po Škegrinom modelu Fondova gospodarske suradnje (FGS). Tvrtku Nexus Private Equity Partneri Marko Lesić osnovao je 2008., a danas to društvo upravlja s dva FGS-a u koje je polovinu kapitala uložila država putem HBOR-a, a riječ je o portfelju u visini od 980 milijuna kuna. Tim kapitalom upravlja, pak, Lesićevo društvo s temeljnim kapitalom od milijun kuna u kojem su suvlasnici Marko Lesić te tvrtka Private Equity Management u kojoj su, pak, osnivači – opet Marko Lesić i njegov brat pravnik Krešimir Lesić te Marko Makek, Krunoslav Šimatović i Krešimir Ružđak, koji se pojavljaju u fondovima i tvrtkama kao dio Lesićeva tima.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo otvorilo je krajem 2017. novu istragu protiv većinskog vlasnika Agrokora Ivice Todorića, a odnosi se na zajmove koje je tijekom 2016. godine investicijski fond Nexus Private Equity Partneri preko tvrtke Nexus ulaganja dao Agrokoru i koje tužiteljstvo smatra nezakonitima.
Osim Ivice Todorića, istragom su obuhvaćeni i njegov sin Ivan Todorić te predsjednik uprave Nexusa Marko Lesić i član uprave Krešimir Ružđak. Prema optužbi, Ivicu i Ivana Todorića tereti se da su potaknuli suosumnjičene šefove Nexusa da suprotno odgovarajućim zakonskim odredbama, bez znanja ulagatelja i protivno odluci Povjereničkog odbora daju ukupno 117,5 milijuna kuna zajma Agrokoru, iako su ta sredstava bila strogo namijenjena za ulaganje u tvrtku Zagreb-Montaža. Istraga je ponovo proširena krajem ožujka 2018. gdje se Nexus dovodi u sumnju oko iskorištavanja sredstava HBOR-a prosljeđenih Agrokoru, a koja su bila namijenjena izgradnji hotela Plat o čemu je među prvima izvjestio N1.

NOBILO, ANTE

Odvjetnik članice Uprave Agrokora Piruške CanjugeBivši je državni tužitelj. Bio je odvjetnik Tihomiru Blaškiću, Hrvoju Petraču, Miroslavu Kutli, Damir Polančecu, Nikici Jelaviću, Josipu Perkoviću, Željku Sabi… Njegov igrokaz s Canjugom krenuo je na način da je medijma servirao sočnu doskočicu da će kao svjedoka zvati Zdravka Marića jer ako Zdravko Marić nije ništa znao o financijama, kako će onda znati Piruška Canjuga.

                                                                                                           POVRATAK NA IZBORNIK

NOVAK, JASNA

Odvjetnica Ivana Todorića. Bila je tužiteljica u DORH-u. Odvjetnica je/bila Ivanu Čehoku,  Jurju Parazajderu iz afere Maestro. Novak je bila jedna od odvjetnica koja je dala Vladi pravno mišljenje u slučaju Crnoja.

OFF SHORE

Agrokor je tijekom 2005-2007 prebacio tridesetak milijuna eura na tri off shore kompanije koje su račune imale u Švicarskoj. Kao svrha transakcije bila je za sve transakcije navedena: kupovina dionica. Oko 2014. je Agrokor navodno transferirao oko 20 milijuna eura koje će završiti u Konsumo priči u Meksiku.

  1.  Agrokor je u nekoliko navrata tijekom 2005. & 2006. radio prijenos od ukupno 28 milijuna eura prema kompaniji Bedova Marketing koja se usputno spominje u aferi Offshoreleaks. Novac je transferiran na švicarski račun tvrtke Bedova Marketing sa sjedištem na Djevičanskim otocima. BEDOVA MARKETING inc. je registriran na:  Chambers PO box 146, Road town, Tortola, Britanski Djevičanski otoci. Riječ o novcu za kupovinu tvrtke Dijamant – uljare u Srbiji. U Srbiji se pisalo kako je operacija kupovina Dijamanta  izvedena preko off shore tvrtke Addison Intertrade INC. Navedena kompanija Addison Intertrade ima istu adresu sjedišta kao i Bedova Marketing.
  1. Tijekom 2006. Agrokor transferira 9 milijuna eura kompaniji  BLAKE INTERTRADE SA koja je registrirana na Chambers PO box 146, Road town, Tortola, Britanski Djevičanski otoci. Novac je prebačen na švicarski račun kompanije Blake Intertrade.
  1. Tijekom 2007. Agrokor transferira 3 milijuna eura tvrtki HEAD TRADE, c/o HOOP & HOOP Rechtsanwälte , Pflugstrasse 7, 9490 Vaduz, Lichtenstein; Firmennummer  FL-0002.206.654-1, osnovana: 08.11.2006, izbrisana: 15.07.2009

http://www.oera.li/webservices/HRG/HRG.asmx/getHRGHTML?chnr=0002206654&amt=690&toBeModified=0&validOnly=11000&lang=1&sort=0

Novac je prebačen na švicarski račun tvrtke Head Trade. Kuriozitet je da je tvrtka Head Trade registrirana u Lihtenštajnu na adresi u Hrvatskoj omiljenog odvjetničkog društva Hoop & Hoop. Hoop&Hoop je masovno koristio general Zagorec u svojim kontroverznim operacijama.

4.  “Simpatični plagijat” KONSUMO je navodno nastao odljevom 20 milijuna Agrokorovih eura oko  2014. na off shore račune tvrtki na Britanskim Djevičanskim otocima i Delawareu. Vrijeme nastanka Konsumo priče koincidira s ulaskom tvrtke Karisma Resorts International (KRA) u Hrvatsku na projektu Karisma Hotels Adriatic (KHA). KRA, između ostalog, ima lanac hotela u Meksiku. Ivan Todorić vodio je za Agrokor operativni dio priče s KHA te je 2017. zaposlen u Karismi  u Londonu kod Ljube Krstajića. Operacija Karisma je navodno bila Agrokorov odgovor na negativnu bilancu usljed kupovine Mercatora te vatrogasno spašavanje bilanci Agrokora kupovinim hotela i zemljišta na Jadranu te naknadnim pumpanjem vrijednosti istih.

                                                                                                              POVRATAK NA IZBORNIK

OLUJIĆ, FRAN

Odvjetnik Ante Todorića (mlađeg), sin poznatog odvjetnika Željka Olujića. Vrhovni sud zaključio je da je Fran Olujić 2004. lagao kad je, kao svjedok na suđenju Novici Petraču za otmicu sina Vladimira Zagorca, svjedočio da je Novicu spornog dana vidio na Britanskom trgu u Zagrebu. Ispostavilo se da je prijatelju Novici Petraču htio dati alibi. 2009. je uhićen je u Zadru dok je od bivšeg nogometaša Josipa Modrića, navodno, kupovao sedam grama kokaina te je najprije dobio uvjetnu kaznu, a zatim je oslobođen. Jedan od najboljih prijatelja mu je vlasnik tvrtke Digitel Aljoša Roksandić koji uz Ratka Mačeka navodno stoji iza Todorićeva bloga.

OSTOJIĆ, VELJKO

Od 1995. predsjednik Županijske turističke zajednice u Istri, od 2000. do 2003. zamjenik ministra turizma, od 2011. do 2013. ministar turizma u vladi Zorana Milanovića, a ostavku je podnio nakon što su mediji objavili da je DORH protiv njega pokrenuo istragu zbog mogućih malverzacija pri kupoprodaji nekretnina u Balama. 2016. USKOK je odbacio prijavu.  Nakon ostavke 2013. postao je predsjednik Uprave Karisma Hotels Adriatic – zajedničke tvrtke srpskog poduzetnika Ljubiše Krstajića, Agrokora i TUI Travela, a od kraja 2016. direktor je Agrokorove tvrtke Agrolaguna.

AGROLAGUNA d. d. direktor od 2016., VILA VISTA d.o.o. direktor od 2015., jedini član od 2015. , KARISMA HOTELS MANAGEMENT d.o.o. direktor od 2015. do 2017. , KHA četiri d.o.o. direktor od 2014. do 2017., KHA pet d.o.o. direktor od 2014. ,  KHA tri d.o.o. direktor od 2014., KHA četiri d.o.o. direktor od 2014. do 2017. , KARISMA HOTELS ADRIATIC d.o.o. predsjednik uprave od 2014. do 2017., direktor od 2014. do 2014. , Valamar Riviera d.d. predsjednik uprave od 2008. do 2011., BRIJUNI RIVIJERA d. o. o. član uprave od 2005. do 2008., ITA – Istarska turistička agencija d. o. o. član uprave od 2002. do 2004., MINISTARSTVO TURIZMA ministar od 2011. do 2013. , MINISTARSTVO TURIZMA zamjenik ministra od 2000. do 2001.

                                                                                                            POVRATAK NA IZBORNIK

PANDŽIĆ, ALOJZIJE

Bivši izvršni direktor u Sektoru računovodstva i financija Agrokora, uhićen pa pušten da se brani sa slobode, odvjetnik mu je Ivan StanićKuriozitet je da je Pandžić bio predsjednik udruge ŠPORTSKO REKREATIVNO DRUŠTVO AGROKOR osnovane 2007., ugašene 2014. Cilj udruge je bio: organiziranje i provođenje rekreativnog vježbanja; održavanje i razvijanje psihofizičkih sposobnosti kroz rekreaciju; poduzimanje mjera i stvaranje uvjeta za unapređenje stručnog rada organiziranje seminara, tribina, okruglih stolova i raznih skupova.

                                                                                                             POVRATAK NA IZBORNIK

PAPARELLA, SAŠA

Novinar. Autor jednog od prvih velikih tekstova o Ivici Todoriću Ivica Todorić: Državni prijatelj br. 1. Suradnik na filmu Gazda i autor istoimene knjige koja je izašla u tri dopunjena izdanja.

PASECKY, BRANIMIR

Nekadašnji župan Zagrebačke županije. U vezi preuzimanja kompleksa bazena sv. Jana od strane Todorića u filmu Gazda izjavio je: Jebalo se Ivici Todoriću za turizam, njega je zanimao samo biznis.

PAVASOVIĆ VISKOVIĆ, LJUBO

Odvjetnik Ivana CrnjcaKlijenti su mu bili Hrvoje Petrač, Miljenko Žaja Krojf, Zoran Petrović Ivica, Dražen Golemović, Robert Ježić, bivši potpredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Ivan Gotovac…

                                                                                                POVRATAK NA IZBORNIK

PAVIĆ, NINOSLAV

Kontroverzni izdavač, bivši vlasnik bivšeg EPH (sadašnja Hanza media), pokretač Jutarnjeg lista, Globusa i nekih drugih tiskovina. Kad su Pavića pitali jesu li u izdanjima EPH izlazili kritički tekstovi o Ivici Todoriću, on odgovara:

Ja ne vidim zašto bi se objavljivali kritički tekstovi o Ivici Todoriću.       Pressing. N1, 1.12.2016.

Pavić i dalje brani Ivicu Todorića, vjerojatno zato jer mu je godišnje davao milijune kuna za marketing, navodno bez obzira na objavljenu količinu reklama. Pavić je od Todorića kasnije navodno dobio i novac da od Marijana Hanžekovića ponovno preuzme kompaniju koju je osnovao, no ovaj mu je nije želio prodati, pa je s tim kapitalom osnovao tjednik Telegram (koji je uskoro propao) te istoimeni portal. U doba kad je Pavić bio vlasnik Jutarnjeg lista, bilo je dovoljno objaviti da Konzum ima skuplji sir od konkurentskih maloprodajnih lanaca, pa da bude izbačena rubrika u kojoj su uspoređivane cijene sličnih proizvoda. No, puno je gore bilo kad je u Jutarnjem listu izašao tekst pod naslovom ‘Todorić je prezadužen’, temeljen na procjeni agencije Moody’s. (Branka Stipić: Todorić je prezadužen, Jutarnji list, 21.10.2005.) Nakon toga, Agrokor je povukao svoje reklame na tri tjedna, sve dok naporom vlasnika EPH situacija nije riješena. Obračunao se tada Todorić i s Moody’som. Rekao je da “ti birokrati ne razumiju sliku na terenu”.   Nakon što su mediji objavili da Kutle pokušava od Pavića naplatiti svoje prikriveno vlasništvo u EPH, tjednik Novosti je 2010. otkrio kako je Pavić 2008. isplatio 33,62 milijuna kuna za stopostotni udjel u Kutlinoj tvrtki Dalta d.d., istoj onoj preko koje je Kutle 1990-ih radio financijske operacije s Tiskom, Dionom, Mirnom Rovinj i splitskom Obnovom.

                    “DALTA JE SAPUNICA, A VLASNIK TOG NIČEG JE NINOSLAV PAVIĆ”

Predsjednik NO Dalte, registrirane na adresi Hanžekovićevog odvjetničkog ureda, i dalje je bio Antun Crlenjak, Kutlin pouzdanik, zajedno s Pavićem uhićen u aferi Grupo.

Pavić je tvrtku Dalta d.d. kupio putem svoje tvrtke Com.com, a sredstva za tako krupnu transakciju pribavio je od koncerna Agrokor Ivice Todorića, kojemu je iste godine prodao svoj poslovni udio u novoosnovanoj tvrtki mStart telekomunikacije za 43,65 milijuna kuna. Iz službene poslovne dokumentacije te tvrtke ne može se razabrati zbog čega bi ona toliko vrijedila, budući da u njenom financijskom izvještaju za 2008. piše da nema nikakve imovine, nema nijednog zaposlenika, niti je cijelu godinu obavljala djelatnost za koju je registrirana, a ukupan joj je godišnji prihod iznosio smiješnih 45 kuna i pet lipa. Nikola Bajto: Todorićevim milijunima Pavić kupio Kutlinu tvrtku, Novosti, 09.04.2010.

Taj je tekst trebao puno ranije izaći u dnevnom listu Business.hr, u vrijeme kada je vlasnik lista već bila Mreža znanja, povezana s Podravkom, no Pavić je tu prvu objavu uspio spriječiti. Postoje jaki dokazi da je Pavić bio povezan s Miroslavom Kutlom. Prema dokumentaciji koju je zviždačica iz Kutline Globus grupe Milena Šenator 2000. dostavila DORH-u, osim Sanadera, tadašnjeg predstojnika Tuđmanovog ureda, na Kutlinom isplatnom spisku nalazio se 90-ih i Ninoslav Pavić, kojem je navodno isplaćeno gotovo milijun DEM. Početkom prosinca 2000., izlazi prvi broj dnevnog lista Republika, a glavna tema na prvih pet strana je otkrivanje afere Grupo, skupine od četvorice tajnih ortaka koji su 1997. potpisali Ugovor o nastupu na tržištu. Navodi se kako je “policija započela opsežnu istragu o najvećoj zločinačkoj organizaciji koja već godinama vlada Hrvatskom, a čine je Miroslav Kutle, Nino Pavić, Vinko Grubišić i Ivić Pašalić”. (Jasna Babić: Policija razotkrila najmoćniju zločinačku organizaciju u RH, Republika, 4. 12. 2000.)

Autorica piše kako je “redakcija Republike došla u posjed ortačkog ugovora koji je do sada najčvršći dokaz postojanja zločinačke organizacije koja putem vlasništva nad Europa Press holdingom (EPH), Imperijalom, OTV-om, Narodnim radiom, Obiteljskim radiom, Novom TV, te još desetak najvažnijih i najvećih lokalnih TV i radio postaja, gotovo u potpunosti kontrolira medijski prostor”. Jedan od najskandaloznijih dokumenata, prema Republici, jest Ugovor o nastupu na tržištu, nastao 21. rujna 1997., “napisan istim kompjuterskim fontom kao i tajni ortački ugovor o pljački Dubrovačke banke iz veljače 1997”. Tim ugovorom, piše dalje Republika, “Pašalić i Kutle udružuju se s Pavićem i Grubišićem da bi u potpunosti ovladali domaćim medijskim prostorom, da bi postali poslodavci većine novina, ekskluzivni manipulatori javnog mnijenja i u krajnjoj instanci kreatori ključnih političkih procesa u Republici Hrvatskoj”. Ugovor je napisan u šiframa, jer, zaključuje autorica, “nema nikakve sumnje da su Pašalić, Kutle, Pavić i Grubišić bili svjesni da je njihov Ugovor o nastupu na tržištu osnova ilegalne monopolističke organizacije koju valja skrivati od javnosti i nadležnih državnih institucija”. Potpisnici Ugovora potpisani su lažnim imenima: Pavić kao Zdravko Tonković, Ivić Pašalić kao Hrvoje Franjić, Miroslav Kutle kao Tonči Horvatić i Vinko Grubišić kao Franjo Zdravković.

Pavić i još neki od aktera tada su privedeni, no optužnica je pala. Ekipa serijala Gazda pronašla je u sudskom spisu Ugovor o nastupu na tržištu u dvije verzije – jednu, poznatu javnosti, sa šiframa i drugu, nepotpisanu, s pravim imenima i adresama na kojoj je jasno naznačena persona Ivića Pašalića. Ivić Pašalić nije pozvan u tom slučaju niti na informativni razgovor.

25.1.2010. kod javne bilježnice Anice Hukelj Pavić je  Kutli izdao 24 bjanko zadužnice ispunjene na iznos svake u iznosu od 925 000 kuna, ukupno 22.2 milijuna kuna. 27.5.2016. Kutle je te zadužnice prenio na Ivana Čuljka koji sada ovrhom Pavićevih nekretnina pokušava istjerati dug.

PDF:  Prijedlog za ovrhu (Kutle – Pavić – Čuljak)

                                                                                                            POVRATAK NA IZBORNIK

PAVKOVIĆ, PETAR

Bivši državni tužitelj, odvjetnik Damira Kuštraka. U aferi Fimi media zastupao je Ivana Jarnjaka te Stipu Milanovića, oca Zorana Milanovića, u procesu protiv Tomislava Josića za klevetu.

PEROVIĆ, DUBRAVKO

Diplomirani pravnik, dugogodišnji direktor u pravnim poslovima u Agrokoru. Duži period mu je pretpostavljena bila Piruška Canjuga. Nakon odlaska Ivice Todoriće Ramljak ga stavlja u NO Jamnice, Vupika, Atlasa, Projektgradnje i Adriatica.neta. Perović je Cunjugi potpisao Izjavu da nije bila u Upravi od 2010-2015. Povjerenik Peruško ga spominje u mailu koji je postao popularan zbog sličnosti s frazom koju je premijer Plenković upotrijebio prilikom razlaza s Mostom.

M.O.F. razvoj trgovačkih centara, d.o.o. direktor od 2018., član uprave od 2011. do 2018.
ALIQUANTUM ULAGANJA d.o.o. direktor od 2015.
M.O.F. trgovački centri, d.o.o. direktor od 2015.
Hircus d.o.o. direktor od 2012.
VUPIK d.d. predsjednik nadzornog odbora od 2017., zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2017. do 2017.
JAMNICA d.d. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2017.
ATLAS, d.d. predsjednik nadzornog odbora od 2017.
PROJEKTGRADNJA d.o.o. član nadzornog odbora od 2017.
ADRIATICA.NET d.o.o. član nadzornog odbora od 2017.

                                                                                                       POVRATAK NA IZBORNIK

PERUŠKO, FABRIS

Član Uprave Tiska zadužen za financije. Diplomirao je na Fakultetu za elektrotehniku Sveučilišta u Ljubljani, magistrirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, a u nastavku svog školovanja 2007. godine stekao je naziv MBA na Babson College u Bostonu, u SAD-u. Proveo je pet godina kao konzultant u konzultantskoj tvrtki McKinsey &Co. gdje je fokus njegovog rada bio na projektima restrukturiranja u različitim industrijama, od bankarstva do FMCG i tehnologije, na području Europe i Rusije. Nakon toga proveo je dvije godine na mjestu direktora operacija vodećeg ruskog online trgovca Lamoda.ru u okviru grupacije Global Fashion Group iz Londona, gdje je bio odgovoran za promjenu poslovnog modela tvrtke i kreiranje novih usluga. Od 2016. godine do dolaska u Tisak radio je kao samostalni savjetnik uprava nekoliko regionalnih tvrtki. Dana 27.3. 2018. postaje novi Povjerenik za Agrokor. Po odnosu prema klijentima i suradnicima Peruška smatraju bahatijim i netaktičnijim nego što je to bio Ramljak.

PET-PROM

Tvrtka koja je donedavno bila u vlasništvu Davora i Ivice Petriša dobrih prijatelja obitelji Todorić. Bave se strojarskim instalacijama, rashladnim uređajima, elektroinstalacijama, završnim radovima u graditeljstvu te zastupaju brojne proizvode u tim branšama. Trenutni vlasnik tvrtke Pet-prom je kriptični Five Holdings B.V. iz Nizozemske, Broj iz registra: 62747894. 

Tvrtku Belje TOS  je Agrokor prodao Projektgradnji za 40 milijuna kuna. U postupku predstečajne nagodbe Belje TOS je prepušten tvrtki Pet-Prom u zamjenu za potraživanje Pet-Proma spram Projektgradnje u iznosu od 10 milijuna kuna. 

 Tvrtku Pet-Prom se navodno sumnjiči za izvlačenja novca za obitelj Todorić. Pet-Promu se osporava preko 10 milijuna kuna duga:

Konzum 2,5 milijuna kuna

DUžNIK NIJE NARUčIO ROBU/USLUGU KOJA JE PREDMET PRIJAVE TRAžBINE.

PetProm Ulaganja 6,7 milijuna kuna

DUŽNIK NIJE NARUČIO ROBU/USLUGU KOJA JE PREDMET TRAŽBINE.OSNOVANOST TRAŽBINE NE PROIZLAZI IZ POSLOVNIH KNJIGA DUŽNIKA.

Terra Argenta 2,47 milijuna kuna

IZNOS OSPORAVANJA ODNOSI NA UGOVOR O USTUPANJU POTRAŽIVANJA OD DANA 30.01.2013. KOJI JE SKLOPLJEN NA TEMELJU POZAJMICE (1.658.155,56 HRK) KOJA JE U ZASTARI, TE IZ ISTOG RAZLOGA OSPORAVAMO I PREOSTALI IZNOS OD 807.089,99 HRK KOJI JE DOBAVLJAČ PRIJAVIO KAO ZAKONSKE ZATEZNE KAMATE.

                                                                                                                  POVRATAK NA IZBORNIK

PETRIŠ, DAVOR

Građevinski poduzetnik, suvlasnik tvrtke Pet-it-duo koja drži lanac restorana brze prehrane Good Food, blizak prijatelj obitelji Todorić. Do nedavno suvlasnik tvrtke Pet-prom, prokurist od 2014 do 2018, direktor od 1996 do 2014.

PETROVIĆ, JOSIP

Godine 1994. kao direktor Unikonzuma (današnjeg Konzuma) pomogao je Ivici Todoriću da preko grupe poslovođa i direktora preuzme tvrtku s lancem trgovina. Prije toga kupovao je za Unikonzum viskije od tvrtke Nevenke Tuđman (kako svjedoči  sindikalac Mario Iveković po većim cjenama nego na tržištu), kćeri predsjednika Franje Tuđmana.  Od 1995. do 2004. bio je zamjenik predsjednika Uprave i član Nadzornog odbora Konzuma, krajem 90-ih bio je i predsjednik Uprave Agrokorova hotela Intercontinental (današnji Westin). Todorić ga šalje u INA-u, gdje je od 2004. bio član Uprave Ina-e za maloprodaju. Poznat je kao lobist MOL-a te je zbog njega i afere Konzultantica pala vlada Tihomira Oreškovića, odnosno Tomislav Karamarko je morao podnijeti ostavku na mjesto potpredsjenika Vlade i predsjednika HDZ-a.  JERKOVIĆ, ANA (ROĐ. PETROVIĆ) kćer je Joze Petrovića, članica NO Konzuma 2005.-2013.               

PETRO GRUPA d.o.o. član društva od 2017., direktor od 2017.
PERITUS SAVJETOVANJE d.o.o. direktor od 2010., jedini osnivač od 2010.
INA, d.d. član uprave od 2004. do 2011.
RTK d.d. član uprave od 2001. do 2004.
Hotel Opera Zagreb d.d. član nadzornog odbora od 2001. do 2002., predsjednik uprave od 1998. do 2000.
ELKO TRGOVINA d.o.o. osnivač od 1998. do 2006.
PRIRODNI PLIN d.o.o. predsjednik nadzornog odbora od 2008. do 2013.
KONZUM d.d. član nadzornog odbora od 1999. do 2005., zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 1995. do 1999.
Zagrebačka banka d.d. član nadzornog odbora od 1995. do 1995.

                                                                                                                 POVRATAK NA IZBORNIK

PLANINIĆ, LJILJANA

Odvjetnica članice Nadzornog odbora Agrokora Ljerke PuljićNjezini klijenti bili su bivši direktor Fonda za zaštitu okoliša Vinko Mladineo, predsjednik Sindikata liječnika Hrvatske Ivica Babić, jedan od otmičara sina generala Zagorca Libero Mateković, Darko Dakić, osumnjičenik za pokušaj ubojstva novinara Dušana Miljuša i poduzetnika Josipa Galinca. Planinić je također bila zapažena i na sprovodu Vinka Žuljevića Klice.

PLENKOVIĆ, ANDREJ

Od 2016. hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a, kum Lex Agrokora. Po načinu djelovanja odlikuje ga račanovska sintagma “jedno odlučno možda”, a njegovo odugovlačeće taktiziranje ne uljeva povjerenje. S tankom većinom u Saboru ima mali manevarski prostor u stranci te općenito u političkom djelovanju pa mora sklapati savez i s ljudima kao što je Milan Bandić koji ima potvrđenu optužnicu te ratnim zločincem Glavašem. Najodlučniji potez koji je obilježio njegovo premjerovanje je bio otkaz ministrima iz kvote Mosta kada se glasalo o podršci ministru financija Mariću:

Dobro, imamo tri ministra koji su protiv. Dakle, kolege Orepić, Dobrović i Šprlje. Zahvaljujem. Molim da to konstatiramo. Molim tajnicu Vlade da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra. Hvala vam lijepo, rekao je tada Plenković i nastavio s vođenjem sjednice kao da se ništa nije dogodilo.

Čudnovata naklonost čvrsto ga veže s ministrom financija Zdravkom Marićem koji je znao za dugove Agrokora i njegove financijske dubioze. Povjerenika Ramljaka riješio se na način da mu se navodno nije tri dana javljao na telefon. Velika je podrška ministrici gospodarstva Martini Dalić.  U intervjuu u tjedniku Globus 27.10.2017. Vladimir Šeks izjavio je da je “Plenkovićeva zasluga što je uspio osmisliti i provesti (Lex Agrokor)” te da je “Lex Agrokor jedan od grandioznih uspjeha Andreja Plenkovića.” Plenković kao predsjednik HDZ-a na čelu je stranke koja je sabotirala rad Povjerenstva za Agrokor, a koje se njihovom zaslugom ubrzo i ugasilo.

                                                                                                   POVRATAK NA IZBORNIK

PLITVIČKA JEZERA ( Javna ustanova NP Plitvička jezera)

2015. Agrokorova tvrtka Roto Dinamic pobjeđuje na natječaju NP Plitvička jezera kao dobavljač bezalkoholnih pića koja su u natječaju označena kao “Jamnica ili jednakovrijedna” iako je Roto Dinamic ponudio cijenu za paletu proizvoda od Jamnice od 943 295 kn,  a Podravka 856 117kn za paletu proizvoda od Studenca.  U obrazloženju komisije NP Plitvice kaže se da “ponuđeni proizvodi (Podravke) nisu jednakovrijedni (Jamnici).” Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave srušila je rezultate te javne nabave i Roto Dinamic se na taj natječaj više javio nije.

PDF: Rezultat natječaja i Žalba

Na upit o Ugovoru između NP Plitvička jezera i Leda radi objašnjenja kako su se kiosci Leda našli u parku, glasnogovornik mudro, pitijski zbori:

Pojašnjavamo kako su prodajni kiosci tvrtke Ledo d.d. u sklopu unutarnje ustrojstvene jedinice, Podružnice trgovine JU NP Plitvička jezera, te kao takovi ne podliježu dodatnim ugovorima o postavljanju unutar istog.

PREGLEJ, GORDAN

Odvjetnik revizorice Sanje HrstićIma odvjetnički ured s bivšom županijskom državnom odvjetnicom Željkom Pokupec s kojom se zna još iz studentskih dana. Prije je radio u odvjetničkom uredu Veljka Miljevića, a klijenti su mu bili Josip Klemm, Josip Sapunar iz afere HAC.

PRODANOVIĆ, ČEDO

Bivši državni odvjetnik. Odvjetnik vlasnika Agrokora Ivice TodorićaZajedno s Jadrankom Sloković odvjetnik širokoj lepezi poznatih uznika: Ivi Sanaderu, Nadanu Vidoševiću, Milanu Bandiću, šefici Porezne uprave Nadi Čavlović Smiljanec… Kako su Ivici Todoriću blokirani računi, za vratom mu dišu hrvatski organi reda te detektivi Sberbanke postavlja se pitanje kako Todorić plaća usluge Prodanoviću? Kao jedan od izvora navodno se spominje Csany/MOL.

PROJEKTGRADNJA

Željko Čugura je Jutarnjem listu detaljno objasnio kako je  vlasništvo nad tvrtkom Projektgradnja izgubio u postupku predstečajne nagodbe u kojem je Agrokor spram Projektgradnje prijavio potraživanja u iznosu od 120 milijuna kuna, dok je ukupan dug kompanije iznosio oko 300 milijuna kuna. Agrokor je dobio 67% vlasništva građevinske tvrtke iz Slavonskog Broda. Projektgradnja je radila farme za Belje. Agrokor je od 2009. plaćao 50 posto u kompenzacijama s robom, a 50 posto virmanskim uplatama. Nakon toga im je Agrokor ponudio da  Projektgradnja sama financirati gradnju, kreditirajući Agrokor, na tri godine uz jednu godinu počeka računajući od trenutka završenih radova. Sagradili su do kraja 2010. godine 15-ak farmi za 79 milijuna eura. Postupak kreditiranja vršio se na način da je Projektgradnja ispostavljala račune za izvedene radove. Za ovjerene račune potpisivali smo cesije prema bankama s rokovima dospijeća naplate po cesiji koji su odgovarali ugovoru o kreditiranju plaćanja za sagrađene farme. Na bazi tih cesija, u bankama su Projektgradnji odobravali kredit, koji je Agrokor otplaćivao kroz tri godine. U konačnici se utvrdilo da je Projektgradnja na kreditiranju Agrokora izgubila 16 milijuna kuna na razlici u kamatama koje je plaćala bankama u odnosu na kamate koje je Agrokor priznavao Projektgradnji. U postupku predstečajne nagodbe Belje TOS prepustili tvrtki Pet-Prom u zamjenu za potraživanje Pet-Proma spram Projektgradnje u iznosu od 10 milijuna kuna. Tvrtku Belje TOS  koju je Agrokor prodao Projektgradnji za 40 milijuna kuna u predstečajnoj nagodbi zamijenili su s Pet-promom za potraživanje od 10 milijuna kuna.

Projektgradnja je 2015. izravnom pogodbom dobila posao obnove studenskog doma Cvjetno naselje i Stjepan Radić. 2018. institucije EU osporavaju legalnost izravne pogodbe i traže kompletan povrat sredstava. Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) u svojoj je reviziji sustava odredila financijsku korekciju od 100 posto za projekt obnove studentskih domova “Stjepan Radić” i Cvjetno naselje u Zagrebu, koji je s 220 milijuna kuna financiran iz fondova Europske unije, dok su preostalih 65 milijuna kuna dali Ministarstvo znanosti i Fond za energetsku učinkovitost. Odluku da se poslije neuspjele javne nabave izravnim pregovorima posao dodijeli Projektgradnji donio je tadašnji sanacijski upravitelj Studentskog centra Pejo Pavlović.

                                                                                                                     POVRATAK NA IZBORNIK

PROTIĆ ŽANIĆ, JASNA

Dugogodišnja tajnica Ivice Todorića u Agrokoru

PROTUĐER, ZDENKO

Dugogodišnji direktor Žitnjaka i jedan od ljudi od povjerenja obitelji Todorić u operaciji kupovanja jadranskih hotela. Danas šef tvrtke Jadera Kožino. Bio je član Mladeži HDZ-a, u Studenskom centru je radio od 1998.-2001. kada je smijenjen navodno zbog niza nepravilnosti i pogodovanja te je novi posao ubrzo našao kao direktor u Konzumu.

L.G. Moslavina d.o.o. direktor od 2017. do 2017.
ROTO ULAGANJA d.o.o. direktor od 2015. do 2017.
RIVIJERA, d. d. predsjednik uprave od 2012. do 2018., direktor od 2013. do 2016.
ŽITNJAK d.d. direktor od 2009. do 2017.

POKUPEC, ŽELJKA

Odvjetnica revizorice Sanje Hrstić. Ima odvjetnički ured s Gordanom Preglejem. Radila je kao državna odvjetnica dok je novi glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan nije razriješio dužnosti 2015. nakon što je bez njegova odobrenja podigla optužnicu protiv Željka Sačića za ratni zločin u Gruborima.

                                                                                                    POVRATAK NA IZBORNIK

POLITIČKE STRANKE – FINANCIRANJE

Ivica Todorić  pragamtično je podupirao stranački pluralizam. HDZ je nesumnjivo dobivao najviše novaca od Todorića. Dvije donacije su izvjesne i provjerene iz više izvora:

1.
Karlo Gorinšek kao tajnik Liberalne stranke (LS) je oko 2000. godine dobio 50.000kn gotovine od Ivice Todorića za “podršku demokraciji”. Novac je direktno u Ciboninom tornju od Ivice Todorića za stranku preuzeo Bruno Mirtl.

2.

Oko 1997. Hrvatsko-socijalno liberalna stranka (HSLS) dobila je oko 100 000kn od Ivice Todorića. Novac je od Ivice Todorića preuzeo Ivan Herak. Na stranački račun je navodno položeno 40 000kn.

Financira li Agrokor bilo koju političku stranku?

Ne, i to nikada nismo radili.           Ivica Todorić u intervjuu Jutarnji list, 2006.

                                                                                     POVRATAK NA IZBORNIK

POZAJMICE

Ivica Todorić najviše je posudio samome sebi kao privatnoj osobi: 842 milijuna kuna. A nije bio škrte ruke ni prema Nikici Valentiću (156 mil kn), Vladi Čoviću (65 mil kn), Ivanu Graniću (30 mil kn), Ninoslavu Paviću (13 mil kn)…

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/todoric-sam-sebi-posudio-842-milijuna-kuna-na-njegovoj-listi-su-i-valentic-covic-i-pavic-foto-20171009/print

PRKA, MLADEN

Odvjetnik Ante Ramljaka u tužbi kojom Ramljak tuži Davora Bernardića, privremenog predsjednika SDP-a, za tešku povredu prava osobnost. Ramljak je tužio Bernardića jer ga je ovaj nazvao članom ortačke skupine koja ima za cilj izvlačenje novca iz Agrokora u korist lešinarskog fondaIstodobno, Prka je jedan od odvjetnika koje Todorić proziva za odvjetničke troškove koje za postupanje u ime Agrokora naplaćuju u visini preko 100.000 kuna po dokumentu, odnosno 25.000 kn po stranici.

                                                                                                 POVRATAK NA IZBORNIK

PULJIĆ, LJERKA

Od 1981. zaposlena u Ledu na poslovima plana i analize kao stručna suradnica za organizaciju te šefica plana i analize. Od 1991. bila je direktorica marketinga i razvoja Leda, a od 1995. glavna direktorica Leda. Od 1998. izvršna direktorica marketinga Agrokora, od 2000. izvršna potpredsjednica za strategijske poslovne grupe i marketing, a od 2015. članica Nadzornog odbora Agrokora. Iako je bila poznata kao glasno grlo i desna ruke Ivice Todorića, navodno je služila i kao njegov osobni otirač. Uhićena je pa puštena da se brani sa slobode, odvjetnica joj je Ljiljana Planinić.

Mnogo je poduzeća početkom devedesetih prolazilo proces privatizacije, pa sam i ja u Ledu bila spremna na to da će nam doći – gazda.   Nacional, 2006.

On je osoba silnog autoriteta, koja imponira zbog svega što je u životu napravila. Ljudi često pred njim nisu otvoreni. Nacional, 2006.

Naš predsjednik Ivica Todorić ne ide na godišnji – on nikada ne koristi godišnji odmor, osim možda koji vikend pa smo se i mi i na to privikli.   Večernji list, 2007.

                                                                                                                          POVRATAK NA IZBORNIK

PWC

PwC je druga najveća svjetska konzultantsko-revizijska kuća, tik ispod Deloittea. Član su takozvane ‘velike četvorke’ revizora, a društvo im prave Deloitte, EY i KPMG.  Ugovore između Agrokora i PwC-a iz ožujka 2017. potpisali su Ivica Todorić, tada predsjednik Uprave Agrokor i John Gasparac, predsjednik Uprave PwC-a. Osim Agrokora, 4. 4. 2017. je ugovor o reviziji s PwC-om potpisao i Konzum, a potpisnici su John Gasparac za PwC i Slavko Ledić, predsjednik Uprave Konzuma. Izvanredna uprava je s PwC-om potpisala ugovor 2. 5. 2017. kojim je PwC angažiran na poslovima zakonske revizije koje sada privodi kraju. Ugovor su potpisali Ante Ramljak, izvanredni povjerenik Agrokora i John Gasparac, predsjednik Uprave PwC Hrvatska. Izvanredna uprava je također s prijašnjim revizorima kompanije, revizorskom kućom Baker Tilly, koja je imala važeći ugovor za reviziju 2016. godine, isti raskinula. Na reviziji u Agrokoru je radilo 60 ljudi iz PWC-a. Kompletna revizija Agrokora je objavljena na:   http://www.agrokor.hr/repository/files/8/1/814743108bb05b1fc6bfbb01dee98d4d.pdf

PWC je inače kontroverzna tvrtka kojoj se nedavno otkrilo kako je u Luksemburgu između 2002.-2010. pogodovala velikim svjetskim koncernima. Financijske strategije putem kojih su računovođe PwC-a omogućavale svojim klijentima pravo na poreske olakšice u Luksemburgu su brojne. Najčešće novac putem pozajmica ili isplata dividendi “šeta” između sestrinskih firmi, kako bi se smanjio ili u potpunosti eliminirao profit na koji treba platiti porez.

                                                                                                               POVRATAK NA IZBORNIK

RADIN, GORDAN

Od 2010. do 2014. izvršni potpredsjednik Agrokora zadužen za ljudske resurse te pravne i opće poslove. Bio je zadužen za pravne poslove oko preuzimanja Mercatora. Radin se nije našao na listi osumnjičenika iako su se neke od inkriminirajućih radnji događale u doba kad je on bio zadužen za pravne poslove.

AGROKOR d.d. član uprave od 2010. do 2014.
LURA GRUPA d.o.o. direktor od 2007. do 2010.
DUKAT d.d. član nadzornog odbora od 2006. do 2007., predsjednik uprave od 2005. do 2006.
IJU tajnik od 1997. do 2000.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE tajnik vlade od 1991. do 1992.
LA LOG d.o.o. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2006. do 2008.
EUROBEV d.o.o. član nadzornog odbora od 2006. do 2007.
CENTAR ZA OBRZOVANJE TALENATA d.o.o. član nadzornog odbora od 2004. do 2005.
AORA-ULAGANJA d.o.o. član nadzornog odbora od 2003. do 2004.
KAROLINA d.o.o. član nadzornog odbora od 2003. do 2005.
INA, d.d. član nadzornog odbora od 1996. do 1999.
RALU LOGISTIKA d.o.o. zamjenik predsjednika nadzornog odbora do 2010.

                                                                                                          POVRATAK NA IZBORNIK

RADOŠ, JURE

Karijeru je započeo u Konzumu u kojem je, između ostaloga bio direktor Unapređenja prodaje, pomoćnik direktora Tradinga za Category management, direktor poslovnog područja Maloprodaje i marketinga, direktor poslovnog područja Tradinga i Category managementa te u konačnici i direktor poslovnog područja Tradinga i Category managementa Mercatora u Srbiji. Obnašao je i dužnost člana Nadzornog odbora najveće tvrtke kartice lojalnosti MultiPlus Card d.o.o. Bio je 2011. na otvaranju “trgovačko-kulturnog” centra Superkonzum Sesvete na kojem je nehotice priznao da se na katu otvara Glazbena škola iako Grad Zagreb do tada nije niti objavio javni natječaj za smještaj Glazbene škole. Grad će raspisati natječaj 2013 i plaćati će  5137 EUR mjesečno SuperKonzumu Sesvete za mjesečni najam.

RAMLJAK, ANTE

Od travnja 2017. izvanredni povjerenik Vlade za Agrokor. Od 1992. radio je u brokerskoj tvrtki Investco kao financijski analitičar i projekt menadžer u Odjelu spajanja i preuzimanja, od 1996. u investicijskoj banci CAIB, članici Bank Austria Groupa, prvo je bio projekt menadžer u odjelu Corporate Finance, pa član Uprave te predsjednik Uprave. Od 2007. u Quaestusu Borislava Škegre preuzima vođenje Quaestus financijskog savjetovanja, od 2012. savjetnik je potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića za energetski sektor, a od 2014. do angažmana u Agrokoru bio je direktor u tvrtki Texo Management. 2014. bio je rekorder po primanjima i honorarima među zaposlenima u državnim institucijama. Trgovački sud u Zagrebu je 28. 2. 2018. na prijedlog Vlade RH opozvao Antu Ramljaka s dužnosti izvanrednog povjerenika u Agrokoru te imenovao Fabrisa Peruška novim izvanrednim povjerenikom Agrokora. Također, Trgovački sud je na prijedlog Vlade RH, Irenu Weber imenovao zamjenicom izvanrednog povjerenika. Ramljak tvrdi da je svojevoljno dao ostavku, dok se u kuluarima priča da se to dogodilo nakon što mu premijer Plenković nije 3 dana odgovarao na telefonski poziv. Među kontroverzne odluke Ramljaka ubraja se Roll up kredit i sukob interesa davanjem bivšoj tvrtki Texo Management lukrativne savjetničke pozicije preko tvrtke Alex partners. U svoju obranu Ramljak navodi da je Knighthead jedan od kreditora (21%), a to što je kupovao obveznice je bila njihova riskantna igra, a dobavljačima je svima bilo ponuđeno da sudjeluju u kreditiranju, a nisu pristali na sudjelovanje te se postavlja pitanje kako bi oni uopće i kreditirali Agrokor kad su sami bili u financijskim dubiozama radi njega. Za Texo Management kaže da su bili plaćeni manje nego njihovi kolege u inozemstvu.

                                                                                                 POVRATAK NA IZBORNIK

ROKSANDIĆ, ALJOŠA

Marketinški stručnjak koji je uz Ratka Mačeka navodno stajao iza bloga Ivice Todorića te potom otkazao suradnju. Vlasnik nekoć jake marketinške tvrtke Digitel i povezanih tvrtki koje su producirale TV sadržaje, bavile se gradnjom, izdavale novine 21. stoljeće, a koje su ostale dužne ukupno 53,2 milijuna kuna. Jedan je od najbližih prijatelja Frana Olujića, sada odvjetnika Ante Todorića (mlađeg).

ROHATINSKI, ŽELJKO

Guverner Hrvatske narodne banke od 2000. do 2012., prije toga kraće vrijeme bio je direktor za makroekonomske analize Agrokora, a do 2002. (dakle u prve dvije godine guvernerskog mandata) bio je član Nadzornog odbora Agrokora. Nakon guvernerskog mandata 2012. vratio se u Agrokor koji je 2011. preuzeo gubitašku špeditersku tvrtku Romah, u vlasništvu njegove supruge Marije. U Agrokoru je radio makroanalize za koje sam kaže da u njima čak i nije bilo teksta, već samo tablice i grafovi jer je Ivica smatrao da su oni dovoljni za formiranje opće slikeKći Nataša također je bila zaposlena u Agrokoru. U slučajnom susretu s guvernerom Rohatinskim, potonji je redatelju filma Gazda rekao da su HNB i Hanfa znale sve o dubiozama Agrokora.

                                                                                                                       POVRATAK NA IZBORNIK

ROLL UP KREDIT

33 zajmodavaca su 8.6.2017. godine na rok od 15 mjeseci potpisali s Agrokorom Ugovor o najstarijem kreditu od 1,06 milijardi eura. Kamata je 4% godišnja ili 3.8% plativa jednom godišnje. Ključni su kreditori investicijski fondovi Knighthead Capital Management, koji je sudjelovao u roll-up financiranju s 200 milijuna eura ili 20,83 posto, potom VTB banka, sa 181,49 milijuna eura ili 18,91 posto, Zagrebačka banka, 180 milijuna eura ili 18,75 posto te Monarch, sa 110,8 milijuna eura ili 11,54 posto. Erste banka sudjelovala je u roll-upu sa 39,9 milijuna eura ili s udjelom od 4,15 posto, VR Capital sa 38,2 milijuna eura ili 3,98 posto, York Capital s 27,4 milijuna eura ili 2,85 posto, a fondovi CQS i BIWA zajedno s 21,2 milijuna eura ili 2,21 posto. Kao zalog su kreditori predvođeni Knighthead Capital fondom dobili najvrednije nekretnine i žigove ključnih tvrtki. Dvije su najveće kontroverze oko Ugovora: Ugovorom je dan supersenioritet Knightheadu koji će tako izvući lijepu dobit jer im je osigurano prvenstvo u naplati, a bezvrijedne obveznice isplatit će im se u stopostotnom iznosu.  Dobavljačima nije bilo ponuđeno da sudjeluju u Ugovoru niti su znali za supersenioritet klauzulu. U svoju obranu Ramljak navodi da oboje nije točno. Knighthead je jedan od kreditora (21%), a to što je kupovao obveznice je bila njihova riskantna igra, a dobavljačima je svima bilo ponuđeno da sudjeluju u kreditiranju, a nisu pristali na sudjelovanje te se postavlja pitanje kako bi oni uopće i kreditirali Agrokor kad su sami bili u financijskim dubiozama radi njega.

                                                                                                           POVRATAK NA IZBORNIK

ROMAH

Afera Romah ozbiljno je 2011. narušila kredibiltet guvernera Rohatinskog gdje se pokazalo da je Agrokor kupio gotovo bezvrijednu tvrtku od Marije Rohatinski supruge guvernera Žejka Rohatinskog za 3,85 milijuna kuna.


Tvrtku Romah Agrokor je kupio isključivo radi poslovnih potreba nastalih uslijed okretanja kompanije tržištima u razvoju, uključivo i tržištima Dalekog istoka kao i uslijed pripreme ulaska Hrvatske u EU. U budućnosti očekujemo ozbiljan razvoj tvrtke Romah, poručili su nam iz Agrokora. POSLOVNI.HR: 30.8.2011.

Kuću je svojevremeno kupila tvrtka u vlasništvu moje supruge, koja se bavi špedicijom. Tvrtka je mala, ali u svojoj branši nije beznačajna. Tako je kuća bila u vlasništvu tvrtke. Supruga je u međuvremenu odlučila promijeniti posao, budući da se ulaskom u EU carinski režim mijenja, te je našla zajednički interes s Agrokorom , koji tvrtku misli iskoristiti za poslove s Dalekim Istokom, ili što je već navedeno u ranijem članku, budući da tvrtka posjeduje određeno znanje vezano za poslove vanjske trgovine. Zaključili su očito da je najjednostavnije da se proda te nastavi poslovati kao dio Agrokora . Agrokor  je platio normalnu tržišnu cijenu za tvrtku, oko dva milijuna kuna, što naravno uključuje i imovinu tvrtke, dakle i kuću. Od tog novca od prodaje tvrtke, moja je supruga ponovno otkupila kuću kao fizička osoba i kuća je sada u njenom vlasništvu kao fizičke osobe, objasnio je Rohatinski 

Kaže da on s Agrokorom  ima samo to što je tri mjeseca radio u tom poduzeću, te poznaje vlasnika iz studentskih dana, isto kao i njegova supruga.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Rohatinski-Kuca-u-kojoj-zivim-nije-u-vlasnistvu-Todorica

U razgovoru s novinarkom Danijelom Jozić gđa. Rohatinski je rekla:

Kako ste kupili tu kuću?
Od sredstava tvrtke.
Po kojoj cijeni?
Cijena je 250.000 eura, kupoprodajni je ugovor sklopljen 2004. godine. Sve je čisto: prodala sam tvrtku i otkupila kuću kao fizička osoba.
Za koliko ste prodali tvrtku Agrokoru i kad su se transakcije dogodile?
U ožujku sam prodala tvrtku i pritom zadržala, odnosno otkupila kuću. Cijena transakcije je jednaka vrijednosti kuće. Dakle, ja sam u toj priči zadržala kuću čija je vrijednost 250.000 eura.
Dakle, u tvrtki Romah najvrednija je bila kuća, a operativno ste poslovanje prodali zapravo za kunu?
Da, točno. Vrijednost kuće je 283.000 eura s vrtom, a ja sam je otkupila za 2,1 milijun kuna.
Kako to da vaš suprug, odgovarajući na upit Poslovnog dnevnika, nije znao da ste vi prodali tvrtku Agrokoru?
Vjerujte da mi o tim stvarima uopće ne razgovaramo. On radi svoj posao, ja svoj i ne miješamo se jedan drugome u posao. On mi je doslovce rekao: “Pusti me s tvrtkom i kućom, da sam htio ići u privatne vode, već bih otišao!”

http://www.poslovni.hr/hrvatska/sve-je-cisto-kucu-sam-otkupila-za-21-milijun-kuna-a-biznis-prodala-za-kunu-185684   

Županijsko državno odvjetništvo istražuje utaju poreza Marije Rohatinski, žene bivšeg guvernera, koji je trebala platiti s obzirom na to da je bila zaposlenica i vlasnica tvrtke Romah u čijem je vlasništvu bila kuća koju je obitelj Rohatinski koristila i u privatne svrhe, odnosno u njoj je živjela. Kaznena prijava protiv porezne utaje proslijeđena je državnom odvjetništvu 2011. godine, ali tek nedavno je slučaj otvoren i nakon preispitivanja, porezna uprava utvrdila je porezni dug od 289 tisuća kuna uvećan za kamate. Kako Večernji list navodi:

Prijava je podnesena protiv tvrtke Romah, te Marije i Željka Rohatinskog. Zbog, kako je porezni nadzor utvrdio, neplaćanja poreza, doprinosa, prireza i obveza za primitke u naravi. Bivši guverner Željko Rohatinski jučer nije htio komentirati navodnu poreznu utaju, niti je, rekao je, za nju znao. No, nije isključeno da, kao što je prije dvije godine tvrdio da nije znao da je žena prodala tvrtku, također nije znao i plaćaju li se uredno porezi. Trenutačno je pak aktualna i ta transakcija iz 2011. godine, kada je Marija Rohatinski tvrtku Romah prodala Agrokoru. Tada je Marija Rohatinski tvrdila da je tvrtka prodana za 2,1 milijun kuna Agrokoru, ali da je isti iznos i vraćen toj kompaniji, jer je od njih otkupila kuću na Gornjem Bukovcu u kojoj su živjeli i koja je bila u vlasništvu Romaha. Prema novim nalazima, transakcija je navodno bila vrijedna 3,8 milijuna kuna, a od toga je 1,5 milijuna kuna pozajmice vraćeno Agrokoru, što znači da je obitelj Rohatinski ostalo više od dva milijuna kuna.

                                                                                                                        POVRATAK NA IZBORNIK

RTL

U RTL smo uložili ozbiljan novac i danas posjedujemo 25 posto plus jednu dionicu jer želimo sudjelovati pri donošenju strateških odluka.               Ivica Todorić, Nacional, 2005.

  1. Agrokor izlazi iz vlasničke strukture RTL-a, ali zadržava mjesto u NO. Ante Todorić bio u NO RTL-a 2003-2015, a Iva Balent od 2015-2018.

SAMODOL, ANTE

Od 2006. do 2011. bio je predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Godinama je ganjao Agrokor radi ne/preuzimanja Belja, da bi njegovim odlaskom Hanfa išla na ruku Agrokoru.

http://hrvatska-danas.com/2018/01/11/bivsi-sef-hanfa-e-ante-samodol-jesu-li-clanovi-upravnog-vijeca-hanfa-e-prekoracili-granice-svoje-ovlasti-te-vlasniku-i-drustvu-agrokor-pribavili-korist/

SANADER, IVO                                                                                                                     POVRATAK NA IZBORNIK

Kada se na Ustavnom sudu trebalo 2004. raspravljati o radu nedeljom Sanader se kod predsjednika Ustavnog suda raspitivao tko je sudac izvjestitelj. Sudac izvjestitelj bila je Emilija Rajić koja je došla do zaključka da predloženi zakon prema kojem samo trgovine veće od 200m2 mogu raditi nedjeljom ponajviše ide na ruku jednom poduzetniku – Ivici Todoriću. Zakon je suspendiran.

SBERBANK

Ruska banka u 50-postotnom državnom vlasništvu koju je osnovao još car Nikola I. Kako na zapadu nakon krize 2008. nije mogao naći povoljne kredite za refinanciranje obaveza koncerna, Todorić se okrenuo ruskim bankama i 2014. uzeo prvih 600 milijuna Sberbankovih eura, a broj je na kraju narastao na 1,1 milijardu. Od VTB banke posudio je još 300 milijuna eura, tako da je više od polovice duga bilo u ruskim bankama. I dok je VTB, koji je imao manji iznos, ušao u roll up aranžman, Sberbank to nije htio jer im Ramljak nije htio dati pravo prvenstva za posljednji kredit iz ožujka  te je navodno  Sberbank poslala nemoguć ugovor kojeg uprava Agrokora nije htjela prihvatiti pa je Ramljak organizirao vatrogasno prikupljanje 80 milijuna eura od domaćih banaka. Zato su pokrenuli niz sporova u regiji, pokušavajući se naplatiti tamo gdje ne vrijedi lex Agrokor, odnosno iz dostupne imovine u Srbiji i Sloveniji. Izvanredni povjerenik Agrokora Fabris Peruško i prvi potpredsjednik Uprave Sberbanka Maksim Poletaev potpisali su u ožujku 2018. sporazum kojim su utvrđena načela prema kojima će Sberbank i povezana društva u primjerenom vremenskom roku povući tužbe koje su pokrenuli protiv Agrokora i njegovih povezanih društava te prema kojima će izvanredni povjerenik priznati osporene tražbine Sberbanka i predložiti da se priznate tražbine Sberbanka uključe u ažurirani popis priznatih tražbina podnesen Trgovačkome sudu u Zagrebu. Nagađa se da će Sberbank biti jedan od većih financijera novog roll up aranžmana (2) te da će najveći vlasnički udio u novom Agrokoru imati Sberbank i VTB: između 30 i 46 posto.

Nadam se da ruska državna banka neće upravljati Agrokorom iako sve ide u tom smjeru. Sberbank je ruska geopolitička poluga, a za tu svrhu bi Rusi dali i više novca u vjetar.    Ivan Hrstić, N1, travanj, 2018.

                                                                                                                        POVRATAK NA IZBORNIK

SERTIĆ, IVICA

Od 1993. predsjednik Uprave Jamnice, od 2016. izvršni potpredsjednik Agrokora za tržišta, prodaju i logistiku, uhićen pa pušten da se brani sa slobode. Odvjetnik mu je Ivica Mazalin.

AGROKOR d.d. član uprave od 2016. do 2017.
RHT d.d. direktor od 1996. do 1998.
JAMNICA d.d. predsjednik uprave od 1995. do 2016.
ROTO DINAMIC d.o.o. predsjednik nadzornog odbora od 2015. do 2017.
KONZUM d.d. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2013. do 2017.
AGROLAGUNA d. d. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2007. do 2017.
EKO-OZRA d.o.o. član nadzornog odbora od 2006. do 2009.
MLADINA d.d. predsjednik nadzornog odbora od 2005. do 2017.
Hotel Opera Zagreb d.d. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 1999. do 2002., član nadzornog odbora od 1995. do 1999.
K B Z, d.d. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 1998. do 2006., član nadzornog odbora od 1995. do 1998.

Blokirana imovina: stan od 95 m2 na Vrbiku, stan od 51 m2 na području Velike Gorice, poslovni prostor od 22 m2 na Trešnjevci, Opel Insignia, dionice Industrogradnje, Zabe i Jamnice

                                                                                                          POVRATAK NA IZBORNIK

SESSA, ĐURO

Predsjednik Vrhovnog suda.  Prate ga afere kao što su spoznaja o ilegalnim posjetama Miroslavu Kutli 2001. u zatvoru Remetinec, neprijavljivanje stana kupljenim novcem od Todorićeva Agrokora (tvrtka Mediator) u prvoj imovinskoj kartici (Sessa je, prije nego li je Agrokor pristao na isplatu, na tu nekretninu stavio zabilježbu, što je u Agrokoru protumačeno kao ucjena), a u slučaju Jerine Malešević, koja je izgubila stan, službenica gruntovnice na suđenju je direktno optužila Sessu da je bio taj koji je od nje tražio da se slučaj požuri i riješi preko reda!


Sessin odvjetnik Maroje Matana, potpredsjednik Odvjetničke komore, sređivao je dogovor oko Agrokorove tvrtke Mediator kojim je Sessa prepusto Mediatoru pravo na zemljište u Dubrovniku. Sessa je tu zaradio pola milijuna kuna. Odvjetnik Matana kasnije će zastupati tvrtku KHA jedan d.o.o. (tvrtka kćer Karisma Hotels Adriatic, u suvlasništvu Agrokora) pri kupnji hotela u Dubrovniku. Istodobno, odvjetnik Matana bio je u službi Barbare Kulmer u parnici protiv Agrokora za povrat Kulmerovih dvora. Niz legendarnih izjava obilježava Sessu:

Koliko se često pokreću stegovni postupci protiv sudaca, to se događa vrlo rijetko, zar ne? Nema razloga za to, hvala Bogu. N1, 2017.

Etičnost u sudstvu je siva zona., N1, 2017.

                                                                                                                       POVRATAK NA IZBORNIK

SIUC, VERA

Načelnica Odjela za gradnju Vera Siuc, kaže da je Agrokoru 19. srpnja 2006. izdana i uporabna dozvola za Kulmerove dvore.

Da, višečlana komisija je na tehničkom pregledu ustanovila da je objekt izgrađen u skladu s građevinskom dozvolom i prema glavnom projektu,

rekla nam je načelnica, a na naše pitanje ima li “hotel” recepciju dodala je:

Da, ima recepciju. To je prema projektu zgrada odmah na ulazu desno, na kojoj je prostor predviđen za recepciju”.   Business.hr, 2008.

SMOKVICA: vidi LUŠIĆ, ANTE

SOA

Prema djelokrugu poslova SOA je zadužena i za prikupljanje podataka od značaja za hrvatski gospodarski sustav. Prema izvoru s N1 tajna služba počela se baviti Agrokorom tek od travnja 2017. Sigurnosne službe procjenjuju i da postoji značajan rizik i opasnost od velikog broja domaćih i međunarodnih tužbi zbog koji prijeti opasnost od gubitaka u koncernu. Upozorava se i na projekciju rizika, koji bi mogao značiti gubitak radnih mjesta u sadašnjem koncernu Agrokor. Kako je u sustavu koncerna zaposleno 40 tisuća radnika, gubitak radnih mjesta smatra se ozbiljnim rizikom u procjeni sigurnosnog stanja u zemlji. http://hr.n1info.com/a262722/Vijesti/SOA-upozorava-U-Agrokoru-elementi-visokog-rizika.html

SOJARA

Prva tvrtka koju je za 3.5 milijuna dolara (260 milijuna dinara) na trećoj stečajnoj licitaciji kupio Agrokor. Kako je brzo nakon kupovine došao rat Sojara nikad nije iskorištena do svog punog kapaciteta.

Raspolaže preradbenim kapacitetima za preradu sojinog zrna u sojinu sačmu, sirovo degumirano sojino ulje i lecitin. Kapacitet prerade je 1.000 tona sojinog zrna dnevno ili 300 tisuća tona godišnje. Pored tvornice za preradu sojinog zrna Sojara Zadar je vlasnik silosa za skladištenje i manipulaciju uljarica i žitarica, kapaciteta 35.000 m3, te utovarno-istovarnog tornja u lučkom pristaništu koje može primiti najveće teretne brodove.

PDF: Kupoprodajni ugovor

                                                                                                                   POVRATAK NA IZBORNIK

SLOKOVIĆ, JADRANKA

Odvjetnica Ivice Todorića. Uz partnera Čedu Prodanovića branila je/brani: Ivu Sanadera, Nadana Vidoševića, Milana Bandića, bivšu šeficu Porezne uprave Nadu Čavlović Smiljanec, osječkog poduzetnika Dragu Tadića, generale Rahima Ademija i Ivana Čermaka, Zdravka Mamića, Severinu Kojić.

SPEVEC, DAVORIN & OLGICA

Olgica Spevec od 2003. do 2013. bila je predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Olgica Spevec se izuzela u postupcima pred Agencijom koji su bili vezani za Agrokor i njegova povezana poduzeća. 

Davorin Spevec, njen suprug, od 2001. direktor Zagrebačkog velesajma, 2007. prešao je iz Zagrebačkog holdinga u Agrokor na mjesto izvršnog direktora projekata zadužen za strateški razvoj biznisa. 2012. imenovan je ravnateljem Poliklinike Nemetova koju je tada preuzeo Agrokor. Tamo je bio do 2014.

                                                                                                                POVRATAK NA IZBORNIK

STANIĆ, IVAN

Odvjetnik šefa Agrokorova računovodstva Alojzija PandžićaS odvjetnikom Nikolom Mandićem brani Zdravka Mamića i Petra Pripuza, a branio je i Vinka Martinovića Štelu.

STANIĆ, SVJETLAN

Krajem 2013. potpisan je kupoprodajni Ugovor između Jamnice i Stanić Grupe, koju vodi Svjetlan Stanić, o preuzimanju linije voćnih sokova Juicy. Investicija je bila vrijedna 45 milijuna eura. Svjetlan Stanić je zajedno s bivšim potpredsjednikom Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Ivanom Gotovac pravomoćno oslobođen 2017. u tzv. aferi peka. Obojica su od početka poricali optužbe da je Gotovac Staniću davao informacije kako bi mu omogućio da mimo tržišne utakmice i pod što povoljnijim uvjetima stekne dionice Dalmacijavina i splitskoga hotela “Bellevue” u vlasništvu HFP-a. Stanić mu je za uzvrat navodno ponudio 5 milijuna kuna za trgovanje na burzi, a obećao mu je i zaposlenje nakon odlaska s dužnosti u Fondu. Tužiteljstvo je tvrdilo i da je Stanić kao mito Gotovcu poklonio peku, ljetovanje na svojoj jahti i putovanje u Monte Carlo, no sud je na posljednjem suđenju zauzeo stav da je riječ o poklonima dvojice obiteljskih prijatelja. Stanić je tijekom istrage bio u bijegu, a predao se desetak dana prije početka prvog suđenja krajem listopada 2008. Sud mu je tada ukinuo pritvor uz jamčevinu od dva milijuna kuna. Odvjetnik mu je bio Ante Nobilo, a kasnije Ljubo Pavasović Visković. Nalozi izdani za prisluškivanje Ivana Gotovca bili su prema Vrhovnom sudu nedovoljno obrazloženi te u novom sudskom rješenju, među argumentima za prihvaćanje zahtjeva obrane ocijenjeno je da se na osnovu takvih naloga nije moglo zadirati u privatni i obiteljski život okrivljenika, odnosno tajno ih prisluškivati. Zato oni i predstavljaju nezakonite dokaze. Stanić je 2010. u BiH postao počasni konzul Južne Koreje.

                                                                                                                        POVRATAK NA IZBORNIK

SVIĆ, VIKTORIJA

Nekadašnja menadžerica u Agrokoru, prva direktorica tvrtke Karisma Hotels Adriatic osnovane 2012. te članica mnogih NO-a. Svić je do 2015. radila u Agrokoru kao profesionalna menađerica i pravnica. 2015. je naglo odlučila zbog pritiska posla ostaviti Agrokor, a to je razbjesnilo Ivicu Todorića. Svić danas radi kao samostalna odvjetnica.

SUN ENERGY d.o.o. direktorica od 2013. do 2014.
KARISMA HOTELS ADRIATIC d.o.o. direktorica od 2012. do 2012.
MONDO-TERA d.o.o. direktorica od 1999. do 2004.
AGROKOR d.d. članica nadzornog odbora od 2010. do 2015.
MOSLAVKA KUTINA d.d. članica nadzornog odbora od 2009. do 2009.
CIGLANE ZAGREB d.d. predsjednica nadzornog odbora od 2008. do 2011.
MLINAR d.d. članica nadzornog odbora od 2008. do 2009.
ZVIJEZDA d.d. članica nadzornog odbora od 2000. do 2015.
PIK-VINKOVCI d.d. članica nadzornog odbora od 1999. do 2006.
RHT d.d. članica nadzornog odbora od 1996. do 1998.

SUPERKONZUM BR. 1 (Ulica grada Vukovara 275, Zagreb)

Objekt je uz pompu i dolazak Ankice Tuđman i kćeri Nevenke otvoren 1995. Građevinska dozvola je izdana 1996., a Uporabna 2015.! Uporabna dozvola ne bi ni tada bila zatražena od strane Agrokora da navedeni objekt nije bio u postupku prodaje W.P. Careyu.

Šef odjela za izdavanje građevinskih dozvola Vladimir Berković rekao je 1996.:

Objekt Super Konzum još nema građevinsku dozvolu. Postupak je u tijeku. Svaka takva dozvola ima svoju priču, tijek i uvijek na nečemu zapne. Koliko se sjećam to je zemljište bilo na prodaju. Sporovi se teško rješavaju i život ne može čekati da se zbog komada zemljišta ili nečeg drugog ne počne s gradnjom. Investitori su prisiljeni graditi jer je prekompliciran postupak dobivanja svih suglasnosti. Dakako da to nije zakonski dopustivo. No puno velikih objekata u Zagrebu nema nikakve dozvole. , Slobodni tjednik, 1996.

PDF: Uporabna dozvola Superkonzum

                                                                         POVRATAK NA IZBORNIK

SUPERKONZUM SESVETE

2011. Agrokor otvara u Bjelovarskoj ulici “trgovačko-kulturni” (iako po GUP-u taj termin ne postoji!) centar  Superkonzum Sesvete, a na svečanom otvorenju direktor u Konzumu Jure Radoš nehotice je priznao da se na katu otvara Glazbena škola iako Grad Zagreb do tada nije niti objavio javni natječaj za smještaj Glazbene škole. Grad će raspisati natječaj 2013 i plaćati će  5137 EUR mjesečno SuperKonzumu Sesvete za mjesečni najam. Ugovor će za Grad potpisati Milan Bandić.

ŠAJBER, SLAVKO

Prekaljeni visokopozicionirani komunistički moćnik. U više navrat došao u sukob s Antom Todorićem.

U tjedniku Nacional 2003. savršeno je opisao transformaciju novopečenih tajkuna devedestih:

Rotschildi su bogatstvo stvarali generacijama, a oni koji su to uspjeli u par desetljeća, kao Ford ili Bill Gates, geniji su ispred svojeg vremena. Tuđmanovi miljenici uspjeli su u samo nekoliko godina postati multimilijunaši. Miroslav Kutle, prije nego je postao tajkun, godinama je nosio isto odijelo, Josip Gucić je od sitnog švercera zlatom postao bogataš koji ne može niti pobrojati imovinu kojom raspolaže. Luka Rajić je bio kamiondžija, Ivica Todrić je s ocem sadio lukovicu, što je bio pošten posao, a samo par godina kasnije ima helikoptere iz kojih broji divljač u vlastitim lovištima. Dok sam bio političar, Nino Pavić bio je mali od kužine u našim partijskim komitetima i bogat poput crkvenog miša, a danas ima polovicu ovdašnjih medija. Ja ne tvrdim da su oni lopovi, ali bih volio da nam objasne kako se to radi.

ŠANTORIĆ, IVAN

Od 2005. bio je asistent izvršnog direktora Područja logistike, zatim asistent u Strateškoj poslovnoj grupi u Agrokoru, pa direktor Sektora transporta te direktor Poslovnog područja logistike, a izvanredni povjerenik Ante Ramljak u lipnju 2017. postavio ga je na mjesto člana Uprave Konzuma za maloprodaju i logistiku.

                                                                                                                      POVRATAK NA IZBORNIK

ŠAVORIĆ & PARTNERI

Nakon otvaranja postupka izvanredne uprave Ante Ramljak angažirao je  Odvjetničko društvo Šavorić & Partneri na poslovima pružanja interventnog pravnog savjetovanja u prvim danima rada izvanredne uprave. Šavorić je tada prijavljen zbog sukoba interesa Odvjetničkoj komori jer je zastupao i VTB te se zbog toga povukao iz Agrokora. U zadnjem tjednu travnja 2017. Ramljak je u ime Agrokora angažirao međunarodnu odvjetničku kuću Kirkland & Elli International LLP koja će koordinirati daljnje pravne savjetnike u nastavku procesa izvanredne uprave i u procesu restrukturiranja. Društvo Šavorić Ivica Todorić sumnjiči da su jedni od tvoraca lex Agrokora. Prva mail adresa povjerenika Ramljaka bila je: izvanredna.uprava@savoric.com

ŠEKS, VLADIMIR

Kao popredsjednik Vlade zadužen za unutranju politku dobio je 1994. nalaz Finacijske policije o marifetlucima Agrokora. Kaže da je taj nalaz proslijedio DORH-u.

U filmu Gazda na pitanje je li Agrokor bio sponzor HDZ-u, Šeks  nemušto odgovara – moguće, dok Stipe Mesić kao negdašnji tajnik HDZ-a potvrđuje da su sve velike tvrde sponzorirale HDZ. Danas je utjecajni savjetnik premijera Plenkovića. U vrijeme dok su se mediji raspitivali tko je autor lexa Agrokor on je izjavio u intervjuu u tjedniku Globus 27.10.2017. da je “Plenkovićeva zasluga što je uspio osmisliti i provesti (Lex Agrokor)” te da je “Lex Agrokor jedan od grandioznih uspjeha Andreja Plenkovića.”

                                                                                                                POVRATAK NA IZBORNIK

ŠKEGRO, BORISLAV

Od 1993. do 2000. bio je HDZ-ov potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja, a zadnje tri godine bio je i ministar financija. 1999. potpisao je državna jamstva za korporativne obveznice Agrokora u iznosu od 31 milijun eura, a kojim je financirana gradnja Agrokorova distributivnog centra u Zagrebu. Jamstvo od Vlade je iznuđeno nakon što je Agrokor zaprijetio da će radnicima Zvijezde dati otkaz u znak prosvjeda što je Vlada dala jamstvo da se izgradi konkurentska uljara u Čepinu za koju su u Agrokoru držali da je nepotrebna. Sam Škegro tvrdi da on nije dao jamstvo već njegov zamjenik, iako je Škegro potpisan. 2013. s partnerima osniva Questus fond u kojem je Agrokor bio jedan od ulagača. Kao savjetnik premijerke Jadranke Kosor predložio je osnivanje Fondova za gospodarsku suradnju (FSG) koji su, navodno, služili Agrokoru kao bankomat.

ŠOLA, MANUELA vidi: ABRAKADABRA

ŠUMANOVAC, ANDREA

Vlasnica i direktorica marketinške agencije Unex, te dobra prijateljica Ive BalentAgrokor im je bio najznačajniji klijent i suvlasnik od 2006. do 2013. Završili su u predstečajnoj nagodbi zbog Agrokorovih regresnih mjenica. Kako je Unex funkcionirao 2006. najbolje pokazuje članak iz Bussines.hr:

SVOJE DOBAVLJAČE AGROKOR DOVLAČI I U SVOJU OGLASNU AGENCIJU
U marketinškim krugovima tvrde da oglašivače čiji se proizvodi prodaju u Konzumu Unex i Agrokor privlače pod okrilje tvrtke Andree Šumanovac, koju s Agrokorom veže i prijateljstvo s njegovom direktoricom marketinga Ivom Balent. Tada su u Konzumu navodno rekli svojim dobavljačima da će Konzum prema njima biti blagonaklon budu li se oglašavali preko Unexa.  Dobavljačima bi se potraživanja kompenzirala kroz medije, a za prelazak u Unex kao nagradu bi dobili ranije plaćanje potraživanja kao i bolja mjesta za svoje proizvode na Konzumovim policama. Tako nam jedan sugovornik kaže da se zajednički klijenti Unexa i Agrokora naslanjaju na njihov sustav rada, pa tako, kad Konzum duguje tom klijentu, Unex to potraživanje zatvori i prebije s Agrokorom.

                                                                                                                      POVRATAK NA IZBORNIK

TALENT STUDIO

Nina Ban bivša zaposlenica marketinga Agrokora zadužena za financije unutar marketinga, sa zaposlenicama marketinga i prijateljicama Teom Kličinović (zadužena za dizajn svih brendova Agrokora) i Lucijom Jukić (zadužena za protokol i sponzorstva) Ive Balent 13.2. 2017. osnovala je tvrtku Talent studio koja je dobila 10-godišnje marketinške ugovore s tvrtkama iz koncerna Agrokor. Nadzorni odbor slovenskog Mercatora pobunio protiv ugovora s Talent studijom i izborili su se za raskid ugovora. U Hrvatskoj  povjerenik za Agrokor Ante Ramljak se izborio sa raskid tih ugovora. U međuvremenu su 26.9.2017. Ban, Jukić i Kličinović prestale biti ovlaštene osobe tvrtke, a postale su ovlaštene Ljiljana Kelković i Ankica Sverić.

TEDESCI, EMIL

Poduzetnik i prijatelj obitelji Todorić. Krajem 2017. je izjavio:

To što Ivica Todorić radi, to je svinjarija. Pobjeći i ostaviti brod sa više desetaka zaposlenih, ostaviti cijeli svoj tim da bude pod istragom i negdje iz daljine nekog komfora, Londona, držati predavanje ukupnom hrvatskom gospodarstvu i društvu u cjelini, pa i šire, kako je on u pravu, a ovdje je evidentna rupa od više milijardi kuna, to govori o antivodstvu. Zbog toga ako govorimo jednu rečenicu što je lider – to je odgovoran vođa. Odgovoran vođa nikad ne bi dopustio ovakvu situaciju i nikad se ne bi ovako ponašao. Kada je trebalo primati dobre plaće i financijske pakete od 10 tisuća eura mjesečno, sa skupim automobila i pripadajućim beneficijama, tada su bili formalno članovi uprava i radili su svoj posao. A kada se ispostavilo da je takvo upravljanje stvorilo milijarde kuna gubitaka, tada odjednom oni nisu odgovorni. Jedan član uprave se brani kako je potpisao neki dokument, jer se slučajno našao u zgradi u tom trenutku. Drugi tvrdi kako je ekonomski obrazovan, ali da ne zna čitati financijske izvještaje, treći kaže kako je financijska izvješća vidio tek kad su objavljeni na web-stranicama kompanije, četvrti govori da ne zna kada je bio član uprave, peti da se sjednica uprave nije održala osam godina. Pa to je dječji vrtić, a ne korporativno upravljanje.

Ivica Todoriću u svom mu je blogu odgovorio:

Ne želim uopće polemizirati s Tedeschiem, no istine radi, samo ću podsjetiti kako su on i njegov management pridonijeli razvoju hrvatskog gospodarstva tek otvaranjem jednog malog pogona koji je ubrzo i zatvoren.

                                                                                                             POVRATAK NA IZBORNIK

TEXO MANAGEMENT

Tvrtka koja je 2016. imala 2 zaposlena, 4276kn prosječne plaće, 1,3 milijuna prihoda te 283 600kn dobiti. Tvrtka Texo Management kojoj je do imenovanja za Vladina povjerenika u Agrokoru radio Ante Ramljak, sklopila je s firmom AlixPartners, savjetnikom za restrukturiranje Agrokora, ugovor o savjetovanju krajem travnja 2017. godine i za svoje usluge tjedno izdaje račune u visini od oko 242.893,76 kuna.

                                                                                               POVRATAK NA IZBORNIK

TODORIĆ, ANTE

Otac Ivice Todorića. Agronom podrijetlom iz Zmijavaca kod Imotskog, glavni inženjer pa direktor poljoprivrednog dobra zagrebačkog Agronomskog fakulteta u Božjakovini kod Dugog Sela, gdje je s obitelji živio u dvorcu Drašković. Od 1963. direktor Agrokombinata koji je imao oko 5,5 tisuća radnika. Bio je zastupnik u Saboru SR Hrvatske, član Upravnog odbora Dinama, predsjednik Odbora Poljoprivredne banke Jugoslavije, član Odbora Zagrebačke banke.  Osuđen je za gospodarski kriminal težak šest milijuna maraka po nekoliko točaka optužbe na 13,5 godina zatvora. 1975. presuda mu je smanjena na Vrhovnom sudu na šest godina zatvora,

PDF: Ante Todorić – presuda Vrhovnog suda – 1975

od čega je odslužio 4,5 godine u Staroj Gradiški. 1977. izradio je projekt staklenika za uzgoj cvijeća od 1200 četvornih metara u Kloštar Ivaniću, dobio je kredit PBZ-a od 100 tisuća maraka, za koji su njegovi punac i punica založili zemljište i nekretnine, te sa sinom Ivicom pokrenuo posao proizvodnje i prodaje cvijeća. Od kraja 60-ih živi na Pantovčaku 198 u stanu od 165 četvornih metara do preseljenja u Kulmer. Od 1950. bio je u braku s učiteljicom iz Kloštar Ivanića Mirom Poštek s kojom ima dvoje djece, Ivicu i Jadranku.

Tuđman je apsolutno najveći Hrvat i ima najveće zasluge za stvaranje hrvatske države. Ali Bože moj, nitko nije sve savršeno napravio, ljudski je griješiti. Tuđman je premalo griješio, a previše uspio. Večernji list, 2010.

1993. traži da mu se kao političkom zatvoreniku nadoknadi mirovinski staž u dvostrukom trajanju za vrijeme provedeno u zatvoru. Majstor u Zahtjevu prilaže presudu Općinskog suda kojom je, između ostalog, osuđen po stavku 100. Kaznenog zakona za kontrarevolucionarnu djelatnost. I bilo bi to u redu da presudom Vrhovnog suda ta točka optužnice biva poništena te je zapravo Todorić u zatvoru bio isključivo radi gospodarskog kriminala.

AGROKOR d.d. predsjednik nadzornog odbora od 1995. do 2006.
SOJARA d.o.o. predsjednik nadzornog odbora od 1995.F do 2013.

TODORIĆ, ANTE

Stariji sin Ivice Todorića, bivši zamjenik predsjednika Uprave Agrokora, završio je Ekonomski fakultet i magistrirao financije. Karijeru je počeo u skladištu voća i povrća, od 1996. bio je poslovođa cvjećarnice pa asistent u prodaji burzovnih roba u Agrokor trgovini. Od 1998. bio je asistent predsjednika Uprave Agrokora te je preuzeo poslove vođenja i uspostavljanja procesa nabave voća i povrća. 2001. formirao je veleprodajno poslovanje Konzuma, od 2001. do 2005. radio je na akvizicijama hrvatskih kompanija u sustav Agrokora, od 2005. kao izvršni potpredsjednik za Poslovnu grupu maloprodaja radio je na stvaranju Agrokorovih maloprodajnih poslova u Srbiji i BiH. Do 2015. bio je član Nadzornog odbora RTL-a, gdje ga je naslijedila sestra Iva Balent, od 2014. bio je predsjednik Nadzornog odbora Mercator grupe, a od 2016. zamjenik predsjednika Uprave Agrokora. Ima troje djece: Emu, Luciju i Ivicu, a krajem 2017. u MUP-u se odjavio iz Hrvatske, obitelj se preselila u Beč, a prebivalište je prijavio u Londonu, gdje živi i radi. Odvjetnici su mu Fran Olujić i Rajko Čogurić.

AGROKOR d.d. član uprave od 2008. do 2017., predsjednik nadzornog odbora od 2006. do 2008.
SOLANA PAG d.d. predsjednik nadzornog odbora od 2010. do 2014., član nadzornog odbora od 1999. do 2010.
UNEX MEDIA d.o.o. predsjednik nadzornog odbora od 2007. do 2013., zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2010. do 2011.
MULTIPLUS CARD d.o.o. član nadzornog odbora od 2010. do 2014.
MOSLAVKA KUTINA d.d. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2009. do 2014.
ILOČKI PODRUMI d.d. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2009. do 2011.
ŽITNJAK d.d. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2008. do 2012.
MLINAR d.d. član nadzornog odbora od 2008. do 2009.
CENTROPROMET d.d. predsjednik nadzornog odbora od 2005. do 2011.
LEDO d.d. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2005. do 2017., član nadzornog odbora od 2002. do 2005.
RTL Hrvatska d.o.o. član nadzornog odbora od 2003. do 2015.
Hotel Opera Zagreb d.d. član nadzornog odbora od 2002. do 2004.
KONMET d.o.o. član nadzornog odbora od 2001. do 2006.
JAMNICA d.d. član nadzornog odbora od 1997. do 2016.

                                                                                                          POVRATAK NA IZBORNIK

TODORIĆ, IVAN

Ekonomist. Mlađi sin Ivice Todorića, od 2008. bio je predsjednik Nadzornog odbora Agrokora, a preko tvrtke Pet-it-duo bio je suvlasnik lanca restorana Good food. Preko tvrtke Sun energy bio je suvlasnik tvrtke Karisma hotel management, vlasnice hotela Koločep i Živogošće, koju je prodao vlasniku tvrtke Karisma hotel International, srpskom poduzetniku Ljubiši Krstajiću koji ga je u rujnu 2017. zaposlio u svojoj londonskoj tvrtki, a navodno mu je plaća milijun eura godišnje. Operacija Karisma je navodno bila Agrokorov odgovor na negativnu bilancu usljed kupovine Mercatora te vatrogasno spašavanje bilanci Agrokora kupovinim hotela i zemljišta na Jadranu te naknadnim pumpanjem vrijednosti istih.

                                  IVAN TODORIĆ NA OTVARANJU SUPERKONZUMA, 1995.

Odvjetnica mu je Jasna Novak. DORH Ivana Todorića sumnjiči za financijske malverzacije. DORH navodno dodatno ispituje njegovu ulogu u Konsumo priči, navodnom izvlačenju novca iz tvrtke Pet-prom te odavanju poslovnih tajni u operacijama faktoringa.

PET-IT-DUO d.o.o. član društva od 2012. do 2015., direktor od 2012. do 2015.
SUN ENERGY d.o.o. jedini član od 2014. do 2017., član društva od 2017. do 2017.
SUB DUBROVNIK d.o.o. član društva od 2014. do 2016.
CENTAR ONOFRIO d.o.o. u stečaju član društva od 2013. do 2014.
PROJEKTGRADNJA d.o.o. predsjednik nadzornog odbora od 2014. do 2017.
AGROKOR d.d. predsjednik nadzornog odbora od 2008. do 2017.
AGROPLUS d.o.o. u stečaju zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2007. do 2012.
AGROKOR – TRGOVINA d.o.o. član nadzornog odbora od 2007. do 2017.
AGRO PANONIA d.o.o. predsjednik nadzornog odbora do 2014.

                                                                                                  POVRATAK NA IZBORNIK

TODORIĆ, IVICA

Nekad znan kao vlasnik Agrokora, a danas je privremeni stanovnik Londona u kojem živi sa ženom Vesnom i, kako kažu oni koji su ga posjetili, sa svojim malim oblačićem. Čovjek koji nije niti trebao zvati izdavače i glavne urednike nego su oni sami od sebe smišljali kako da mu se dodvore, danas vjerojatno užasnuto čita što sve pišu o njemu oni koji su ga obožavali. Nekad nedodirljiv, sada je nedostupan za normalnu novinarsku komunikaciju. Odlučio se za bizaran model objava za javnost, tzv. blog, a ugledao je svjetlo dana i lažni intervju. Moglo bi se reći, intervju kakve je i ranije davao za tzv. ugledne hrvatske medije.  Navodno ima još materijala i dokumentacije, pa će biti zanimljivo hoće li izvaditi neke sočne dokaze protiv onih koji su možda izvadili nešto protiv njega.  Prema procjenama londonskih odvjetnika biti će bez sumnje izručen Hrvatskoj najranije u srpnju 2018., najkasnije do kraja godine te mu potom ne gine zatvor Remetinec. Kako ga se tretira kao bjegunca neće moći odmah izaći uz jamčevinu. Za repom su mu hrvatsko pravosuđe i detektivi Sberbanka te su mu svi računi zamrznuti. Odvjetnike u Londonu često mijenja i ne plaća. Navodno oca Ivicu i brata Antu financira sin Ivan koji se na vrijeme snašao.

                                     Vesna, Ivica i Ante Todorić

Ivica Todorić 1975. oženio se Vesnom Bašić, 1977. s ocem Antom pokrenuo je, uz pomoć kredita PBZ-a, posao uzgoja i prodaje cvijeća i ubrzo su postali jedan od većih proizvođača cvijeća. Vojsku služi u Beogradu kao vezist u elitnoj tzv. Titovoj gardi u kojoj dobiva i manji čin. 1989. u osnivački kapital Agrokora ulaže milijun maraka – poduzeća za proizvodnju ratarskih, cvjećarskih, vrtlarskih i voćarskih kultura. S kreditima Zagrebačke banke 1991. kupili su zadarsku Sojaru, 1992. Jamnicu, Agropreradu i Lovno gospodarstvo Moslavina, 1993. Zvijezdu i DIP Turopolje, 1994. Unikonzum, Ledo, Bobis, Silos-Mlinove Vinkovci, Solanu Pag te su osnovali Kreditnu banku Zagreb… Nakon brojnih akvizicija u Hrvatskoj počeli su se širiti na Srbiju (Idea, Frikom, Mivela, Dijamant, Kikindski Mlin, Nova sloga, Roda…), BiH (Sarajevski Kiseljak, Ledo Čitluk, Agrofructus Čapljina, TPDC Sarajevo), a na kraju su 2014. preuzeli i slovenski Mercator koji je odredio neslavnu sudbinu Agrokora. Hrvatski odvjetnici  za kazneno pravo su mu Jadranka Sloković i Čedo Prodanović. Prema Rješenju o istrazi DORH ga sumnjiči za finacijske malverzacije koje on žestoko negira na svom blogu. 

Kompletna priča o Agrokoru i Ivici Todoriću može se naći na stranicama knjige Gazda.

POVRATAK NA IZBORNIK

        IZBOR LEGENDARNIH CITATA

Katkad zavidim ocu, koji je u mirovini i u Ivanić Gradu se brine o tulipanima. Jednog dana htio bih se i ja vratiti cvijeću, no prije toga moram ostvariti ono što sam davno sebi obećao, uspjeti u Hrvatskoj.           Arena, 1993.

Sve je u mom životu podređeno Agrokoru. Nemam vila, vikendica, stanujem s obitelji u očevom društvenom stanu koji sam nedavno otkupio. Vozim Mercedes 500, vlasništvo tvrtke, ali i moji suradnici imaju na raspolaganju automobile.        Večernji list, 1993.

Čudan je naš hrvatski mentalitet, dok vani govore o filmu, kazalištu, bave se sportom kod nas kamo god dođete govore o politici i svatko bi bio bolji od predsjednika, vlade, ministra. Kako ćeš razgovarati kad svatko misli da bi moju kompaniju vodio bolje od mene, samo šteta što nije njegova. Još misle: “Bogzna na koji je način do nje došao!          Večernji list, 1994.

Kad se govori o Agrokoru u oči upada okrupnjavanje prehrambene industrije. Ne stoji li iza vaše borbe za zaštitu domaće proizvodnje želja za monopolnim položajem na hrvatskom tržištu? Riječ je o vrlo ozbiljnom pitanju. Agrokor kao koncern i ja osobno poduzeli smo vrlo ozbiljne akcije i ne možemo si dopustiti luksuz bilo kakve protekcije, veza i nametanja. Sve će protekcije i veze biti kad-tad raskrinkane, a to bi sve ozbiljne rezultate i rizike u koje je Agrokor ušao dovelo u pitanje. Morao bih biti lud da sebe i svojih 20 godina u ovom poslu kao i svoje suradnike dovedem u opasnost bilo kakvim nepoštenim namjerama.                  Večernji list, 1994.

Zaprepašteni smo koliki utjecaj imaju poduzetnici vani. Oni o gotovo svemu odlučuju kad je u pitanju gospodarstvo. Oni sudjeluju u vladinim odlukama i vlada bez njih ne može odlučiti gotovo ništa.            Večernji list, 1995.

Privatni biznis nije nespojiv s političkim angažmanom. Zar se na Zapadu političari ne regrutiraju iz vrhunskog biznisa, poput Berlusconija?…
O novome premijeru odlučuje predsjednik Republike , a on je ne samo dobar političar, vojskovođa i diplomat nego i sportaš, i zna da se ne mijenja tim koji pobjeđuje. A rezultati dosadašnje Vlade su evidentni.               Večernji list, 1995

Smatram da u Hrvatskoj treba graditi nekoliko jakih kompanija, jakih sustava koji mogu ponijeti malo gospodarstvo. Perspektiva Hrvatske jesu mali gospodarski sustavi do sto ili više zaposlenih, ali nema razvoja bez par jakih kompanija koje to mogu nositi, i graditi nastup prema vani.

Kad god mogu po svojoj funkciji informiram Predsjednika (Tuđman, op.u.) jer kad ima više informacija može donositi kvalitetnije odluke. Moram reći da mu je drago čuti takve informacije. Susretnemo se nekoliko puta godišnje i imamo apsolutno korektan odnos.                  Slobodni tjednik, 1996.

 Od 30. svibnja 1990. nisam povećao svoju osobnu imovinu: ona i danas, što je lako provjerljivo, odgovara nekakvom hrvatskom prosjeku.         Nacional, 1998.

Što ja imam i što radim to je jedan pakao. Ja osobno nemam tvornice, helikoptere… stvarno ne znam koliko će i do kada pojedinci živjeti u neshvaćanju ove stvarnosti u kojoj živimo.                 Nedjeljna Dalmacija, 1998.

Zašto bi netko bio jalan prema Ivici Todoriću? Pogledam se ujutro kako sam posijedio, provodim u Agrokoru 15-17 sati dnevno i rješavam teške probleme, a zauzvrat čitam o sebi gadosti u dijelu našeg tiska.      Jutarnji list, 1998.

Kao dijete sam 1971. doživio neugodnosti kada je moj otac, ni kriv ni dužan, zbog odanosti svom narodu završio u zatvoru. Tada sam mnogo naučio. Povezivanje s bilo kim na vlasti može u hrvatskim okolnostima samo štetiti, što je katastrofa kakve nema u svijetu.

…   Svaki Hrvat se treba ponositi svojim uspješnim tvrtkama, kao i što se svaki Nijemac ponosi Mercedesom, BMW-om, Kruppom i tako dalje.        Jutarnji list, 1998.

S obitelji Tuđman, gospođom Ankicom, Nevenkom, Miroslavom i ostalima upoznao sam se 1972. u Đorđićevoj ulici gdje su u pritvoru bili moj otac i Franjo Tuđman. Nekoliko godina družili smo se po sudovima, zatvorima. Nevenka se u to vrijeme bavila trgovinom i nije bila zadovoljna tim poslom. Rekla mi je kako zna da se korneti za sladoled uvoze iz inozemstva i upitala me imali li mogućnosti da se kod nas pokrene proizvodnja. Mi smo pristali jer i za Ledo je to dobar potez.      …
Uvijek sam transparentno djelovao i javno najavljivao projekte. U nekima nisam uspio. Zaustavljala me politika. Rekao bih da je to bio konsenzus državne politike da se Agrokor zaustavi. Čini mi se da politički vrh nije imao dovoljno hrabrosti za nove izazove. Bojali su se političke opasnosti da stvore izrazito veliku privatnu multinacionalnu kompaniju.  Imamo odlične političare, ali kao da do sada nisu bili svijesni da budućnost i suverenost jedne države ovise o snazi njezina gospodarstva.              Večernji list, 2000.

Agrokor ubrzo očekuje potpunu integraciju na svjetsko tržište kapitala, a onda, za godinu, dvije, i izlazak na burzu. Bez podrške države u Hrvatskoj, nitko, pa ni mi, koji smo najveći, ne možemo sami izgraditi nacionalni lanac, koji bi se mogao dobro oduprijeti stranoj konkurenciji i opstati na tržištu. Ako se utvrdi da se netko od nas ogriješio o zakon, nad njegovom sudbinom ne treba plakati.    …

Lani smo u Hrvatskoj bili kompanija na prvom mjestu po ljudskim resursima. Normalno je da naši ljudi idu i na državne funkcije.          Jutarnji list, 2000.

Smatrate li sebe bogatašem? Što je prema vašem mišljenju – bogatstvo?
Smatram se bogatim čovjekom upravo stoga što imam stabilnu i zdravu obitelj. Inače, bogataš nisam niti po jednom kriteriju. Vrijeme u zadnjih deset godina, u smislu stvaranja osobnih vrijednosti, doista – nije bilo moralno. Nedavno je rečeno , kako će Vlada mjeriti nekakvo bogatstvo. Osobno neću moći zadovoljiti nijedan kriterij.   Da ja ne primam plaću, da mi ne rade sin i kćer i da tata nema penziju teško bih u današnje vrijeme izvukao kraj s krajem.             Vjesnik, 2000.

I ova će vlast proći, da li za šest mjeseci, ili tri-četriri godine, kao što je prošla i HDZ-ova. A Agrokor, budemo li dobro radili, ni jedna vlast ne može ugroziti. Agrokor će ostati.
Za propast državnih poduzeća nitko ne odgovara, nitko nije na sudu.
No, za mene je najvažniji kriterij: jesu li oni uzimali te kredite (Kutle, Gucić, Novalić. op.a.) da bi novac odnijeli u inozemstvo, da bi se osobno obogatili, ili su dizali da bi održavali svoje sustave, da bi održavali proizvodnju i isplaćivali plaće.
Ako je posrijedi ovo drugo, onda su ti ljudi moralno čisti, neovisno o bankrotu njihovih poduzeća. Ja želim vjerovati, a mislim da za to imam i razloga, da najveći dio njih nije pretvarao kredite u osobno bogatstvo.

Kakvo je vaše osobno bogatstvo? Nedavna vaša izjava da biste teško živjeli da vam sin i kći ne zarađuju izazvala je masovni podsmjeh.
Ja sam to doista bio kazao, iako, naravno, u šali.
Kuća je lijepa i velika, ali vrlo starinska i donekle nefunkcionalna. Primjerice, ima samo jednu kupaonicu, tako da ujutro članovi moje obitelji nervozno stoje u redu i katkad kasne na posao zbog čekanja. Ili, moj sin, kad se probudi, mora prolaziti kroz sobu moga oca da bi došao u kupaonicu.
Ja jesam planirao graditi novu kuću, ali sam procijenio da je, u sadašnjim socijalnim okolnostima, izgradnja vile s bazenom nešto duboko nemoralno. Globus, 2000.

Teško mi je procijeniti koliko je, a sigurno jest, politika zapečatila Kutlinu karijeru. Znam da je imao dobrih planova i šteta je da ih nije ostvario. Kad u razvijenom svijetu veliko poduzeće zapadne u teškoće, to postaje državni problem, jer svaka država nastoji zaštiti velike tvrtke.
U dvadeset godina nisam napravio ni kvadrat stana, već 25 godina živim u istoj kući, s gotovo istim namještajem, nisam čak stambeno zbrinuo ni svoju djecu, niti sam kupio auto. Kad sam supruzi trebao kupiti novi auto, nisam imao novca. Budući da moja supruga radi u Agrokoru, kupili smo novi auto na tvrtku.
Moja porezna kartica izgleda kao kartica prosječnog građana.
Kuriju je kupio Agrokor. To je vrijednost Agrokora i projekt se polako razvija.
Jednog dana ću, valjda, nešto uzeti i za sebe.
Tuđmana nisam vidio više od osam puta u životu.
Moje dionice u Agrokoru čine me opreznijim prema kapitalu. Nacional, 2003.

U biznisu je sveto pravilo da onaj tko se ne zna prilagođavati promjenama, ne može opstati. Mi smo znali iskoristiti promjene.               Globus, 2004.

Konzum je već predmet interesa Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja?
U skladu sa zakonom moramo prijavljivati sva naša povećanja udjela na tržištu… Poseban je problem razumijevanje tržišta i okolnosti na njemu. Zakonska regulativa morala bi razumjeti ta tržišta i dopuštati ekonomiju obujma jer bi tako podržavala razvoj i opstanak kompanija na malim tržištima kakvo je hrvatsko.”             Poslovni tjednik, 2004.

Reakcija na rejting Moodysa:

No, moram vam reći da ljudi koji izdaju te rejtinge nemaju pojma o ovom tržištu i što se ovdje događa.     Jutarnji list, 2005.

Danonoćno se radilo tijekom zadnje dvije godine da bi naš premijer mogao doći i otvoriti tvornicu.     Izjava prilikom otvaranja PIK-a Vrbovec koji je pohodio premijer Sanader, Novi list, 2009.

Svi znaju da nisam povezan ni s jednom strankom.
Sad odjednom pričaju da podržavam Milana Bandića, a njegovi su ljudi došli i rekli da hoće jabuke, mi smo mu ih prodali, ispostavili fakturu na 130 tisuća kuna i na sve je plaćen porez. U deset godina, koliko je gospodin Stipe Mesić predsjednik, samo sam dva puta bio kod njega, a nikada ga nisam nazvao. Za što bih ja trebao predsjednika?
Jeste li dobili ikakvo priznanje za svoj uspjeh?
– Bilo bi logično da su me, zbog ovakvog uspjeha, pozvali predsjednik države i premijer i da su mi rekli: ‘Gospodine Todoriću, Agrokor zapošljava toliko puno ljudi, uspješan je, stvarno ste napravili velik posao.’ Pa da onda Agrokor konačno dobije i neko priznanje.
Ja svoje bogatstvo nisam nikad osjetio. Radim 24 sata, nikad nisam po jahtama i morima. Lani sam prvi put otišao na neki drugi kontinent, na kratko u Afriku, u Tanzaniju. Jutarnji list, 2009.

Ivica Todorić osvrnuo se i na optužbe da tvrtke iz sustava Agrokor duguju državi i kasne s plaćanjem dobavljačima:

Dugovi svih tvrtki iz Agrokora državi nula su kuna, a dobavljače plaćamo u roku od 76 dana, što je od 10 do 20 posto brže nego u trgovaca u EU. Mi smo izvan standarda, a banke nas sve više pritišću, jer sve plaćamo na vrijeme.    Večernji list, 2010.

Nema me ni u jednoj aferi. Zašto se nikad ne zapitaju: stalno se nešto događa, a Todorića nema nigdje?!     ….

Do prije šest godina, znači 15 godina poslije rata, živio sam sa svojim roditeljima u stanu na Pantovčaku, koji je imao jednu kupaonicu. Nisam smatrao da trebam sebi nešto graditi sve dok u državi ljudi nemaju što raditi. Kad sam vidio da svi nešto grade, i ja sam htio nešto napraviti. Slučajno se pružila prilika da kupim zemljište s ruševinom i obnovim kulturni spomenik. Da bih ga sagradio, morao sam podići kredit jer nisam imao novca, nisam toliko bogat.          Večernji list, 2010.

Komentirajući izjave u Saboru da je Agrokor generator nelikvidnosti, Ivica Todorić, rekao je da Agokor u dan podmiruje svoje obveze .

Jadni ljudi. Netko im je dao mogućnost da pričaju, a onda svašta izgovore. Agrokor ne samo da plaća u dan, nego svoje obveze pokriva 20-30 posto bolje od drugih. Mi robu plaćamo nakon 72 dana u odnosu na to kad je dobijemo, što je u skladu s ugovorima.  Večernji list, 2010.

Agrokor je toliko velik da se uvijek postavljao kao partner državi. U kakvim ste odnosima s Vladom?
A tko bi mogao voljeti Vladu više od mene? Tko bi mogao više od mene željeti da oni uspiju? Pa ako oni propadnu i ja propadam s njima.Ako agencije njima sruše rejting, srušit će i meni. Razumijete?       Večernji list, 2012.

Prije godinu i pol Agrokor je napravio najmodernije farme svinja u Europi, izabravši krmače s najboljom genetikom, koje donose 27 prasaca. Međutim, u samo godinu i pol, konkurencija je odmakla s krmača koje prase 31, pa i 32 prasca.         Privredni vjesnik, 2013.

 

CITATI O IVICI TODORIĆU (IZBOR)

GAZDA, MAGNAT I BOG IVICA TODORIĆ
Todorić svoj Agrokor naziva koncernom, no u biti je to njegov osobni investicijski fond koji je u pretvorbi pokupovao najviše hrvatskih tvrtki kreditima koje je dobio od Zagrebačke banke.
Todoriću su i dalje draži dugovi, više voli plaćati kamatu britanskim , njemačkim ili talijanskim štedišama, nego uzeti za partnere hrvatske građane. On sluti da bi iznošenje dionica na burzu mogla biti njegova moralna obveza, njegov moralni dug za način na koji je povlaštenim kreditima stekao svoje bogatstvo koje je 1990. bilo općenarodno, ali ipak mu je draže biti gazda ili tajkun, nego partner i menadžer. Financial Times je taj fenomen nedavno objasnio vrlo jednostavno: ljudi poput Ivice Todorića, gazde i magnati, žele u svojim tvrtkama biti bogovi. O životu i radu svojih namještenika i naroda žele odlučivati sami jer vjeruju da su za to najsposobniji i da je to njihovo poslanstvo i sudbina. Ne žele suvlasnike i partnere jer se ne žele izložiti opasnosti da ostanu bez te moći.      Jutarnji list, Ratko Bošković, 2000.

Vlasnik Agrokora Ivica Todorić najveći je gazda nakon države.   Forbes, Viktor Vresnik, 2008.

Za tranziciju u Hrvatskoj karakteristično je “pretvaranje državnih u privatne monopole” (Šonje, Vujčić, 2001., 150).
http://www.pilar.hr/images/stories/dokumenti/cengic_kapitalizam/cengic_kb_089.pdf

AGROKOR: IZMEĐU POLITIČKOG KAPITALIZMA I EKONOMSKOG LIBERALIZMA
autor: Nikola Petrović

Ivica Todorić zaslužuje maksimalnu pažnju i respekt kao poslovni čovjek u ovoj zemlji koji je dao izvanredne rezultate. Ratimir Čačić, 2012.

                                                                                  POVRATAK NA IZBORNIK

TODORIĆ, JADRANKA 

Sestra Ivice Todorića. Umirovljena nastavnica, kratko je radila u Konzumu. Nije se nikada eksponirala niti sudjelovala u radu Agrokora.

TODORIĆ, MARTINA, rođena Novosel

Snaha Ivice Todorića, u braku s Antom Todorićem od 2002. do 2017. kada su se rastali te imaju djecu Emu (15), Luciju (12) i Ivicu (10).  Miss Hrvatske postala je 1997. i u govoru prigodom proglašenja se zahvalila sponzoru Konzumu. Završila je Ekonomski fakultet, smjer marketinga, i poslovnu školu MBA. Bivša asistentica direktora marketinga u Jamnici. Povremeno cure računi iz kojih se vidi kako je obitelj lukrativno živjela na račun Agrokora – Martina Todorić, s njihovom kćeri Emom 2011. preko Frankfurta je letjela u New York. U New Yorku su spavale u jednokrevetnoj sobi hotela Palace s pet zvjezdica te su bile na dva mjuzikla: “Wicked” i “The Lion King”. Cijena aranžmana, koji je uključivao zrakoplovne karte, ulaznice za mjuzikle, sobu u hotelu Palace i transfer, iznosila je 68.064 kune, a agenciji Atlas platio ga je Agrokor i knjižio na trošak IPO-a. Trenutno živi u kući kraj Beča, navodno s novim odabranikom nemale lisnice. Djeca pohađaju međunarodnu školu u centru Beča. 

                                                                                                       POVRATAK NA IZBORNIK

TODORIĆ, VESNA, rođena Bašić

Od 1975. supruga Ivice Todorića s kojim ima troje djece, kućanica. Za tjednik Gloriju je 1995. izjavila:

Vjenčali smo se u srpnju, 1975 u crkvi sv. Katarine i koliko god nam je to bio najsretniji dan u životu, plakali smo od tuge čitajući prekrasno pismo koje nam je Ivičin otac poslao iz zatvora. Ivica obožava svojeg oca i svašta je pokušavao ne bi li ga izvukao. Tražio je pomoć na sve strane, razgovarao sa svakakvim ljudima, kucao na vrata mnogih tadašnjih moćnika i mislim da je kroz to razdoblje naglo sazrio, tako da uopće nije čudo što je poslije toliko mnogo napravio.

Suprugu Ivici darovala je za jedan od rođendana maketu helikoptera. Ivica je kasnije kupio helikopter.

                                                                                             POVRATAK NA IZBORNIK

TOMLJENOVIĆ, IVICA

Bivši predsjednik Uprave Agrokor trgovine i šef središnje nabave Agrokora kojeg je izvanredni povjerenik Ante Ramljak imenovao u nadzorne odbore Belja, Agrolagune i Mladine iz Jastrebarskog u kojima je vrlo kratko bio.

PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA, d.d. član nadzornog odbora od 2013., član uprave od 2005. do 2005.
AGROKOR – TRGOVINA d.o.o. predsjednik uprave od 2015. do 2015.
KONMET d.o.o. likvidator od 2003. do 2006., član uprave od 2001. do 2003.
MLADINA d.d. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2017. do 2017.
PIK-VINKOVCI d.d. predsjednik nadzornog odbora od 2017. do 2017.
VUPIK d.d. predsjednik nadzornog odbora od 2017. do 2017.
BELJE d.d. Darda zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2017. do 2017.
AMBALAŽNI SERVIS d.o.o. predsjednik nadzornog odbora od 2008. do 2011.
AGRO PANONIA d.o.o. zamjenik predsjednika nadzornog odbora do 2014.

TOWER PROPERTY FUND LIMITED

Južnoafrički investicijski fond  fond preuzeo je 2016. od Agrokora Super Konzum u Zagrebu (Ulica grada Vukovara 275) za 13,2 milijuna eura, Meridijan 16 trgovački centar u zagrebačkoj četvrti Gračani za 15,7 milijuna eura i Super Konzum u Velikoj Gorici (A.K. Miošića 64) za 8,8 milijuna eura. Sve navedene cijene su bez poreza na dodanu vrijednost (PDV). Po zaključenju transakcije Konzum će po ugovoru ući u najam svih nekretnina u trajanju od 12 godina.

                                                                                                            POVRATAK NA IZBORNIK

TUĐMAN, FRANJO

Predsjednik u čijem je mandatu Ivica Todorić započeo poslovnu ekspanziju. Tuđman je bio u boljim odnosima s Ivicom nego s ocem Antom Todorićem s kojim se nije politički slagao. Za Ivicu Todorića se uvijek tvrdilo da je paradigma Tuđmanovih navodnih 200 obitelji, ali da je priča o 200 obitelji zaista točna Hrvatska bi bila bogata i uređena zemlja. Privatizacija i prodaja društvenog vlasništva devedesetih događala se po prigodnjačkoj, stranačkoj i zaslužničkoj liniji bez neke šire vizije. Prema transkriptu od 4.5.1998. Tuđman je u razgovoru s Hrvojem Šarinićem podastro svoje anakrono razmišljanje o ekonomiji:

Hrvoje, slobodno tržište, sam kapitalizam, to je nestabilan sustav, samo je planska privreda stabilna, pa, prema tome, nakon svega toga što smo mi, iz te pretvorbe, agresije itd. prošli, sad smo došli u fazu kad se s time hvatamo u koštac.

TUĐMAN, NEVENKA

Kćer predsjenika Franje Tuđmana. S (Uni)Konzumom je, ranih devedestih, poslovala još u doba kontroverznog Josipa Joze Petrovića i u to doba je bila dobavljač za whiskey koji je prodavala (Uni)konzumu po višim cijenama nego na tržištu svjedoči sindikalac Mario Iveković. Zajedno s majkom Nevenka Tuđman je bila na otvaranju prvog SuperKonzuma 1995. 

Nevenka će kasnije za Ledo bila prozvođač korneta. Tvrtku Kornet osnovala je Vesna Rodić 23.10.1996. Vesna Rodić je kao trgovac nekretninama poslovala i s Ivicom Todorićem i Nevenkom Tuđman. Rodić tvrdi da su Nevenka i Ivica bili dobri prijatelji. Navodno su bili i više nego dobri prijatelji. Vesni Rodić je prvi prišao Ivica Todorić i ponudio otkup tvrtke Kornet. 16.7.1997 tvrtku Kornet  otkupljuje Nevenka Tuđman i započinje s gradnjom pogona na Žitnjaku. Sve proizvedene kornete otkupljuje Ledo, tvornica Ivice Todorića. Ledo preuzima 2004. tvrtku Kornet i gasi ju već 2005.

Nevenka se u to vrijeme bavila trgovinom i nije bila zadovoljna tim poslom. Rekla mi je kako zna da se korneti za sladoled uvoze iz inozemstva i upitala me imali li mogućnosti da se kod nas pokrene proizvodnja. Mi smo pristali jer i za Ledo je to dobar potez.    Ivica Todorić u intervjuu Večernjem listu, 2000.

Ankica Tuđman u ožujku 2000. poslala je javno pismo predsjedniku Vlade Račanu i navela imovinu obitelji Tuđman, u kojem se o Kornetu saznaje sljedeće:

Nevenka Tuđman — Očitovanje o imovini: 1996. osnivač i vlasnik poduzeća Kornet d.o.o. za proizvodnju korneta. Osnivački kapital 18.000 kuna. Poduzeće je podiglo kredit za proizvodnu liniju, koji je u cijelosti i pravodobno vraćen do kraja prošle godine. Poduzeće je 1. prosinca 1999. kupilo i registriralo mercedes star pet godina. Kornet ima 13 zaposlenih. Uredske prostorije u zakupu, a nalaze se u zgradi Ministarstva obrane uz mjesečnu zakupninu od 3726 kuna.

POVRATAK NA IZBORNIK

UDRUGA DOBAVLJAČA AGROKORA

Udruga registrirana krajem 2017. na adresi Kraša s predsjednikom udruge Marinom Pucarom koji je šef Podravke.

https://registri.uprava.hr/#!udruga-detalji/rQMBAAEBAQFhZ3Jva2_yAAAAAAAAAAAAAQEBb2niAgGEuhk

UDRUGA MANJINSKIH DIONIČARA KONCERNA AGROKOR

Udruga registrirana krajem 2017., a vode je Mićo Jurjević i Miroslav Jeričić-Purko. Mićo Jurjević je partner i savjetnik Uprave u Agram Invest d.d. i Agram Brokerima d.d. Agram Invest. Inicijativni krug navodno čini šest osnivača predvođenih članicama Agram grupe Dubravka Grgića iz čijih je redova izabran Jurjević.

https://registri.uprava.hr/#!udruga-detalji/rQMBAAEBAQFhZ3Jva2_yAAAAAAAAAAAAAQEBb2niAgHatxk

UNEX MEDIA  vidi: ŠUMANOVAC

VALENTIĆ, NIKICA

Odvjetnik, premijer RH od 1993-1995, poduzetnik i dobar prijatelj Ivice Todorića. Građevinsku karijeru Valentić je započeo u stambenoj zadruzi Stanograd u kojoj je do početka osamdesetih bio direktor. Smjenilo ga je kad se pročulo da je na Cresu, u mjestu Miholaščica, gradio apartmansko naselje za koje je na sudu dokazivao da je stambeno naselje. Stanograd kao zadruga nije smio graditi apartmane već je prema zakonu morao rješavati stambena pitanja osobama koje nemaju stan ili adekvatan prostor, a država bi malo pomogla s m anjim porezom na promet. Sud ga oslobađa. U Miholaščici je izgrađeno 700 apartmana, preko godine tamo živi šačica ljudi… Miholaščica nikad nije bilo stambeno naselje niti je kao takvo osmišljeno. Od 1993. do 1995., u vrijeme najveće ekspanzije Agrokora, bio je premijer i bliski suradnik prvog predsjednika Franje Tuđmana. Uz Ivića Pašalića bio je taj koji je dao zeleno svjetlo za preuzimanje Slobodne Dalmacije od zloglasnog hrvatskog tajkuna Miroslava Kutle. Nakon odlaska iz Vlade osniva tvrtku Niva. Niva je osnovana sa zagonetnim kapitalom od milijun maraka (oko pola milijuna eura). Dok je Valentić predsjednik Vlade njegov kompanjon Dubravko Rebrina na čelu je Agrokorove tvrtke KonKor koja 1995. gradi prvi SuperKonzum u Zagrebu. Prvi SuperKonzum otvoren je 1995., građevinska dozvola mu je izdana 1996., a uporabna dozvola 2015. Valentić je preko svoje tvrtke Niva sudjelovao u nastanku dvadesetak objekata Agrokora, između ostalog je radio i nadzor te konzalting za Kulmerove dvore koji su u Nivinom katalogu navedeni pod rubrikom POSLOVNI I JAVNI OBJEKTI.

PDF: Katalog – Niva

Valentićeva tvrtka Niva inženjering bila je stalni korisnik zajmova Agrokora i kada je 2016. njegova tvrtka Črnomerec centar završila u predstečajnoj nagodbi, otkriveno je da je Agrokoru dužna 36,8 milijuna kuna.  Ivan Todorić vjenčani je kum Ivanu Valentiću. Valentićev zet je Ante Huljev, građevinski poduzetnik koji je bio u NO Tiska od 2008.-2015. U tvrtki u vlasništvu Huljeva GRACOM DEVELOPMENT – PROJEKTI zaposlen je od 2017. Tomislav Lučić, glavni Todorićev finacijaš iz Agrokora.

                                                                     POVRATAK NA IZBORNIK

VALENTIĆ, IRIS rođena ŽUNEC

Snaha Nikice Valentića, supruga Ivana Valentića za kojega se udala 2009., a vjenčani kum bio mu je Ivan Todorić. Njezin otac Srećko Žunec 2007. kupio je derutnu vilu Ravelin u Dubrovniku, obnovio je i 2010. darovao kćeri, a ona ju je 2011. prodala Ivici Todoriću koji ju je prenio na sina Ivana, a on ju je u ožujku 2017., kada se najglasnije pričalo o pravom vlasništvu obitelji Todorić, ponovno (pro)dao Iris Valentić.

http://www.dulist.hr/luksuzna-nekretnina-u-blizini-tvrdave-revelin-todoriceva-vila-naglo-promijenila-vlasnika/418098/

VALIĆ, KATICA

Miroslav Kutle i ekipa imali su javnu bilježnicu od povjerenja Anicu Hukelj, Ivici Todoriću je to bila Katica Valić. U pojedinim ugovorima Valić se navodi kao deponator mjenica i zadužnica. Ima 8 zaposlenih i u 2016. je imala 6,3mil kn prihoda i 2,3 mil kn neto dobit. Agrokor i sateliti joj prema Rješenju Trgovačkog suda duguju 412 000 kn. Todorićev pajdo Valentić, preko tvrtke Niva inžinjering, ostao joj je dužan 309 000kn.

                                                                            POVRATAK NA IZBORNIK

VALKOVIĆ, LAURA

Odvjetnica Tomislava Lučića, koja će zacijelo na suđenju imati najviše posla. Njezini branjenici (bili) su Luka Modrić, Bandićev pajdo Zdenko Antunović, član tzv. zločinačke organizacije Zoran Petrović Ivica, sin Petra Pripuza Ante Pripuz. Po službenoj dužnosti bila je dodijeljena predsjedniku Uprave MOL-a Zsoltu Hernadiju i bivšem šefu Podravke Zdravka Šestaku. Od svih odvjetnika u RH sudac Siniša Pleše odredio je baš Valković da zastupa Šestaka koji je tvrdio da više nema sredstava za odvjetnike. Šestak je na kraju dobio 10 mjeseci koje je mogao pretvoriti u rad sa slobode za opće dobro.

VEDRIŠ, MLADEN

Ekonomist koji je uvijek pri vrhu vlasti. Danas to demonstrira na način da je predsjednik Rukometnog kluba Prvo plinarsko društvo(PPD). RK PPD imao je 2016. 18 zaposlenih s prosječnom plaćom 13 873kn. Sam PPD  je po načinu operiranja novi Agrokor. Zajedno s Nikicom Valentićem Vedriš je početkom 90.-tih aktivan u zagrebačkom ogranku Koalicije narodnog sporazuma (KNS). Nakon što KNS biva poražena  na prvim izborima 1990. pristupa HDZ-u. Dobar je prijatelj Ivice Todorića. Vedriš je kao predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagraba (današnje gradsko Poglavarstvo) 1991. pomogao da se Ivici sredi građenje prostora današnje Komercijalne banke u Vukovarskoj 74 u Zagrebu, a Vedrišev potpis nalazi se na dokumentu Uvjeti uređenja prostora. Majstor Todorić operaciju izgradnje izveo je na način da je prvo s hotelom International napravio Sporazum o dogradnji/rekonstrukciji hotela International, a potom napravio samostalni objekt koji s hotelom nema veze.

PDF: Građevinska dozvola Kreditna banka

Vedriš je 2017. rekao da smo s Agrokorom bili u situaciji da imamo vlak koji sa 150 na sat tutnji u provaliju. ‘Sada je ipak bolje. Pokušajte zamisliti da je otišao u stečaj. Zamislite razbijene prozore na dućanima. Nismo se mogli suočiti s onim što bi se dogodilo.’

RK PPD (Zagreb) predsjednik od 2015.
GEOEKONOMSKI FORUM UDRUGA ZA PROUČAVANJE SVJETSKOG EKONOMSKOG RAZVOJA dopredsjednik od 2015.
TSM jedan d.o.o. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2016.
BANKA KOVANICA d.d. član nadzornog odbora od 2015.
Genera d.d. član nadzornog odbora od 2008.
SONDER d.o.o. prokurist od 2005., direktor od 1995. do 2005., osnivač od 1995. do 2001.
HRVATSKA NARODNA BANKA član savjeta (2006. – prestao)
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE potpredsjednik vlade od 1992. do 1993., ministar od 1992. do 1992.
HRVATSKI SABOR saborski zastupnik (1992. – prestao)
GET Nekretnine d.o.o. predsjednik nadzornog odbora od 2008. do 2011.
PODRAVKA d.d. predsjednik nadzornog odbora od 2006. do 2008.
ERSTE CARD CLUB d.o.o zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2005. do 2007., član nadzornog odbora od 2004. do 2005.
METROPOLIS MEDIA d.o.o. predsjednik nadzornog odbora od 2002. do 2003.
DICAR d.d. zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2001. do 2006.
DGD d.o.o. prokurist od 2006. do 2017.

VIDAKOVIĆ, MARICA

Prokuristica Kraša i članica Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora. Dobro je surađivala s Ramljakom. Za N1 o angažiranju AlixParters je izjavila:

Vjerovničko vijeće na svojoj je drugoj sjednici raspravljalo o interesu hrvatske javnosti oko savjetnika, još jednom smo vrlo jasno pregledali svu dokumentaciju od početka i sve vezano uz njihov angažman, je li u skladu sa zakonom, jesu li zaprimljene ponude transparentno i u cijelosti ostajemo u odluci koju smo donijeli kad su ih angažirali AlixPartners da je najprihvatljivija ponuda i u skladu sa zakonom.

                                                                                   POVRATAK NA IZBORNIK

VIZEK, MARUŠKA

Ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, koja je kao jedna od rijetkih govorila kontra lex Agrokora:

Moj je sud da ćemo jednog dana u budućnosti na tu intervenciju gledati kao na jedan od onih ključnih trenutaka u našoj prošlosti, u kojem smo na bitnom raskrižju skrenuli u krivom smjeru, a taj krivi smjer zatim je uvelike odredio našu budućnost. I to ne zato što pomoću državne intervencije nećemo moći spasiti Agrokor, nego zato što državna intervencija onemogućava to da se nacija suoči i na odgovarajući način adresira razmjere ortačkog kapitalizma na osnovi kojeg je Agrokor izgrađen i održavan na životu.

VLAHOVIĆ, ANTE

Gazda koncerna AdrisSuvlasnikom Tvornice duhana Rovinj (TDR-a) postao je kroz pretvorbu i privatizaciju tvrtke po tzv. Markovićevom modelu. TDR je uvelike uspio zahvaljujući monopolskom položaju za koju su imali direktnu potporu vrha vlasti. Iz TDR-a se razvio koncern Adris.

                                                                                    POVRATAK NA IZBORNIK

VUJČIĆ, TEO

Od 2014. predsjednik Uprave Zvijezde, a od 2016. predsjednik Uprave tvornice ulja Dijamant iz Zrenjanina.  Ivica Todorić ga u travnju 2017. postavlja za predsjednika Uprave Konzuma, što obavlja do lipnja 2017., a od tada je savjetnik za maloprodaju izvanrednog upravitelja Ante Ramljaka. Vujčić je 4.4.2018. otišao iz Agrokora.

ADRIATICS 11 d.o.o. jedini član od 2015., direktor od 2007. do 2015., član društva od 2014. do 2015., jedini osnivač od 2007. do 2013.
MULTIPLUS CARD d.o.o. član nadzornog odbora od 2017.
ZVIJEZDA d.d. predsjednik nadzornog odbora od 2017., predsjednik uprave od 2014. do 2016.
PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA, d.d. predsjednik nadzornog odbora od 2017.
LEDO d.d. član nadzornog odbora od 2017.

WEBER, IRENA

Izvršna direktorica upravljanja za non core imovinu Agrokora, koja je ujedno preuzela i funkciju predsjednice NO Tiska, Adriatica.net, Žitnjak, Projektgradnja, Zagrebplakat,  2017. Prije toga bila članica UO Kentbanke 2016.-2017. i Hypo-Alpe-Adria-Ulaganja 2008.-2010. Trgovački sud u Zagrebu je 28. 2. 2018. na prijedlog Vlade RH opozvao Antu Ramljaka s dužnosti izvanrednog povjerenika u Agrokoru te imenovao Fabrisa Peruška novim izvanrednim povjerenikom Agrokora, a Irenu Weber zamjenicom izvanrednog povjerenika.

Biografija

W.P. CAREY

Američki investicijski fond. Prvi  sale-leaseback ugovor s W.P. Carey bio je onaj iz 2010. godine za nekretnine distributivno-logističkog centra Konzuma na Žitnjaku. Riječ je o transakciji od 77 milijuna eura. 2011. su uložili 41 mil. eura za 3 Konzuma. Krajem 2012. W.P. Carey kupuje po sale-leaseback aranžmanu 8 Konzuma za 34,6 mil. eura. W.P. Carey je tada objavio da im je to četvrti aranžman s Agrokorom. Agorkor/Konzum prodaje krajem 2013.  prostore Superkonzuma: Zadar, Split, Zagreb (Sarajevska, Gajnice & Dubec) tvrtki WPC Agro 5 doo (tvrtka kćer američke tvrtke W.P. Carey) te ih istodobno od njih renta. Pet trgovina je prodano za oko 67 milijuna eura u sklopu te transakcije tzv. povratnog zakupa (sale-leaseback). W.P. Carey se navodno dovodi u vezu s uplatom na navodni švicarski račun Piruške Canjuge.

                                                                                   POVRATAK NA IZBORNIK

ZAHER, JOSIP

Bio je direktor Konzuma od 2006.-2007. U tom razdoblju dogodila se afera Grokomp – priča u kojoj je mućkama u režiji Slobodana Ljubičića Kikaša zamijenjeno zemljište s Gradom Zagrebom koje je u konačnici došlo do Agrokora. Ugovore između Grokompa i Konzuma potpisivala je za Konzum prokuristica Stankica BerićIzvršni direktor cijele grupe Maloprodaja unutar koncerna Agrokor bio je od 2007. do 2014. Nakon toga je otišao u Hrvatsku gospodarsku komoru.

Direktor  Konzuma od 2006. do 2007.; član Nadzornog odbora Konzuma od 2012. do 2013.,

ŽIVČIĆ, VLASTA

Jedna od odvjetnica Barbare Kulmer koja se borila za povrat imovine Kulmerovih, između ostalog i Kulmerovih dvora. Kako Barbara Kulmer nije isplaćivala Vlasti Živčić dogovorene premije u vrijednosti 10%  po dobivenom sporu, Živčić se okrenula protiv Barbare Kulmer i godinama marljivo radila na gruntovnici sudske zabilježbe na potencijalnu imovinu Barbare Kulmer, a kako bi joj Kulmer isplatila dogovoreni iznos. Odvjetnik koji je nasljedio Vlastu Živčić kao odvjetnik Barbare Kulmer bio je Maroje Matana, dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore, dobar prijatelj te odvjetnik Đure Sesse, danas privremeni predsjednika Vrhovnog suda RH. Sessin odvjetnik Matana sređivao je dogovor oko Agrokorove tvrtke Mediator kojim je Sessa prepusto Mediatoru pravo na zemljište u Dubrovniku. Odvjetnik Matana kasnije će zastupati tvrtku KHA jedan d.o.o. (tvrtka kćer Karisma Hotels Adriatic, u suvlasništvu Agrokora) pri kupnji hotela u Dubrovniku. Istodobno, odvjetnik Matana bio je u službi Barbare Kulmer u parnici protiv Agrokora za povrat Kulmerovih dvoraŽivčić je otežavala Matani rad svoji zabilježbama, a Matana Živčić navodno nije ostao dužan te ju je prijavljivao po raznim osnovama Sudu časti Hrvatske odvjetničke komore. Vlasta Živičić preminula je 2014.

  POVRATAK NA IZBORNIK